Sjednica Vijeća sigurnosti bit će održana u vrijeme pojačane zategnutosti odnosa Beograda i Prištine, čemu doprinose sporenja oko upotrebe dinara na Kosovu i upravljanja većinski srpskim općinama na sjeveru, te procedure prijema Kosova u Vijeće Evrope.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija raspravljat će danas o novom, šestomjesečnom izvještaju generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa o radu Misije UN-a na Kosovu (UNMIK), prenosi agencija Beta.
Sjednica Vijeća sigurnosti o radu UNMIK-a bit će održana u vrijeme pojačane zategnutosti između Beograda i Prištine, čemu doprinose sporenja oko upotrebe dinara na Kosovu i upravljanja većinski srpskim općinama na sjeveru Kosova, ali i procedura prijema Kosova u Vijeće Evrope.
Srbiju će na sjednici predstavljati predsjednik Aleksandar Vučić, a Kosovo predsjednica Vjosa Osmani-Sadriu.
“Pozivam na okončanje istraga i na privođenje pravdi počinilaca bez odgađanja”, naveo je povodom sukoba naoružane grupe Srba i kosovske policije.
U izvještaju, za koji je Vučić rekao da “ne odražava pravu sliku na terenu”, Guterres je također izrazio zabrinutost zbog primjene novog kosovskog propisa kojim se zabranjuje upotreba dinara u gotovinskim transakcijama, navodeći kako je to uticalo na ekonomska i socijalna prava nevećinskih zajednica, a posebno najugroženijih ljudi na Kosovu.
“Pozivam da se hitno razgovara o otvorenim pitanjima u okviru dijaloga uz posredovanje Evropske unije, radi osiguranja poštovanja i zaštite prava svih pogođenih zajednica i najugroženijih grupa”, dodao je Guterres povodom zabrane upotrebe dinara na Kosovu.
On je, međutim, pozvao Beograd i Prištinu da potvrde posvećenost dijalogu uz posredovanje EU i da u potpunosti primjene sve postojeće sporazume, navodeći da obje strane “trebaju zadržati otvoren i inkluzivan pristup”.
“Konstruktivno angažovanje, radi osiguranja kontinuirane primjene sporazuma, i dalje je neophodno za sprječavanje obnavljanja tenzija i sukoba”, dodao je prvi čovjek UN-a.
Povodom podnošenja peticija za opoziv načelnika u četiri općine na sjeveru Kosova, Guterres je istakao važnost hitnog održavanja vanrednih lokalnih izbora u tim općinama, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smanjile tenzije i krenulo naprijed.
“Inkluzivnost izbora i njihovo održavanje u sigurnom okruženju od ključne su važnosti za uspostavljanje općinskih institucija koje predstavljaju lokalne zajednice”, naveo je generalni sekretar UN-a.
Pozdravio je i prvi sastanak Radne grupe za nestale od 2021. godine, održan 31. januara 2024. godine, i pozvao obje strane da nastave sa angažmanom na postizanju napretka po tom važnom pitanju, u skladu sa Deklaracijom o nestalim osobama, koju su prihvatile u dijalogu uz podršku EU.
Ohrabruje institucije Vlade Kosova da pojačaju napore na unaprjeđenju zakonskih i političkih okvira vezanih za rodno zasnovano nasilje i da osiguraju njihovu efikasnu primjenu.
Od usvajanja Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, 10. juna 1999. godine, ta organizacija je do 2018. o Kosovu raspravljala četiri puta godišnje. U 2019. su bile tri sjednice, dok se od 2020. održavaju po dvije sjednice godišnje – u aprilu i oktobru.
Sjednica Vijeća sigurnosti o radu UNMIK-a bit će održana u vrijeme pojačane zategnutosti između Beograda i Prištine, čemu doprinose sporenja oko upotrebe dinara na Kosovu i upravljanja većinski srpskim općinama na sjeveru Kosova, ali i procedura prijema Kosova u Vijeće Evrope.
Srbiju će na sjednici predstavljati predsjednik Aleksandar Vučić, a Kosovo predsjednica Vjosa Osmani-Sadriu.
Vučić osporava navode izvještaja
U izvještaju za period od 19. septembra 2023. do 15. marta 2024. godine, koji će na sjednici predstaviti šefica UNMIK-a Caroline Ziadeh, Guterres je naveo da “snažno osuđuje ozbiljan sigurnosni incident 24. septembra u selu Banjska, koji je doveo do tragičnog gubitka života”.“Pozivam na okončanje istraga i na privođenje pravdi počinilaca bez odgađanja”, naveo je povodom sukoba naoružane grupe Srba i kosovske policije.
U izvještaju, za koji je Vučić rekao da “ne odražava pravu sliku na terenu”, Guterres je također izrazio zabrinutost zbog primjene novog kosovskog propisa kojim se zabranjuje upotreba dinara u gotovinskim transakcijama, navodeći kako je to uticalo na ekonomska i socijalna prava nevećinskih zajednica, a posebno najugroženijih ljudi na Kosovu.
“Pozivam da se hitno razgovara o otvorenim pitanjima u okviru dijaloga uz posredovanje Evropske unije, radi osiguranja poštovanja i zaštite prava svih pogođenih zajednica i najugroženijih grupa”, dodao je Guterres povodom zabrane upotrebe dinara na Kosovu.
Načelnici na sjeveru
Pozdravio je napredak postignut krajem 2023. u primjeni sporazuma postignutih uz posredovanje EU, uključujući primjenu mape puta u oblasti energetike iz 2022. i carinskog sporazuma i omogućavanje recipročne slobode kretanja za vozila između Kosova i Srbije.On je, međutim, pozvao Beograd i Prištinu da potvrde posvećenost dijalogu uz posredovanje EU i da u potpunosti primjene sve postojeće sporazume, navodeći da obje strane “trebaju zadržati otvoren i inkluzivan pristup”.
“Konstruktivno angažovanje, radi osiguranja kontinuirane primjene sporazuma, i dalje je neophodno za sprječavanje obnavljanja tenzija i sukoba”, dodao je prvi čovjek UN-a.
Povodom podnošenja peticija za opoziv načelnika u četiri općine na sjeveru Kosova, Guterres je istakao važnost hitnog održavanja vanrednih lokalnih izbora u tim općinama, uz učešće kosovskih Srba, kako bi se smanjile tenzije i krenulo naprijed.
“Inkluzivnost izbora i njihovo održavanje u sigurnom okruženju od ključne su važnosti za uspostavljanje općinskih institucija koje predstavljaju lokalne zajednice”, naveo je generalni sekretar UN-a.
Imovina manastira
U izvještaju je pozdravio odluku kosovske Vlade da primijeni presudu Ustavnog suda Kosova iz 2016. o vraćanju imovine manastiru Visoki Dečani, navodeći da je to “korak ka izgradnji povjerenja među svim zajednicama na Kosovu”.Pozdravio je i prvi sastanak Radne grupe za nestale od 2021. godine, održan 31. januara 2024. godine, i pozvao obje strane da nastave sa angažmanom na postizanju napretka po tom važnom pitanju, u skladu sa Deklaracijom o nestalim osobama, koju su prihvatile u dijalogu uz podršku EU.
Ohrabruje institucije Vlade Kosova da pojačaju napore na unaprjeđenju zakonskih i političkih okvira vezanih za rodno zasnovano nasilje i da osiguraju njihovu efikasnu primjenu.
Od usvajanja Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, 10. juna 1999. godine, ta organizacija je do 2018. o Kosovu raspravljala četiri puta godišnje. U 2019. su bile tri sjednice, dok se od 2020. održavaju po dvije sjednice godišnje – u aprilu i oktobru.
