IT sektor na Kosovu je jedini koji ima pozitivan bilans u poslovanju, podaci su Ministarstva trgovine i industrije koje je, u cilju unaprijeđenja ove oblasti na Kosovu, organizovalo okrugi sto o mogućnostima korišćenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za rast izvoza u okviru sektora za informacione i komunikacione tehnologije.
Tokom posljednje decenije širom svijeta došlo je do velikog iskoraka u oblasti informacionog sektora, što je sasvim očekivano s obzirom na veliki razvoj računarske tehnologije. Ipak, razvoj informacione tehnologije na Kosovu je prilično usporen, od oblasti primjene računara, preko razvoja informacionih sistema, pa sve do obrazovanja kadrova koje je najvažnije za ovu oblast, kaže Luan Hasangjekaj iz Prištine, koji je u IT sektoru 12 godina, prenosi RTK2.
"Zato što obrazovanje ovdje još uvijek nije na željenom nivou. Studenti koji dolaze u našu firmu nisu na nivou koje zahtjeva tržište. Ovdje se dosta traže programeri i ima dosta početnika ali ne onoliko koliko je potrebno. Kvalitet je potreban isto koliko i kvantitet", rekao je Luan Hasangjekaj, programer.
Ministarstvo trgovine i industrije, u saradnji sa kancelarijom Programa ujedinjenih nacija za razvoj na Kosovu, organizovalo je okrugli sto na kojem je diskutovano o mogućnostima korišćenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za rast izvoza u okviru sektora za informacione i komunikacione tehnologije.
"S obzirom na činjenicu da je 2015. godine Kosovo imalo pozitian bilans od 1,2 miliona od ovog sektora, Ministarstvo trgovine i industrije se veoma zalaže da se IT sektor na Kosovu unaprijedi i da oni koji se bave time nemaju nikave prepreke, npr. sve firme informacionih tehnologija oslobodili smo od plaćanja carine", rekla je Hikmete Bajrami, Ministarka trgovine i industrije
"Što više ovaj sektor približimo tržištu EU to će biti bolje za kosovsku ekonomiju što predstavlja još jedan izazov posebno kada pričamo o konkurentnostu i kvalitetu usluga koje privati sektor mora da ima. Vjerujemo da je potrebno dobro obrazovanje i upoznavanje sa izazovima koje proizilazi iz tržišta Kosova", kaze Valbona Bogujevci iz UNDP-a.
Na konferenciji su posebno predstavljene opcije za podršku lokalnim preduzećima koji se bave ovom oblašću i zahtjevi tržišta EU. Imajući u vidu da je Hrvatska posljednja zemlja koja je postala članica EU, svoje iskustvo i savjete podjelili su eksperti iz ove države.
"Postoje nekoliko kriterijuma koje je potrebno ispuniti u okviru standarda EU. To su politički kriterijumi koji podrazumijevaju postavljanje zakona i institucija u liniji sa EU i administrativni, čija je reforma najveći izazov za IT industriju Kosova", rekao je Boris Krstanović, programer iz Hrvatske.
Po riječima eksperta iz Hrvatske, veoma su značajni i ekonomski kriterijumi koji podrazumijevaju efikasno tržište za konkurenciju s obzirom na pritiske koji će doći od firmi iz država članica EU.
"Zato što obrazovanje ovdje još uvijek nije na željenom nivou. Studenti koji dolaze u našu firmu nisu na nivou koje zahtjeva tržište. Ovdje se dosta traže programeri i ima dosta početnika ali ne onoliko koliko je potrebno. Kvalitet je potreban isto koliko i kvantitet", rekao je Luan Hasangjekaj, programer.
Ministarstvo trgovine i industrije, u saradnji sa kancelarijom Programa ujedinjenih nacija za razvoj na Kosovu, organizovalo je okrugli sto na kojem je diskutovano o mogućnostima korišćenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za rast izvoza u okviru sektora za informacione i komunikacione tehnologije.
"S obzirom na činjenicu da je 2015. godine Kosovo imalo pozitian bilans od 1,2 miliona od ovog sektora, Ministarstvo trgovine i industrije se veoma zalaže da se IT sektor na Kosovu unaprijedi i da oni koji se bave time nemaju nikave prepreke, npr. sve firme informacionih tehnologija oslobodili smo od plaćanja carine", rekla je Hikmete Bajrami, Ministarka trgovine i industrije
"Što više ovaj sektor približimo tržištu EU to će biti bolje za kosovsku ekonomiju što predstavlja još jedan izazov posebno kada pričamo o konkurentnostu i kvalitetu usluga koje privati sektor mora da ima. Vjerujemo da je potrebno dobro obrazovanje i upoznavanje sa izazovima koje proizilazi iz tržišta Kosova", kaze Valbona Bogujevci iz UNDP-a.
Na konferenciji su posebno predstavljene opcije za podršku lokalnim preduzećima koji se bave ovom oblašću i zahtjevi tržišta EU. Imajući u vidu da je Hrvatska posljednja zemlja koja je postala članica EU, svoje iskustvo i savjete podjelili su eksperti iz ove države.
"Postoje nekoliko kriterijuma koje je potrebno ispuniti u okviru standarda EU. To su politički kriterijumi koji podrazumijevaju postavljanje zakona i institucija u liniji sa EU i administrativni, čija je reforma najveći izazov za IT industriju Kosova", rekao je Boris Krstanović, programer iz Hrvatske.
Po riječima eksperta iz Hrvatske, veoma su značajni i ekonomski kriterijumi koji podrazumijevaju efikasno tržište za konkurenciju s obzirom na pritiske koji će doći od firmi iz država članica EU.
