Njemački ambasador u Prištini Jorn Rohde izjavio je da Berlin želi Kosovo u Savjetu Evrope, ali da je za članstvo u toj organizaciji potrebno ispuniti obavezu o Zajednici srpskih opština, što je, dodaje, jasno stavljeno do znanja Vladi Kosova.
Rohde je u intervjuu TV A2 rekao i da je moguće da se do samog sastanka Komiteta ministara Savjeta Evrope pitanje članstva Kosova uvrsti na dnevni red, te da su, što prije Vlada Kosova donese hrabru odluku, veće šanse da imaju sigurnu većinu.
"Mi želimo Kosovo u Savjetu Evrope. Međutim, potrebna vam je dvotrećinska većina država članica da biste to obezbjedili. Zbog toga se vode pripreme i razgovori za sastanak Komiteta ministara i za pitanje pristupanja Kosova Savjetu Evrope. U srcu Savjeta Evrope je zaštita manjina. Odluka o manastiru Visoki Dečani bila je važan korak. Međutim, uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom je takođe veoma važno pitanje na koje se Kosovo već obavezalo, Briselskim sporazumima iz 2013. i 2015. godine i u Ohridu", rekao je Rohde.
Dodao je da je u brojnim razgovorima jasno stavljeno do znanja Vladi Kosova da su za uspješno glasanje u Savjetu Evrope potrebni dalji koraci kako bi se obezbjedila dvotrećinska većina.
Na pitanje može li se Kosovo sljedeće sedmice naći na dnevnom redu Komiteta ministara ili je to izgubljena prilika, kaže da se nešto može staviti na dnevni red za vrlo kratko vrijeme, ali da je potrebno da vlada donese hrabru odluku, jer se, dodaje, u politici moraju ubjediti i skeptične zemlje.
To bi, navodi, bio najveći uspeh kosovske spoljne politike u posljednjoj deceniji.
"U centru Savjeta Evrope je zaštita manjina. Ovo je 12-ogodišnja obaveza Kosova, koju ono mora da ispuni", rekao je Rohde.
Na pitanje da li potoji mogućnost da se Komitet ministara SE koji se sastaje jednom godišnje, ipak sastane i na jesen, ukoliko Priština preduzme konkretne korake ka ZSO tokom ljeta, odgovorio je da je u politici sve moguće.
"Ako bude razvoja, biće i nagrada. Ako nema razvoja, biće i reakcija koje neće biti u korist Kosova. Što prije Vlada Kosova donese hrabru odluku, veće su šanse da obezbedi dvotrećinsku većinu", ponavlja Rohde.
I on je podsjetio da proces vizne liberalizacije, koji je dugo trajao jer je izostajalo rješenje spora o demarkaciji sa Crnom Gorom.
"Kosovo je bilo na listi da dobije viznu liberalizaciju, a onda ste imali spor sa Crnom Gorom o razgraničenju. Trebalo je pet godina da Kosovo dobije viznu liberalizaciju", kazao je ambasador, a na pitanje da li se situacija sa Savjetom Evrope može pretvoriti u "viznu liberalizaciju 2.0", odgovorio da to upravo želi da se izbjegne, kako bi se iskoristio ovaj trenutak.
"Ovo je dobra prilika da ubrzamo put Kosova ka evropskim strukturama. Savjet Evrope je najbliži plod drveta Evrope koji treba da se ubere. Imamo preporuku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, čak i sa veoma velikom većinom, ali sada je sve na Vladi Kosova", dodao je Rohde.
Kada je riječ o dijalogu Kosova i Srbije, njemački ambasador je rekao da je jedna od najvažnijih stvari da obje strane nastave da se angažuju, čak i ako druga strana nije baš konstruktivna.
"Prvi put u 20 godina imamo rezultate dijaloga, da se računi za struju na sjeveru plaćaju. Vidimo da je problem sa tablicama više-manje rješen. Priština je u utorak olakšala dobijanje vozačke dozvole, to si sve rezultati dijaloga", naveo je on.
Uvijek, dodaje, postoji percepcija svake strane da se prema njoj nepravedno postupa.
"Ali, bez obzira na to šta mislite o drugoj strani, uradite svoj domaći zadatak. Velika su očekivanja i pritisci i na Srbiju da odradi svoj dio posla. Zato su prije dvije sedmice i zvanično uvedene obaveze Srbije u članstvo EU, kao i za Kosovo. Drugo, stalno tražimo od Srbije da uhapsi osumnjičene za napad u Banjskoj", naveo je Rohde.
Na pitanje o bezbhednosnoj situaciji na Kosovu, istakao je da se ona nije promijenila u posljednjih mjesec dana i da ne vidi nikakvu prijetnju po bezbjednost.
Najavio je i da će Njemačka učetvorostručiti broj svojih vojnika u Kforu.
"Kfor je ovdje sa 27 zemalja, sa skoro 5.000 vojnika. Novi njemački kontingent biće baziran u Bondstilu. Imali smo 70 ljudi ovdje, sada ih imamo skoro 300. Mi reagujemo na razvoj događaja i nadam se da se napad, poput onog u Banjskoj, neće ponoviti. Zato imamo pojačane patrole, obezbjeđenje i ne vidim nikakvu neposrednu prijetnju. Nema indikacija, ali to ne isključuje mogućnost da u budućnosti bude incidenata", rekao je Rohde.
U vezi sa sastankom Berlinskog procesa, kojem će na jesen domaćin biti kanelar Olaf Scholz, kaže da Njemačka želi da vidi više napretka u regionu, više saradnje i zajedničko regionalno tržišta.
Ističe da sve dok Kosovo ima zabranu uvoza za robu iz Srbije - to ne pomaže situaciji, poručujući da bojkot i zabrane ne vode napred.
"Imaćemo nove sporazume. Nadamo se da će pitanje regionalnog tržišta krenuti napred zbog nekih blokada sa Kosova i iz Srbije. Neki dogovori su na čekanju. Radimo na tome. Njemački izaslanik za Zapadni Balkan Manuel Zaracin vrlo je često u Prištini, Beogradu i BiH da bi riješio ova otvorena pitanja", rekao je Rohde.
"Mi želimo Kosovo u Savjetu Evrope. Međutim, potrebna vam je dvotrećinska većina država članica da biste to obezbjedili. Zbog toga se vode pripreme i razgovori za sastanak Komiteta ministara i za pitanje pristupanja Kosova Savjetu Evrope. U srcu Savjeta Evrope je zaštita manjina. Odluka o manastiru Visoki Dečani bila je važan korak. Međutim, uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom je takođe veoma važno pitanje na koje se Kosovo već obavezalo, Briselskim sporazumima iz 2013. i 2015. godine i u Ohridu", rekao je Rohde.
Dodao je da je u brojnim razgovorima jasno stavljeno do znanja Vladi Kosova da su za uspješno glasanje u Savjetu Evrope potrebni dalji koraci kako bi se obezbjedila dvotrećinska većina.
Na pitanje može li se Kosovo sljedeće sedmice naći na dnevnom redu Komiteta ministara ili je to izgubljena prilika, kaže da se nešto može staviti na dnevni red za vrlo kratko vrijeme, ali da je potrebno da vlada donese hrabru odluku, jer se, dodaje, u politici moraju ubjediti i skeptične zemlje.
To bi, navodi, bio najveći uspeh kosovske spoljne politike u posljednjoj deceniji.
"U centru Savjeta Evrope je zaštita manjina. Ovo je 12-ogodišnja obaveza Kosova, koju ono mora da ispuni", rekao je Rohde.
Na pitanje da li potoji mogućnost da se Komitet ministara SE koji se sastaje jednom godišnje, ipak sastane i na jesen, ukoliko Priština preduzme konkretne korake ka ZSO tokom ljeta, odgovorio je da je u politici sve moguće.
"Ako bude razvoja, biće i nagrada. Ako nema razvoja, biće i reakcija koje neće biti u korist Kosova. Što prije Vlada Kosova donese hrabru odluku, veće su šanse da obezbedi dvotrećinsku većinu", ponavlja Rohde.
I on je podsjetio da proces vizne liberalizacije, koji je dugo trajao jer je izostajalo rješenje spora o demarkaciji sa Crnom Gorom.
"Kosovo je bilo na listi da dobije viznu liberalizaciju, a onda ste imali spor sa Crnom Gorom o razgraničenju. Trebalo je pet godina da Kosovo dobije viznu liberalizaciju", kazao je ambasador, a na pitanje da li se situacija sa Savjetom Evrope može pretvoriti u "viznu liberalizaciju 2.0", odgovorio da to upravo želi da se izbjegne, kako bi se iskoristio ovaj trenutak.
"Ovo je dobra prilika da ubrzamo put Kosova ka evropskim strukturama. Savjet Evrope je najbliži plod drveta Evrope koji treba da se ubere. Imamo preporuku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, čak i sa veoma velikom većinom, ali sada je sve na Vladi Kosova", dodao je Rohde.
Kada je riječ o dijalogu Kosova i Srbije, njemački ambasador je rekao da je jedna od najvažnijih stvari da obje strane nastave da se angažuju, čak i ako druga strana nije baš konstruktivna.
"Prvi put u 20 godina imamo rezultate dijaloga, da se računi za struju na sjeveru plaćaju. Vidimo da je problem sa tablicama više-manje rješen. Priština je u utorak olakšala dobijanje vozačke dozvole, to si sve rezultati dijaloga", naveo je on.
Uvijek, dodaje, postoji percepcija svake strane da se prema njoj nepravedno postupa.
"Ali, bez obzira na to šta mislite o drugoj strani, uradite svoj domaći zadatak. Velika su očekivanja i pritisci i na Srbiju da odradi svoj dio posla. Zato su prije dvije sedmice i zvanično uvedene obaveze Srbije u članstvo EU, kao i za Kosovo. Drugo, stalno tražimo od Srbije da uhapsi osumnjičene za napad u Banjskoj", naveo je Rohde.
Na pitanje o bezbhednosnoj situaciji na Kosovu, istakao je da se ona nije promijenila u posljednjih mjesec dana i da ne vidi nikakvu prijetnju po bezbjednost.
Najavio je i da će Njemačka učetvorostručiti broj svojih vojnika u Kforu.
"Kfor je ovdje sa 27 zemalja, sa skoro 5.000 vojnika. Novi njemački kontingent biće baziran u Bondstilu. Imali smo 70 ljudi ovdje, sada ih imamo skoro 300. Mi reagujemo na razvoj događaja i nadam se da se napad, poput onog u Banjskoj, neće ponoviti. Zato imamo pojačane patrole, obezbjeđenje i ne vidim nikakvu neposrednu prijetnju. Nema indikacija, ali to ne isključuje mogućnost da u budućnosti bude incidenata", rekao je Rohde.
U vezi sa sastankom Berlinskog procesa, kojem će na jesen domaćin biti kanelar Olaf Scholz, kaže da Njemačka želi da vidi više napretka u regionu, više saradnje i zajedničko regionalno tržišta.
Ističe da sve dok Kosovo ima zabranu uvoza za robu iz Srbije - to ne pomaže situaciji, poručujući da bojkot i zabrane ne vode napred.
"Imaćemo nove sporazume. Nadamo se da će pitanje regionalnog tržišta krenuti napred zbog nekih blokada sa Kosova i iz Srbije. Neki dogovori su na čekanju. Radimo na tome. Njemački izaslanik za Zapadni Balkan Manuel Zaracin vrlo je često u Prištini, Beogradu i BiH da bi riješio ova otvorena pitanja", rekao je Rohde.
