Ljekari obično preporučuju da se 12 sati prije davanja krvi na testiranje gladuje ili barem izbjegava teška hrana. Međutim, nova studija pokazala je da za tim ipak nema potrebe.
Istraživači su koristili veliku bazu podataka kako bi proučavali analize krvi kod više od 16.000 muškaraca i žena.
Oko 10.000 nalaza napravljeno je poslije duže od osam sati gladovanja, a ostatak za manje od toga.
Zatim su dvije grupe praćene tokom 14 godina, kako bi provjerili da li je nalaz onih koji su gladovali, ili onih koji nisu bio tačniji u predviđanju rizika od srčanih bolesti i smrti.
Viši nivo LDL, ukupnog holesterola i triglicerida, bio je, očekivano, povezan s većim rizikom od srčanih bolesti i smrti. Međutim, kada su upoređeni nalazi onih koji su gladovali i onih koji nisu, a u obzir su uzeti i faktori poput spola, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i slično, otkriveno je da su testovi podjednako dobro predviđali rizik od oboljevanja.
Studija je objavljena u online verziji žurnala Circulation.
"Nema jasnih podataka koji podržavaju teoriju o neophodnosti gladovanja prije davanja uzorka krvi na analizu. Vrijeme je da prestanemo da insistiramo na tome", rekao je jedan od autora dr. Sripal Bagalor, docent medicine u njujorškom Medicinskom centru Langone.
"Testovi onih koji nisu gladovali pružali su istu prognostičku vrijednost, kao i testovi onih koji su gladovali."
