Stanovnici bugarskog sela Ribnovo poznati su po organiziranju jedinstvenih i neobičnih vjenčanja, ali samo tokom zimskog perioda. Selo na jugozapadu Bugarske naseljava muslimansko stanovništvo, poznatije kao Pomaci. To je etnička grupa, koja pretežno živi u Bugarskoj, kao i u sjeveroistočnoj Grčkoj.
Bugarska statistika je ne tretira posebno i ne postoje tačni podaci o njima, mada se pretpostavlja da ih ovoj zemlji ima preko 150 hiljada, najviše na Rodopima. Opste je prihvaćeno da su Pomaci muslimanska etnička grupa naseljena u jugoistočnoj i sjevernoj Bugarskoj te da njihovi sunarodnici žive na Kosovu, u Makedoniji, sjevernoj Grčkoj, i manji broj u Albaniji i Turskoj. "Pomak" je slovenska riječ koja znači "pomagač".
Za vrijeme vladavine Osmanlija na Balkanu, Pomaci su pomagali i upućivali tursku vojsku. Zbog toga, njihovi kršćanski zemljaci počeli su ih nazivati "Pomaci" (pomagači).
Iako je ova interpretacija opšte prihvaćena, rasprava u vezi korijena riječi Pomak nije završena. Pomaci sačinjavaju relativnu većinu u provinciji Smoljen, zatim u susjednim provincijama Blagoevgrad te u Pazardžiku. Neki sebe smatraju Turcima i uglavnom su politički organizirani preko turske Pokreta za prava i slobode, koju vodi Ahmed Dogan.
U vrijeme velikih progona, strahovlade Todora Živkova najveći dio je iselio u Turskoj, gdje trenutno ima blizu pola miliona, uglavnom nastanjenim u regionima zajedno sa bošnjačkim stanovništvom koje se, u više navrata, također, doseljavalo sa Balkana. Većinom su islamske vjere, dok govore, kako oni ističu, pomačkim ili našinskim jezikom, koji je dosta blizak bugarskom.
Tokom naše nedavne posjete Breznici, selu koje više ima obrise varoši, živopisnom mjestu u opštini Goce Delčev, od lokalnih predstavnika smo saznali da je među najstarijim fimilijama bilo i bošnjačkih, pa i albanskih koje su doselile u vrijeme velikih kriza i ratova na Balkanu. Brezničani se bave gajenjem duhana, poljoprivredom dok u posljednje vrijeme otvaraju šivačke radionice, u kojima radi ženska radna snaga. Značajan dio je otišao trbuhom za kruhom u Grčkoj, Portugaliji i drugim zapadno-evropskim zemljama. U razgovoru sa lokalnim stanovništvom primjetna je i duhovna povezanost sa Bošnjacima.
Svadbene ceremonije Pomaca, poput one u Ribnovu, obiluju tradicionalnim motivima i običajima iz daleke prošlosti. Njihove svadbe, suneti i druge vjerske svečanosti podsjećaju na one u Gori, Župi ili su poput onih u torbeškim selima u zapadnoj Makedoniji.
Vrhunac ceremonije je oslikavanje mladinog lica slojevima bijele boje koja je potom živopisno dekorisana.
Mehmet Boyukli, jedan je od poznatijih pomačkih folklorista i istraživača, nesebično i bez ikakve nadoknade radi na afirmaciji kulturne posebnosti Pomaka van bugarskih okvira. On ističe da je u tom pravcu značajno uključeno kulturno-umjetničko društvo Gajtanite iz Breznice. 
“Našim folklorom čuvamo svoj identitet. Naši članovi preko naših pjesama čuvaju brižno našu prošlost i sjećanje na naše pretke. Mi imamo sačuvane pjesme koje i danas pjevamo a koje datiraju više od 150 do 200 godina. Prenose se od koljena na koljeno, imamo i naše intrumente, muziku koju čuvamo. Naša se muzika razlikuje od ostalih u Bugarskoj. Ritmika, način pjevanja je specifičan i sličan je onom koji posjeduje torbeško, goransko odnosno bošnjačko, pa i albansko stanovništvo kod vas. Mi smo bili i prinuđeni da to naše blago čuvamo jer posljednjih 120 godina naša država Bugarska nije radila da se to očuva i afirmiše. Kod nas su dolazili etnografi iz Amerike, Japana, Grčke, Turske i drugih zemalja, dok naši državni medji nisu za to zainteresirani, iako smo sastavni dio EUâ€, naglašava Boyukli, koji dodaje da je internet značajno uticao da se Pomaci otvore prema svijetu i da više saznaju o svojim, kako kaže, sunarodnjacima koji žive na prostorima bivše Jugoslavije.
Nema sela gdje ne možete naići na familju Bošnjakovi, Bošnjak ili slično. Ako ih posjetite i upitate odakle to njihovo prezime, reći će vam da je neki Bošnjak doselio u ove krajeve i oženio se. Ovdje se često čuju i pjesme za Bosnu. Imamo pjesmu koja na autentičan način prikazuje historisjke okolnosti u Bosni prije otprilike 150 godina. Počinje sa: Zapalila se Bosna, Sarajevo... Imamo puno naših ljudi koje je pjevaju. Ima ih takvih pjesama bar desetak...
Izvor: info-ks.net / klix.ba
