“Ako je Srpska lista izašla u javnost i rekla da se popis bojkotuje, oni će biti kažnjeni, jer takav je zakon – ti ne možeš da kažeš ja hoću, ja neću. Niko nema na to pravo”, kazao je u novom izdanju emisije Slobodno srpski, direktor Agencije za statistiku Kosova, Avni Kastrati.
Kastrati je u ovoj emisiji detaljno govorio o samom procesu popisa. Precizirao je da je on obavezan, ne samo za one građane koji posjeduju kosovska dokumenta, već za sve ljude koji se na Kosovu nalaze.
Ponovio je i ovde da bi kazna za one koji se popisu ne odazovu mogla dostići i cifru do 2.000 eura.
„Svaki građanin koji živi na Kosovu treba da da podatke za njega i njegovu porodicu, ako ne da onda će biti kazni za svakog, ne samo za porodicu. Po osobi je kazna oko 2.000 eura“, kaže Kastrati i dodaje da onaj koji u vrijeme popisa ne bude fizički na Kosovu treba da ostavi podatke svojoj porodici da ga oni popišu“.
Kazne bi se mogle, u ovom slučaju, izreći i onima koje su pozivali na bojkot, kaže Kastrati. Tu se prije svega misli na srpske stranke koje su prošle nedjelje Srbe na neki način pozvali da se ne učestvuje na popis.
“Ako je Srpska lista izašla u javnost i rekla da se popis bojkotuje, ali i Jablanović, mogu biti kažnjeni, jer takav je zakon. Ne možeš da kažeš ja hoću, ja neću”, kazao je ovaj zvaničnik.
Ukoliko se Srbi ne registruju, objašnjava, radiće se procjene.
“Ako nisu popisani, mi ne možemo reći koliko je ljudi registrovano. Mi ćemo poslije reći procjenu. Procjena će biti poslije 6 mjeseci. Ali kada ljudi ne učestvuju u popisu, mi ne možemo reći koliko Srba živi”, rekao je on.
Na pitanje voditelja emisije koliko su građani Kosova, a posebno Srbi, informisani o samom popisu, direktor Agencije za statistiku Kosova, koja organizuje popis, kaže da su postojale kampanje na društvenim mrežama, a i da je bilo nekih video animacija.
“Mi smo iskoristili sve instrumente za kampanju, i preko poruka, i preko društvenih mreža, i video, i konferencije. I sve smo to iskoristili u periodu od skoro dvije i po godine”, tvrdi Kastrati.
“Ako odete u grad i pitate da li znate da je sutra popis, pojedinci će reći nisam čuo. Ali mi ne možemo svakom pojedinačno da kažemo. Eto danas sam bio u dvije srpske medijske kuće i dao sam neke informacije. Takođe ima još dvije nevladine organizacije iz srpske zajednice, one bi trebalo za tri dana da budu u mjestima gdje živi srpska zajednica. Mislim da je bilo puno informacija, ali ne možemo svakom pojedinačno da kažemo”.
Smatra da Srbi na Sjeveru treba da budu dio popisa, otkrivši da su ove opštine to zatražile ranije, kako kaže, dvije godine nakon bojkota popisa 2013.
„Mislim da Srbi u Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu treba da budu dio popisa, jer oni su 2013. godine tražili popis samo za te opštine. Mi nismo to prihvatili, jer ne može samo zasebno za opštine da se radi, već kad dođe trenutak – onda se radi za sve“, kazao je.
Upitnik o ratnoj šteti na Kosovu
Popisom je predviđen i upitnik o posljedicama oružanih sukoba 1998. i 1999.godine, što po njegovim riječima, ništa ne treba da bude čudno iako je prošlo 25 godina od njihovog prestanka.
“Kad smo ubacili ta pitanja videli smo to od nekih drugih zemalja. Sve zemlje koje su imale kao Kosovo neki rat ili konflikt imaju ta pitanja. Na primjer Hrvatska je dva puta imala ta pitanja 2011. pa opet 2021“, rekao je Kastrati.
Nije odgovorio na pitanje novinara o tome, šta je sa periodom nakon 1999, kada se takođe bilježe sukobi na Kosovu.
Ponovio je i ovde da bi kazna za one koji se popisu ne odazovu mogla dostići i cifru do 2.000 eura.
„Svaki građanin koji živi na Kosovu treba da da podatke za njega i njegovu porodicu, ako ne da onda će biti kazni za svakog, ne samo za porodicu. Po osobi je kazna oko 2.000 eura“, kaže Kastrati i dodaje da onaj koji u vrijeme popisa ne bude fizički na Kosovu treba da ostavi podatke svojoj porodici da ga oni popišu“.
Kazne bi se mogle, u ovom slučaju, izreći i onima koje su pozivali na bojkot, kaže Kastrati. Tu se prije svega misli na srpske stranke koje su prošle nedjelje Srbe na neki način pozvali da se ne učestvuje na popis.
“Ako je Srpska lista izašla u javnost i rekla da se popis bojkotuje, ali i Jablanović, mogu biti kažnjeni, jer takav je zakon. Ne možeš da kažeš ja hoću, ja neću”, kazao je ovaj zvaničnik.
Ukoliko se Srbi ne registruju, objašnjava, radiće se procjene.
“Ako nisu popisani, mi ne možemo reći koliko je ljudi registrovano. Mi ćemo poslije reći procjenu. Procjena će biti poslije 6 mjeseci. Ali kada ljudi ne učestvuju u popisu, mi ne možemo reći koliko Srba živi”, rekao je on.
Na pitanje voditelja emisije koliko su građani Kosova, a posebno Srbi, informisani o samom popisu, direktor Agencije za statistiku Kosova, koja organizuje popis, kaže da su postojale kampanje na društvenim mrežama, a i da je bilo nekih video animacija.
“Mi smo iskoristili sve instrumente za kampanju, i preko poruka, i preko društvenih mreža, i video, i konferencije. I sve smo to iskoristili u periodu od skoro dvije i po godine”, tvrdi Kastrati.
“Ako odete u grad i pitate da li znate da je sutra popis, pojedinci će reći nisam čuo. Ali mi ne možemo svakom pojedinačno da kažemo. Eto danas sam bio u dvije srpske medijske kuće i dao sam neke informacije. Takođe ima još dvije nevladine organizacije iz srpske zajednice, one bi trebalo za tri dana da budu u mjestima gdje živi srpska zajednica. Mislim da je bilo puno informacija, ali ne možemo svakom pojedinačno da kažemo”.
Smatra da Srbi na Sjeveru treba da budu dio popisa, otkrivši da su ove opštine to zatražile ranije, kako kaže, dvije godine nakon bojkota popisa 2013.
„Mislim da Srbi u Sjevernoj Mitrovici, Leposaviću, Zubinom Potoku i Zvečanu treba da budu dio popisa, jer oni su 2013. godine tražili popis samo za te opštine. Mi nismo to prihvatili, jer ne može samo zasebno za opštine da se radi, već kad dođe trenutak – onda se radi za sve“, kazao je.
Upitnik o ratnoj šteti na Kosovu
Popisom je predviđen i upitnik o posljedicama oružanih sukoba 1998. i 1999.godine, što po njegovim riječima, ništa ne treba da bude čudno iako je prošlo 25 godina od njihovog prestanka.
“Kad smo ubacili ta pitanja videli smo to od nekih drugih zemalja. Sve zemlje koje su imale kao Kosovo neki rat ili konflikt imaju ta pitanja. Na primjer Hrvatska je dva puta imala ta pitanja 2011. pa opet 2021“, rekao je Kastrati.
Nije odgovorio na pitanje novinara o tome, šta je sa periodom nakon 1999, kada se takođe bilježe sukobi na Kosovu.
