Nakon više od sedam mjeseci rata analitičari smatraju da bi izraelski ciljevi mogli biti uništenje Gaze i raseljavanje njenog stanovništva.
Svakog dana slike koje izlaze iz Gaze uglavnom su iste: izraelske bombe ubijaju civile. Palestinci bježe iz svojih domova i improvizovanih skloništa. Hamas gađa izraelske snage i postavlja snimke na internet.
Nakon gotovo 230 dana borbi stručnjaci kažu da izraelski rat u Gazi ne pokazuje znakove skorog završetka. Dakle, šta Izrael pokušava postići? Jesu li njegovi ciljevi u skladu s ciljevima njegovog najbližeg saveznika Sjedinjenih Američkih Država?
Izrael je rekao da traži “apsolutnu pobjedu” nad Hamasom, budući da nastavlja primati milijarde dolara bezuslovne vojne pomoći od SAD-a. No, ta država se suočila s kritikama, uključujući i saveznike, zbog očitog nedostatka dugoročne strategije u Gazi, osim ispaljivanja raketa na palestinsku enklavu.
Prema nekim stručnjacima, međutim, uništavanje i ubistva dio su cilja. Kažu da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu spreman voditi beskrajni rat kako bi ostao na vlasti, produbljujući palestinsku patnju.
Dok Američka vlada tvrdi da nastoji okončati sukob, Washington potiče izraelske planove, održavajući svoju “bezuslovnu” podršku Izraelu, kažu analitičari.
“Ono što Izrael želi postići je jednostavno brisanje i protjerivanje. To je ono što oni ovdje žele. I bili su otvoreni u vezi s tim”, kaže Osamah Khalil, profesor historije na Univerzitetu Syracuse.
Dok je Netanyahu rekao da Izrael “nema namjeru trajno okupirati Gazu ili raseliti njeno civilno stanovništvo”, visoki članovi njegove vlade sugerisali su suprotno.
Neki krajnje desničarski izraelski ministri otvoreno su pozvali na raseljavanje Palestinaca iz Gaze. Drugi zvaničnici pozvali su na “dobrovoljnu migraciju” stanovnika s te teritorije. A prošle su godine novine Israel Hayom izvijestile da je jedan od Netanyahuovih pomoćnika radio na planu “prorjeđivanja” stanovništva u Gazi.
Egipat – jedina država koja graniči s Gazom osim Izraela – oštro se suprotstavio masovnom raseljavanju Palestinaca, za koje stručnjaci ističu da bi predstavljalo etničko čišćenje.
No, Khalil kaže da se izraelski planovi za masovno raseljavanje Palestinaca nisu promijenili. Ako ništa drugo, ofanziva u gradu Rafahu na jugu Gaze povećala je šanse za to, s obzirom na to da su mnogi stanovnici koji su se tamo sklonili već pobjegli od krvoprolića i bombardovanja na sjeveru.
Ako Izraelska vlada ne uspije protjerati Palestince, Khalil vjeruje da će umjesto toga pokušati zadržati većinu stanovništva Gaze u malim područjima, sprečavajući ih da se vrate kući i izlažući ih bombardovanju, nadzoru, izgladnjivanju i bolestima.
Adam Shapiro, politički analitičar, dao je sličnu ocjenu. “Izrael stvarno pokušava onemogućiti bilo kakav život u Gazi”, rekao je za Al Jazeeru. “Cilj je u osnovi onemogućiti ljudima da nastave živjeti tamo i prisiliti ih da odu.”
Shapiro je dodao da je Izrael uspio sravniti velike dijelove Gaze, izgladnjivati njeno stanovništvo i ubiti više od 35.000 ljudi bez suočavanja sa značajnim međunarodnim pritiskom da okonča rat.
“To je status quo koji se čini održivim za mnoge aktere na prilično dugo razdoblje”, ocijenio je.
Matthew Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku, istraživačkog centra sa sjedištem u SAD-u, također je rekao da postoji opasnost da sukob postane dugotrajan. Dodao je da bi izraelski nedostatak strategije u Gazi mogao imati “katastrofalne” posljedice za Palestince, SAD i sam Izrael.
“Imate rat osvete koji vodi država koja ima punu podršku globalne supersile koja je štiti od bilo kakvih posljedica”, rekao je Duss za Al Jazeeru.
Istovremeno, zvaničnici Bidenove administracije nastojali su postići sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, za koji kažu da bi potakao šanse za dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Kada je o Gazi riječ, SAD smatra da bi teritorija na kraju trebala biti pod upravom “reformisane” Palestinske uprave (PA).
Međutim, taj američki plan suočava se s brojnim preprekama. Netanyahu je više puta odbacio mogućnost uspostave palestinske države. Izraelski čelnici se, također, protive povratku Palestinske samouprave u Gazu.
Čak je i izraelski ministar Ratnog kabineta Benny Gantz, koji se smatra Netanyahuovim najjačim domaćim političkim protivnikom, nedavno rekao da ni Hamas, ni predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas ne mogu vladati Gazom nakon rata.
Što se tiče takozvanog pokušaja normalizacije za izgradnju veza između Saudijske Arabije i Izraela, Duss kaže da je to “strateški pogrešno”.
“Činjenica da to još forsiraju samo otkriva zbunjujuću opsjednutost ovakvom vrstom sporazuma kao načinom da se iz cijele ove katastrofe izvuče nešto dobro”, smatra Duss.
“Ponekad, kada pažljivo slušamo izraelske vođe, oni uglavnom govore o ideji neke vrste sveobuhvatne pobjede na bojnom polju, potpune pobjede”, rekao je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell za CNN prošle sedmice. “Ne vjerujem da je to vjerovatno ili moguće.”
Budući da vojna pobjeda za Izrael izgleda sve nerealističnija, Duss je rekao da je inzistiranje na iskorjenjivanju Hamasa prije završetka rata “besmislena pozicija”.
Izrael je rekao da je razmontirao Hamasovu “vojnu infrastrukturu” u sjevernoj Gazi u januaru, ali mjesecima kasnije, njegova vojska ponovno bombarduje četvrti i sukobljava se s palestinskim borcima u izbjegličkom kampu Jabalia i dijelovima grada Gaze na sjeveru.
Khalil, profesor historije, rekao je da je, od početka rata u oktobru, Izrael promijenio svoj stav o tome šta treba učiniti da se eliminiše Hamas u nastojanju da produži i proširi rat.
Naprimjer, Izrael je prvo tvrdio da se Hamasovo sjedište nalazi u bolnici Al-Shifa u gradu Gazi. Ta tvrdnja se pokazala lažnom, uprkos tome što su je podržali američki zvaničnici.
Sada, kaže Khalil, Izrael je promijenio stav, tvrdeći umjesto toga da se “Hamas zapravo nalazi u Rafahu”. “Svi njihovi momci su u Rafahu”, govorili su.
Ali, dodao je, Izrael i dalje mora opravdati ograničavanje pristupa sjeveru.
“Zašto ne možemo pustiti Palestince da se vrate u sjevernu Gazu? Jer je Hamas još tamo. Moramo izvršiti ‘operacije čišćenja'”, kaže Khalil, oponašajući izraelske zvaničnike.
Dodaje da Izrael na kraju postavlja teren za otvoreni rat.
Netanyahu želi da izraelska vojska ima neograničenu kontrolu nad Gazom, što je mogućnost koju je njegov ministar odbrane Yoav Gallant odbacio prošle sedmice, pozivajući umjesto toga da palestinski entitet zamijeni Hamasovo upravljanje.
Ali koji bi entitet mogao ispuniti tu prazninu? Stručnjaci sumnjaju u sposobnost Palestinske samouprave da uspostavi kontrolu nad Gazom.
Palestinska samouprava je 2006. izgubila izbore od Hamasa, a sljedeće godine napetosti su prerasle u nasilje između dviju grupa. Hamas je u nekoliko dana razbio snage Fataha – frakcije koja dominira Palestinskom samoupravom – i na kraju preuzeo kontrolu nad Gazom.
Ostaje i pitanje šta znači američka “reformisana” Palestinska samouprava. Predsjednik Abbas sada ima 88 godina. Važno je napomenuti da Washington nije pozvao na izbore kako bi se odredilo novo rukovodstvo za Palestinsku samoupravu.
“Vraćanje Fataha ili Palestinske samouprave na leđima izraelskog tenka apsolutno neće uspjeti. To je očito”, kaže Duss. “Potrebna vam je neka vrsta lokalnog vodstva Gaze, koje je spremno to učiniti. S obzirom na činjenicu da će, kako možemo razumjeti, Hamas i dalje biti prisutan u Gazi, to će zahtijevati njegovu određenu mjeru prihvatanja.”
No, SAD i Izrael isključili su mogućnost uključivanja Hamasa u bilo kakve rasprave o budućnosti Gaze.
Prošle je sedmice Gantz predložio demilitarizaciju Gaze i formiranje međunarodne koalicije s “američkim, evropskim, arapskim i palestinskim elementima”, koja će nadzirati njena civilna pitanja. Taj plan ima svoj niz prepreka, uključujući navođenje stranih država da pristanu učestvovati u upravljanju Gazom.
Khalil kaže da, čak i ako Izrael uspije napasti sve Hamasove bataljone, preostali palestinski borci će ostati aktivni.
“Ovo je fantazija da ćete ubaciti NATO mirovne snage”, smatra. “A šta se onda događa kad eksplodira prva bomba pored puta?”
Suština je, kaže Shapiro, da je Izrael fokusiran na uništenje Gaze, a ne na njenu budućnost, a SAD u potpunosti podržava rat bez obzira na svoje deklarisane planove.
“Ne znam ima li iko pravu ideju o tome kako bi upravljanje u Gazi moglo izgledati nakon ovog”, zaključuje.
Nakon gotovo 230 dana borbi stručnjaci kažu da izraelski rat u Gazi ne pokazuje znakove skorog završetka. Dakle, šta Izrael pokušava postići? Jesu li njegovi ciljevi u skladu s ciljevima njegovog najbližeg saveznika Sjedinjenih Američkih Država?
Izrael je rekao da traži “apsolutnu pobjedu” nad Hamasom, budući da nastavlja primati milijarde dolara bezuslovne vojne pomoći od SAD-a. No, ta država se suočila s kritikama, uključujući i saveznike, zbog očitog nedostatka dugoročne strategije u Gazi, osim ispaljivanja raketa na palestinsku enklavu.
Prema nekim stručnjacima, međutim, uništavanje i ubistva dio su cilja. Kažu da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu spreman voditi beskrajni rat kako bi ostao na vlasti, produbljujući palestinsku patnju.
Dok Američka vlada tvrdi da nastoji okončati sukob, Washington potiče izraelske planove, održavajući svoju “bezuslovnu” podršku Izraelu, kažu analitičari.
“Ono što Izrael želi postići je jednostavno brisanje i protjerivanje. To je ono što oni ovdje žele. I bili su otvoreni u vezi s tim”, kaže Osamah Khalil, profesor historije na Univerzitetu Syracuse.
Status quo
Zagovornici prava Palestinaca strahuju da rat u Gazi polako postaje status quo – još jedno dugo poglavlje boli i oduzimanja imovine u palestinskoj historiji.Dok je Netanyahu rekao da Izrael “nema namjeru trajno okupirati Gazu ili raseliti njeno civilno stanovništvo”, visoki članovi njegove vlade sugerisali su suprotno.
Neki krajnje desničarski izraelski ministri otvoreno su pozvali na raseljavanje Palestinaca iz Gaze. Drugi zvaničnici pozvali su na “dobrovoljnu migraciju” stanovnika s te teritorije. A prošle su godine novine Israel Hayom izvijestile da je jedan od Netanyahuovih pomoćnika radio na planu “prorjeđivanja” stanovništva u Gazi.
Egipat – jedina država koja graniči s Gazom osim Izraela – oštro se suprotstavio masovnom raseljavanju Palestinaca, za koje stručnjaci ističu da bi predstavljalo etničko čišćenje.
No, Khalil kaže da se izraelski planovi za masovno raseljavanje Palestinaca nisu promijenili. Ako ništa drugo, ofanziva u gradu Rafahu na jugu Gaze povećala je šanse za to, s obzirom na to da su mnogi stanovnici koji su se tamo sklonili već pobjegli od krvoprolića i bombardovanja na sjeveru.
Ako Izraelska vlada ne uspije protjerati Palestince, Khalil vjeruje da će umjesto toga pokušati zadržati većinu stanovništva Gaze u malim područjima, sprečavajući ih da se vrate kući i izlažući ih bombardovanju, nadzoru, izgladnjivanju i bolestima.
Adam Shapiro, politički analitičar, dao je sličnu ocjenu. “Izrael stvarno pokušava onemogućiti bilo kakav život u Gazi”, rekao je za Al Jazeeru. “Cilj je u osnovi onemogućiti ljudima da nastave živjeti tamo i prisiliti ih da odu.”
Shapiro je dodao da je Izrael uspio sravniti velike dijelove Gaze, izgladnjivati njeno stanovništvo i ubiti više od 35.000 ljudi bez suočavanja sa značajnim međunarodnim pritiskom da okonča rat.
“To je status quo koji se čini održivim za mnoge aktere na prilično dugo razdoblje”, ocijenio je.
Matthew Duss, izvršni potpredsjednik Centra za međunarodnu politiku, istraživačkog centra sa sjedištem u SAD-u, također je rekao da postoji opasnost da sukob postane dugotrajan. Dodao je da bi izraelski nedostatak strategije u Gazi mogao imati “katastrofalne” posljedice za Palestince, SAD i sam Izrael.
“Imate rat osvete koji vodi država koja ima punu podršku globalne supersile koja je štiti od bilo kakvih posljedica”, rekao je Duss za Al Jazeeru.
Američka vizija za Gazu
U međuvremenu je u SAD-u administracija predsjednika Josepha Bidena artikulisala složenu viziju rata i njegovog ishoda. Washington kaže da podržava pokušaj Izraela da eliminiše Hamasove vojne sposobnosti. Također, traži dogovor o prekidu vatre koji bi doveo do privremenog prekida borbi, oslobađanja izraelskih talaca i porasta humanitarne pomoći Gazi.Istovremeno, zvaničnici Bidenove administracije nastojali su postići sporazum o uspostavi diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, za koji kažu da bi potakao šanse za dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Kada je o Gazi riječ, SAD smatra da bi teritorija na kraju trebala biti pod upravom “reformisane” Palestinske uprave (PA).
Međutim, taj američki plan suočava se s brojnim preprekama. Netanyahu je više puta odbacio mogućnost uspostave palestinske države. Izraelski čelnici se, također, protive povratku Palestinske samouprave u Gazu.
Čak je i izraelski ministar Ratnog kabineta Benny Gantz, koji se smatra Netanyahuovim najjačim domaćim političkim protivnikom, nedavno rekao da ni Hamas, ni predsjednik Palestinske samouprave Mahmoud Abbas ne mogu vladati Gazom nakon rata.
Što se tiče takozvanog pokušaja normalizacije za izgradnju veza između Saudijske Arabije i Izraela, Duss kaže da je to “strateški pogrešno”.
“Činjenica da to još forsiraju samo otkriva zbunjujuću opsjednutost ovakvom vrstom sporazuma kao načinom da se iz cijele ove katastrofe izvuče nešto dobro”, smatra Duss.
Poraziti Hamas – je li taj cilj dostižan?
Gledajući trenutnu situaciju, nejasno je kako Washington predviđa trajni kraj tekućeg nasilja u Gazi dok podržava cilj potpunog poraza Hamasa – cilj za koji američki zvaničnici počinju priznavati da bi mogao biti nedostižan.“Ponekad, kada pažljivo slušamo izraelske vođe, oni uglavnom govore o ideji neke vrste sveobuhvatne pobjede na bojnom polju, potpune pobjede”, rekao je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell za CNN prošle sedmice. “Ne vjerujem da je to vjerovatno ili moguće.”
Budući da vojna pobjeda za Izrael izgleda sve nerealističnija, Duss je rekao da je inzistiranje na iskorjenjivanju Hamasa prije završetka rata “besmislena pozicija”.
Izrael je rekao da je razmontirao Hamasovu “vojnu infrastrukturu” u sjevernoj Gazi u januaru, ali mjesecima kasnije, njegova vojska ponovno bombarduje četvrti i sukobljava se s palestinskim borcima u izbjegličkom kampu Jabalia i dijelovima grada Gaze na sjeveru.
Khalil, profesor historije, rekao je da je, od početka rata u oktobru, Izrael promijenio svoj stav o tome šta treba učiniti da se eliminiše Hamas u nastojanju da produži i proširi rat.
Naprimjer, Izrael je prvo tvrdio da se Hamasovo sjedište nalazi u bolnici Al-Shifa u gradu Gazi. Ta tvrdnja se pokazala lažnom, uprkos tome što su je podržali američki zvaničnici.
Sada, kaže Khalil, Izrael je promijenio stav, tvrdeći umjesto toga da se “Hamas zapravo nalazi u Rafahu”. “Svi njihovi momci su u Rafahu”, govorili su.
Ali, dodao je, Izrael i dalje mora opravdati ograničavanje pristupa sjeveru.
“Zašto ne možemo pustiti Palestince da se vrate u sjevernu Gazu? Jer je Hamas još tamo. Moramo izvršiti ‘operacije čišćenja'”, kaže Khalil, oponašajući izraelske zvaničnike.
Dodaje da Izrael na kraju postavlja teren za otvoreni rat.
Dan poslije
Dok rat bjesni, američki i izraelski zvaničnici otvoreno raspravljaju o tome šta bi moglo uslijediti nakon završetka borbi.Netanyahu želi da izraelska vojska ima neograničenu kontrolu nad Gazom, što je mogućnost koju je njegov ministar odbrane Yoav Gallant odbacio prošle sedmice, pozivajući umjesto toga da palestinski entitet zamijeni Hamasovo upravljanje.
Ali koji bi entitet mogao ispuniti tu prazninu? Stručnjaci sumnjaju u sposobnost Palestinske samouprave da uspostavi kontrolu nad Gazom.
Palestinska samouprava je 2006. izgubila izbore od Hamasa, a sljedeće godine napetosti su prerasle u nasilje između dviju grupa. Hamas je u nekoliko dana razbio snage Fataha – frakcije koja dominira Palestinskom samoupravom – i na kraju preuzeo kontrolu nad Gazom.
Ostaje i pitanje šta znači američka “reformisana” Palestinska samouprava. Predsjednik Abbas sada ima 88 godina. Važno je napomenuti da Washington nije pozvao na izbore kako bi se odredilo novo rukovodstvo za Palestinsku samoupravu.
“Vraćanje Fataha ili Palestinske samouprave na leđima izraelskog tenka apsolutno neće uspjeti. To je očito”, kaže Duss. “Potrebna vam je neka vrsta lokalnog vodstva Gaze, koje je spremno to učiniti. S obzirom na činjenicu da će, kako možemo razumjeti, Hamas i dalje biti prisutan u Gazi, to će zahtijevati njegovu određenu mjeru prihvatanja.”
No, SAD i Izrael isključili su mogućnost uključivanja Hamasa u bilo kakve rasprave o budućnosti Gaze.
Prošle je sedmice Gantz predložio demilitarizaciju Gaze i formiranje međunarodne koalicije s “američkim, evropskim, arapskim i palestinskim elementima”, koja će nadzirati njena civilna pitanja. Taj plan ima svoj niz prepreka, uključujući navođenje stranih država da pristanu učestvovati u upravljanju Gazom.
Khalil kaže da, čak i ako Izrael uspije napasti sve Hamasove bataljone, preostali palestinski borci će ostati aktivni.
“Ovo je fantazija da ćete ubaciti NATO mirovne snage”, smatra. “A šta se onda događa kad eksplodira prva bomba pored puta?”
Suština je, kaže Shapiro, da je Izrael fokusiran na uništenje Gaze, a ne na njenu budućnost, a SAD u potpunosti podržava rat bez obzira na svoje deklarisane planove.
“Ne znam ima li iko pravu ideju o tome kako bi upravljanje u Gazi moglo izgledati nakon ovog”, zaključuje.
