Balkan preživljava najozbiljniju krizu od vremena ratova devedesetih, a situacija u mnogim zemljama je na ivici konflikta, što EU tjera da jača uticaj u regionu. To piše moskovski dnevnik Komersant.
List piše da je iz tih razloga šefica evropske diplomatije Federica Mogherini pozvala u Brisel premijere Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova.
Sadašnji porast pažnje EU prema Balkanu nije slučajan. Poslije 2003. godine, kada su na samitu u Solunu lideri EU obećali da će primiti u svoje redove sve balkanske zemlje kako bi region prestao da bude "bure baruta", realni praktični koraci nisu preduzeti, piše "Komersant", prenosi B92.
List piše da se, štaviše, EU sve više uvlačila u svoje probleme, gurajući Balkan na periferiju svoje politike, što je kod Balkanaca dovelo do pada zainteresovanosti za svjetlu evropsku budućnost.
Na Balkanu su postajali popularniji nacionalisti, oživjelo je neprijateljstvo prema susjedima, obnovljene su pretenzije jednih prema drugima. Kao rezultat toga, evropski misionari su morali sve češće da posjećuju Balkan u misijama pomirenja, navodi dnevnik.
"Komersant" dodaje da su izgleda i u EU počeli da shvataju da je vrijeme da se vrate regionu, "dok još nije kasno i dok balkanski rat ponovo ne dođe u Evropu".
List piše da se zabrinutost pojavila i u SAD, ali i u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova.
"Ali, ako SAD i niz zemalja EU smatraju da iza rasta balkanske napetosti 'stoji Moskva i njena namjera da zaustavi kretanje država regiona prema NATO i EU', Rusija direktno optužuje Zapad za pokušaj smjene neugodnih režima i nametanje scenarija 'obojenih revolucija'", piše "Komersant".
"Komersant" navodi da je većina regionalnih analitičara ubjeđena da balkanske zemlje nisu u stanju da samostalno izađu iz zatvorenog kruga napetosti i nasilja i da ključnu ulogu mora da odigra EU.
List ocjenjuje da se rezultati aktiviranja EU na Balkanu već vide: obnovljen je dijalog Beograda i Kosova, predsjednik Makedonije predložio je mandatara iz opozicije, a u Albaniji je dostignut kompromis o sprovođenju parlamentarnih izbora.
"Komersant" zaključuje da je povratak EU na Balkan faktički već započet, ali da će brzina i razmjere zavisiti ne samo od EU i njenih članica, već i od samih balkanskih zemalja.
Sadašnji porast pažnje EU prema Balkanu nije slučajan. Poslije 2003. godine, kada su na samitu u Solunu lideri EU obećali da će primiti u svoje redove sve balkanske zemlje kako bi region prestao da bude "bure baruta", realni praktični koraci nisu preduzeti, piše "Komersant", prenosi B92.
List piše da se, štaviše, EU sve više uvlačila u svoje probleme, gurajući Balkan na periferiju svoje politike, što je kod Balkanaca dovelo do pada zainteresovanosti za svjetlu evropsku budućnost.
Na Balkanu su postajali popularniji nacionalisti, oživjelo je neprijateljstvo prema susjedima, obnovljene su pretenzije jednih prema drugima. Kao rezultat toga, evropski misionari su morali sve češće da posjećuju Balkan u misijama pomirenja, navodi dnevnik.
"Komersant" dodaje da su izgleda i u EU počeli da shvataju da je vrijeme da se vrate regionu, "dok još nije kasno i dok balkanski rat ponovo ne dođe u Evropu".
List piše da se zabrinutost pojavila i u SAD, ali i u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova.
"Ali, ako SAD i niz zemalja EU smatraju da iza rasta balkanske napetosti 'stoji Moskva i njena namjera da zaustavi kretanje država regiona prema NATO i EU', Rusija direktno optužuje Zapad za pokušaj smjene neugodnih režima i nametanje scenarija 'obojenih revolucija'", piše "Komersant".
"Komersant" navodi da je većina regionalnih analitičara ubjeđena da balkanske zemlje nisu u stanju da samostalno izađu iz zatvorenog kruga napetosti i nasilja i da ključnu ulogu mora da odigra EU.
List ocjenjuje da se rezultati aktiviranja EU na Balkanu već vide: obnovljen je dijalog Beograda i Kosova, predsjednik Makedonije predložio je mandatara iz opozicije, a u Albaniji je dostignut kompromis o sprovođenju parlamentarnih izbora.
"Komersant" zaključuje da je povratak EU na Balkan faktički već započet, ali da će brzina i razmjere zavisiti ne samo od EU i njenih članica, već i od samih balkanskih zemalja.
