Bivši premijer Kosova Avdullah Hoti izjavio je da je Demokratski savez Kosova izvršio sve potrebne pripreme i da je spreman da izađe na prijevremene izbore kako bi se popravila trenutna situacija na Kosovu, prenosi RTV 21. Govoreći o dijalogu, Hoti je istakao da je on iz faze „međusobnog priznanja“ doveden do faze „upravljanja krizama“.
Brojeći neuspjehe, Hoti smatra da je ova vlada „negativno uticala na dijalog Kosova i Srbije“, jer se, prema njegovim riječima, pristup saveznika promjenio na negativan način.
„Prošlo je nekoliko mjeseci otkako se premijer zemlje predao, spreman je da ide na izbore, a u međuvremenu se ništa ne dešava. Skupština Kosova je skoro neefikasna, sastajemo se svake tri nedjelje na sjednicama koje uopšte ne funkcionišu jer nema volje većine da se zakonodavna agenda pomeri napred. Opozicija je protiv svih procesa koji su se odigrali na Kosovu i onemogućava normalno funkcionisanje, jer se skoro uništavaju kao funkcija vlasti. Nadam se da će se izborni proces desiti što prije, da imamo odgovornu vladu koja u saradnji sa saveznicima preuzima rukovodstvo zemlje, baveći se prioritetima ove zemlje kao što su ekonomija i međunarodni odnosi. Žalosno je za državu Kosovo da smo u situaciji da je redovna komunikacija izolovana ne samo sa međunarodnim saveznicima, već i sa Albancima u regionu. Kosovo nikada nije imalo napetije odnose sa Albanijom, Albancima u Sjevernoj Makedoniji, sa političkim snagama Albanaca u Preševskoj dolini“, navodi Hoti.
Iz posjeta na terenu vidi se, kaže Hoti, da su mnogi građani razočarani sadašnjim rukovodstvom, a da je LDK izvršio sve potrebne pripreme da povrati povjerenje građana.
„Proširili smo veoma dobro prisustvo u dijaspori, gdje ima 40 odsto građana Kosova, nastavljamo da pravimo dinamičnu konstruktivnu opoziciju, argumentovanu brojkama, konkretnim analizama da informišemo građane kako se do sada vladalo. Napravili smo sve partijske pripreme, nema problema za nas. Naprotiv, zahtjevamo da se što prije suočimo sa izbornim procesima i damo mjesto vlasti koja je odgovorna... Ja sam mnogo na terenu, intenzivno sam ovih mjeseci bio u dijaspori, sastajemo se sa naši građani tamo. Očaj sa ovom vladom je na vrhuncu“, naglašava Hoti.
On podsjeća da od dolaska vlade na čelu sa Kurtijem nema novih priznanja.
„Po pitanju dijaloga, on nam je kao država dao pogrešnu stranu, jer je izvukao dijalog iz kolosjeka koji treba da bude zasnovan na međusobnom priznavanju, postavio ga je u kolosjek koji se bavi samo upravljanjem krizama koje se ovim procesom stvaraju na terenu. Do 2022. stalno smo dobijali pisma američkih predsjednika i drugih lidera EU u kojima se traži od Kosova i Srbije da se uključe u dijalog radi međusobnog priznavanja, od 2022. godine njihov pristup se promjenio zbog ponašanja vlade na Kosovu. Žao mi je zbog toga, jer će se posljedice prenositi godinama koje dolaze, pošto su sporazumom koji je postignut u Briselu i njegovim aneksom u Ohridu sada uspostavljen novi status kvo u procesu dijaloga koji ne uključuje priznanje, ali je asocijacija u centru“, naglašava Hoti.
Upitan da li bi događaji u Banjskoj mogli da se ponovi, on kaže da ne očekuje više takvu napetost, ali dodaje da će biti teškoća u integraciji pripadnika srpske zajednice u institucije Kosova.
„Snage Kfora su u tom djelu zemlje učetvorostručene na osnovu razvoja događaja, ne očekujem da će biti problema kao prošle godine. Ono što očekujem je da ćemo imati mnogo poteškoća da integrišemo pripadnike srpske zajednice u institucije Kosova, a smatram da je od vitalnog značaja, veoma važno za mir, bezbjednost, za evroatlantske integracije države Kosovo pobrinuti se da sve zajednice budu uključene, ne samo formalno u institucije, već da budu deo društva i privrede na Kosovu“, dodaje Hoti.
Izvor: Kosovo Online/Kosova Press/RTV21
„Prošlo je nekoliko mjeseci otkako se premijer zemlje predao, spreman je da ide na izbore, a u međuvremenu se ništa ne dešava. Skupština Kosova je skoro neefikasna, sastajemo se svake tri nedjelje na sjednicama koje uopšte ne funkcionišu jer nema volje većine da se zakonodavna agenda pomeri napred. Opozicija je protiv svih procesa koji su se odigrali na Kosovu i onemogućava normalno funkcionisanje, jer se skoro uništavaju kao funkcija vlasti. Nadam se da će se izborni proces desiti što prije, da imamo odgovornu vladu koja u saradnji sa saveznicima preuzima rukovodstvo zemlje, baveći se prioritetima ove zemlje kao što su ekonomija i međunarodni odnosi. Žalosno je za državu Kosovo da smo u situaciji da je redovna komunikacija izolovana ne samo sa međunarodnim saveznicima, već i sa Albancima u regionu. Kosovo nikada nije imalo napetije odnose sa Albanijom, Albancima u Sjevernoj Makedoniji, sa političkim snagama Albanaca u Preševskoj dolini“, navodi Hoti.
Iz posjeta na terenu vidi se, kaže Hoti, da su mnogi građani razočarani sadašnjim rukovodstvom, a da je LDK izvršio sve potrebne pripreme da povrati povjerenje građana.
„Proširili smo veoma dobro prisustvo u dijaspori, gdje ima 40 odsto građana Kosova, nastavljamo da pravimo dinamičnu konstruktivnu opoziciju, argumentovanu brojkama, konkretnim analizama da informišemo građane kako se do sada vladalo. Napravili smo sve partijske pripreme, nema problema za nas. Naprotiv, zahtjevamo da se što prije suočimo sa izbornim procesima i damo mjesto vlasti koja je odgovorna... Ja sam mnogo na terenu, intenzivno sam ovih mjeseci bio u dijaspori, sastajemo se sa naši građani tamo. Očaj sa ovom vladom je na vrhuncu“, naglašava Hoti.
On podsjeća da od dolaska vlade na čelu sa Kurtijem nema novih priznanja.
„Po pitanju dijaloga, on nam je kao država dao pogrešnu stranu, jer je izvukao dijalog iz kolosjeka koji treba da bude zasnovan na međusobnom priznavanju, postavio ga je u kolosjek koji se bavi samo upravljanjem krizama koje se ovim procesom stvaraju na terenu. Do 2022. stalno smo dobijali pisma američkih predsjednika i drugih lidera EU u kojima se traži od Kosova i Srbije da se uključe u dijalog radi međusobnog priznavanja, od 2022. godine njihov pristup se promjenio zbog ponašanja vlade na Kosovu. Žao mi je zbog toga, jer će se posljedice prenositi godinama koje dolaze, pošto su sporazumom koji je postignut u Briselu i njegovim aneksom u Ohridu sada uspostavljen novi status kvo u procesu dijaloga koji ne uključuje priznanje, ali je asocijacija u centru“, naglašava Hoti.
Upitan da li bi događaji u Banjskoj mogli da se ponovi, on kaže da ne očekuje više takvu napetost, ali dodaje da će biti teškoća u integraciji pripadnika srpske zajednice u institucije Kosova.
„Snage Kfora su u tom djelu zemlje učetvorostručene na osnovu razvoja događaja, ne očekujem da će biti problema kao prošle godine. Ono što očekujem je da ćemo imati mnogo poteškoća da integrišemo pripadnike srpske zajednice u institucije Kosova, a smatram da je od vitalnog značaja, veoma važno za mir, bezbjednost, za evroatlantske integracije države Kosovo pobrinuti se da sve zajednice budu uključene, ne samo formalno u institucije, već da budu deo društva i privrede na Kosovu“, dodaje Hoti.
Izvor: Kosovo Online/Kosova Press/RTV21
