Svjetska populacija će sredinom novembra dostići osam milijardi - što je svjedodžba naučnih otkrića i poboljšanja u ishrani, javnom zdravlju i sanitarnim uslovima. Ali, kako čovječanstvo postaje sve veće, tako je i sve više podijeljeno.
Ujedinjene nacije su objavile procjenu da će od 15. novembra na planeti biti osam milijardi stanovnika. Očekuje se da će Indija od sljedeće godine biti najmnogoljudnija zemlja na svijetu.
Trenutno se milijarde ljudi bori sa raznoraznim pritiscima i problema - od suočavanja sa glađu, migracijama, dugovima, ratovima i klimatskim katastrofama.
Iako je tačno da činjenica kako će uskoro na našoj planeti živjeti osam milijardi stanovnika pokazuje da su se sami uslovi života poboljšali u smislu zdravstva i slično, tačno je da je svijet od osam milijardi stanovnika prepun tenzija, nepovjerenja, kriza i sukoba.
Činjenice govore same za sebe. Milijarderi kontrolišu onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovina svijeta. Jedan posto ljudi u svijetu ima petinu svjetskog prihoda, dok oni u najbogatijim zemljama mogu očekivati da će živjeti i do 30 godina duže od onih u najsiromašnijim. Kako je svijet postao bogatiji i zdraviji u posljednjih nekoliko decenija, ove nejednakosti su također rasle.
Povrh ovih dugoročnih trendova, ubrzana klimatska kriza i nejednak oporavak od pandemije koronavirusa predstavljaju "turbo nejednakosti". Kako najavljuju svjetski naučnici, a kako je saopćeno i na Konferenciji Ujedinjenih nacija UN-a (COP27) koja se trenutno održava u egipatskom Sharm-El-Shaikhu: "Idemo ravno prema klimatskoj katastrofi, dok emisije i temperature nastavljaju rasti".
Rat u Ukrajini doprinosi tekućim krizama u vezi s hranom, energijom i finansijama, najviše pogađajući ekonomije u razvoju.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres kaže da toksične podjele i nedostatak povjerenja uzrokuju kašnjenja i zastoje u nizu pitanja - od nuklearnog razoružanja preko terorizma do globalnog zdravlja.
"Moramo obuzdati ove štetne trendove, popraviti odnose i pronaći zajednička rješenja za naše zajedničke izazove", poručuje on.
"Nadam se da će COP27 usvojiti historijski Pakt o klimatskoj solidarnosti prema kojem se razvijene i ekonomije u usponu ujedinjuju oko zajedničke strategije i kombinuju svoje kapacitete i resurse za dobrobit čovječanstva. Bogatije zemlje moraju pružiti ključnim ekonomijama u usponu finansijsku i tehničku podršku za prelazak sa fosilnih goriva. To je naša jedina nada da ispunimo naše klimatske ciljeve", ističe Guterres.
Ipak, kaže da ima ogromnu vjeru u ljudsku solidarnost, pa se, u svom intervjuu za usatoday.com prisjetio riječi Mahatme Gandija:"Svet ima dovoljno za svačije potrebe - ali ne i za svačiju pohlepu."
Trenutno se milijarde ljudi bori sa raznoraznim pritiscima i problema - od suočavanja sa glađu, migracijama, dugovima, ratovima i klimatskim katastrofama.
Iako je tačno da činjenica kako će uskoro na našoj planeti živjeti osam milijardi stanovnika pokazuje da su se sami uslovi života poboljšali u smislu zdravstva i slično, tačno je da je svijet od osam milijardi stanovnika prepun tenzija, nepovjerenja, kriza i sukoba.
Činjenice govore same za sebe. Milijarderi kontrolišu onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovina svijeta. Jedan posto ljudi u svijetu ima petinu svjetskog prihoda, dok oni u najbogatijim zemljama mogu očekivati da će živjeti i do 30 godina duže od onih u najsiromašnijim. Kako je svijet postao bogatiji i zdraviji u posljednjih nekoliko decenija, ove nejednakosti su također rasle.
Povrh ovih dugoročnih trendova, ubrzana klimatska kriza i nejednak oporavak od pandemije koronavirusa predstavljaju "turbo nejednakosti". Kako najavljuju svjetski naučnici, a kako je saopćeno i na Konferenciji Ujedinjenih nacija UN-a (COP27) koja se trenutno održava u egipatskom Sharm-El-Shaikhu: "Idemo ravno prema klimatskoj katastrofi, dok emisije i temperature nastavljaju rasti".
Rat u Ukrajini doprinosi tekućim krizama u vezi s hranom, energijom i finansijama, najviše pogađajući ekonomije u razvoju.
Zemlje u razvoju suočavaju se s ogromnim dugovima, rastućim siromaštvom i glađu i sve većim utjecajima klimatske krize. Imaju male šanse da ulažu u održivi oporavak od pandemije, prelazak na obnovljive izvore energije ili obrazovanje i obuku za digitalno doba, a ljutnja i ogorčenost prema razvijenim zemljama dostižu prelomne tačke.As the world’s population reaches 8 billion, our human family is growing more divided.
— António Guterres (@antonioguterres) November 11, 2022
Unless we bridge the yawning chasm between the global haves & have-nots, we are setting ourselves up for more tensions & mistrust, more crisis & conflict.https://t.co/Vs1LfnsaTR
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres kaže da toksične podjele i nedostatak povjerenja uzrokuju kašnjenja i zastoje u nizu pitanja - od nuklearnog razoružanja preko terorizma do globalnog zdravlja.
"Moramo obuzdati ove štetne trendove, popraviti odnose i pronaći zajednička rješenja za naše zajedničke izazove", poručuje on.
"Nadam se da će COP27 usvojiti historijski Pakt o klimatskoj solidarnosti prema kojem se razvijene i ekonomije u usponu ujedinjuju oko zajedničke strategije i kombinuju svoje kapacitete i resurse za dobrobit čovječanstva. Bogatije zemlje moraju pružiti ključnim ekonomijama u usponu finansijsku i tehničku podršku za prelazak sa fosilnih goriva. To je naša jedina nada da ispunimo naše klimatske ciljeve", ističe Guterres.
Ipak, kaže da ima ogromnu vjeru u ljudsku solidarnost, pa se, u svom intervjuu za usatoday.com prisjetio riječi Mahatme Gandija:"Svet ima dovoljno za svačije potrebe - ali ne i za svačiju pohlepu."
