Svi tako misle, neki o tome govore, a da usko povezana mreža kompanija zapravo vlada globalnom ekonomijom, sada je pokazala i naučna studija.
Trojica sistemskih teoretičara s instituta ETH u Zürichu proučavali su 43.060 svjetskih međunarodnih korporacija i njihove udjele u vlasništvu, tražeći kompatibilnosti koje bi ih mogle povezivati, piše popsci.com. Došli su do zaključka kako globalnom ekonomijom vlada 147 usko povezanih kompanija te da su tri četvrtine njih zapravo banke.
Naučni trojac pri proučavanju je koristio tehnike za rješavanje kompleksnih sistema u prirodi, kako bi napravili model koji prikazuje koje kompanije kontroliraju druge kompanije i preko kojih mreža.
Kao zaključak, Stefania Vitali, James Glattfelder i Stefano Battiston izdvojili su jezgru od 1.318 kompanija s isprepletenim vlasničkim strukturama, odnosno s vezama u više od dvije druge kompanije. U prosjeku, te su kompanije povezane s oko 20 drugih kompanija svaka, otkrili su naučnici.
Nadalje, mreža se sužava na jedan gusti 'čvor' u sredini, iz kojeg se poveznice šire intenzivno u svim smjerovima. Taj je čvor izrazito malen i gust u upoređenju s ostalim dijelovima mreže pa su ga naučnici nazvali 'super entitet'. Vlasnička struktura unutar tog čvora je visoka, jer sama jezgra ima tri četvrtine tog čvora u svojem vlasništvu.
'Gotovo 40 posto kontrole nad svjetskom ekonomijom je u rukama komplicirane mreže vlasničkih odnosa, u čijem je centru samo 147 korporacija, koje imaju gotovo punu kontrolu vlasništva nad samima sobom', objašnjavaju autori studije. Najvažnija informacija do koje su došli jest ta da su čak tri četvrtine tih kompanija zapravo banke.
Iako se u studiji ne tvrdi da se 'super entitet' ponaša kao ujedinjeni blok, odnosno da postoji velika ekonomska urota, to ne znači da se oni ne mogu ponašati na upravo taj način. Jedino što ih sprječava da se ponašaju kao novčani kartel jesu domaće anti-trgovinske strukture.
Ova studija ima potencijal pomoći zakonodavcima i ekonomistima na globalnom nivou u proučavanju načina da se stabiliziraju finansijska tržišta. No, ono što je ova studija isto tako pokazala ukupno gledajući, jest način na koji kapitalizam 21. stoljeća funkcionira i kako ti odnosi mogu potkopati čitav sistem.
Drugi bi pak mogli reći da ova studija nije ništa više nego isticanje očiglednog, jer i u ovim trenucima se odvijaju prosvjedi širom svijeta, objedinjeni pod pokretom 'Occupy', koji je započeo okupacijom Wall Streeta i čiji je skup potpore održan i u Zagrebu.
