Albanci u Srbiji su spremni da prvi put, u skladu sa novim zakonon, formiraju nacionalni savjet, što će, kako je ocjenjeno na današnjem skupu u Bujanovcu, biti veoma važan organ za unaprijeđivanje i korišćenje njihovih ustavnih prava.
Tribini o nacionalnom savjetu Albanaca u Srbiji, u organizaciji međunarodne nevladine organizacije Projekat etničkih odnosa, sa sjedištem u Pristonu, SAD, prisustvovali su politički predstavnici Albanaca na jugu Srbije i Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Učesnici skupa su uvjereni da Albanci u Srbiji u tom pravu napravili određene korake i stekli zakonski uslov za formiranje nacionalnog savjeta.
Kako je rekao izvršni direktor Projekta etničkih odnosa Aleks Grigorev, cilj ovog skupa je bio da se čelnici političkih partija Albanaca i predsjednici opština juga Srbije bliže upoznaju sa Zakonom o naconalnim savjetima. On je ocjenio da je poseban značaj ovom skupu dalo prisustvo ministra za ljudska i manjinska prava Svetozara Čiplića, sa saradnicima, koji su odgovarali na mnoga pitanja o tome šta zakon podrazumijeva i koje su njegove najvažnije tačke.
"U Srbiji je počeo proces formiranja nacionalnog savjeta za albansku zajednicu i to je prilika da se formira ovakvo vrlo važno tijelo, naročito u oblastima obrazovanja, upotrebe jezika, kulture i informisanje", rekao je Grigorev koji smatra da zakon u Srbiji o naconalnim manjinama prema kvalitetu prednjači u odnosu na zemlje regiona - Crnu Goru, Hrvatsku i Mađarsku, na primjer.
On je ukazao na, kako je rekao, važan pomak po pitanju formiranja nacionalnog savjeta Albanaca s obzirom na to da prije pet godina oko tog pitanja uopšte nije postojao konsenzus političkih partija Albanaca.
"Drago mi je da sada svaka politička partija prihvata formiranje savjeta i sada se radi na formiranju biračkih spiskova, što je veoma važan posao i trajaće do marta naredne godine", kazao je Grigorev.
Riječ je o veoma važnom organu za unaprijeđenje i korišćenje ustavnih prava koje Albanci imaju prema Ustavu Srbije, istakao je Grigorev.
Novi Zakon o nacionalnim savjetima predviđa velike ingerencije pri osnivanju ustanova u oblastima obrazovanja, informisanja, upotrebe maternjeg jezika i pisma i u oblasti kulture.
Pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava Bela Ajzenberger rekao je da je osnovni cilj skupa bio da se bliže objasni procedura izbora u nacionalne savjete nacionalnih manjina jer, kako je rekao, da bi visoki standardi bili ispoštovani neophodno je svima dati priliku da se iskažu i organizuju. Ajzenberger smatra da su nacionalni savjeti jedan od načina zaštite interesa nacionalnih zajednica u određenoj državi.
"Srbija je, kao što se zna, poslie teških iskustava iz 90-ih godina ostala najraznolikija država koje su nastale iz bivše SFRJ i zato nacionalnim odnosima i zaštiti prava nacionalnih manjina mora biti posvećena posebna pažnja", rekao je on.
Ajzenberger je podseto da u Srbiji već djeluje 16 nacionalnih savjeta formiranih prema prethodnim zakonskim aktima, kao i da njihovo formiranje predstoji u još četiri manjinske zajednice - Albanaca, Aškalija, Slovenaca i Čeha.
"Srbija će polovinom naredne godine, kada bude završena procedura oko izbora, imati 20 nacionalnih savjeta nacionalnih manjina", naveo je on.
Ajzenberger je rekao da su Albanci u Srbiji zainteresovani za formiranje nacionalnog savjeta i da su u tom pravcu načinili, kako je rekao, određene korake i ispunili zakonske uslove.
Zadovoljstvo bujanovačkim skupom izrazio je lider Partije za demokratsko djelovanje i jedini narodni poslanik Albanaca u Narodnoj skupstini Riza Halimi. On je ocjenio da je poseban značaj skupu dalo prisustvo ministra Čiplića. Halimi je kazao da je uvjeren da su Albanci na jugu Srbije na dobrom putu da formiraju nacionalni savjet i da vjeruje da će taj posao, uprkos, kako je rekao, određenim dilemama oko biračkih spiskova, biti ostvaren do 11. marta.
"Do tada u posebne biračke spiskove nacionalnih manjina treba da bude upisano oko 25.000 Albanaca u Srbiji", rekao je Halimi.
