Mnoštvo zakona koje je sastavila aktuelna Vlada Kosova se odlukom Suda pokazalo kao neustavno što dovodi do pitanja da li Vlada time želi da opravda svoje propuste i konačno dobije bitku sa javnošću.
Prema pisanju Albanian posta, jedna od ideja bi mogla biti - iako naizgled radikalna - da Vlada svojim antiustavnim zakonima i uzastopnim napadima na Ustavni sud stvara novog neprijatelja s kojim se suočava, budući da opozicija više ne pravi dovoljno sukoba.
Možda sadašnja Vlada Kosova želi frontalnu bitku sa Ustavnim sudom da opravda propuste u upravljanju i da napravi priču da smo „radili, ali ovdje Ustavni sud blokira naše reforme“. To može biti i njihova politička logika, da konačno dobiju javnu bitku.
Kako se drugačije može objasniti nova regulativa Centralne banke Kosova? Može li se vjerovati da svi pravnici ne znaju članove Ustava?
Kako je advokat Ardijan Bajraktari rekao, "propis CBK je po mom mišljenju antizakonski".
Prva tačka člana 16 Zakona o CBK sugeriše da će "valuta Kosova biti određena zakonom u skladu sa članom 11 Ustava Kosova".
Dok član 11 Ustava određuje da će Kosovo imati samo jednu valutu, ostavljajući u domenu Skupštine Kosova da odluči koja je to monetarna valuta.
Dakle, CBK ima puna ovlašćenja da upravlja svime u vezi sa ovom jedinstvenom valutom, ali tek nakon što Skupština Kosova utvrdi koja je to valuta.
„Sve dok se kaže da je valuta određena zakonom, onda je Skupština Kosova jedini organ koji ima ustavni mandat da donosi zakone i nijedna druga institucija ne može preduzimati radnje ili određivati bilo šta drugo u tom pravcu u smislu procedura”, kaže Bajraktari.
Skupština Kosova do danas nije uradila tako nešto. Parlament još nije ni usvojio zakon o zvaničnoj valuti.
Dakle, sa čisto tehničke tačke gledišta, pravno, euro još uvijek nije zvanična valuta na Kosovu.
„Koliko znam, mi nemamo zakon koji izričito određuje da je jedina valuta na Kosovu euro“, ocjenjuje Bajraktari.
Da dalje razjasnimo, kršenje zakona je počinila CBK a ne Vlada.
Stoga, guverner CBK treba prvo da zatraži račun od svoje pravne kancelarije, a zatim da pred Skupštinom da odgovornost zašto se situacija pogoršala do te mjere da se Kosovo osramotilo pred svijetom.
Da li Vlada Kosova (u ovom slučaju preko CBK) namjerno pravi nacrte neustavnih zakona kako bi predstavila Ustavni sud kao neprijatelja da bi se kasnije opravdala, bivši poslanik Pokreta Samoopredjeljenje Afrim Kasolli kaže da bi možda sve ovo moglo biti istina.
Međutim, prema njegovoj ocjeni, problem može da potiče negdje drugde - u političkom i ideološkom pogledu na svijet vladajuće stranke u odnosu na ustavni poredak Kosova.
„Pa, doktrinarna genealogija pokreta Samoopredjeljenje proizlazi iz onih tradicija koje najviše afirmišu populistički način razmišljanja. Po kojoj je volja naroda najviša, a svaki drugi čin je podređen ovom 'apstraktnom' entitetu”, rekao je Kasolli.
Prema njegovom mišljenju, problem je što ljudi nikada nisu homogena kategorija.
„Ljudi su množina. U političkoj terminologiji ovaj model je inače poznat kao 'neliberalna demokratija'. Nakon pada komunizma, suštinu ovog poretka analizirao je poznati istraživač Fared Zakaria. Sve što nije predmet ove šeme smatra se privatnom voljom", dodaje on.
S druge strane, za razliku od ovog nasljeđa, paradigma ustavnih demokratija, ističe Kasolli, izgrađena je na principu vladavine prava.
„U tom kontekstu, problemi Samoopredjeljenja sa ustavnim poretkom moraju se shvatiti i iz ove dimenzije. Jer za sadašnje nosioce vlasti, čitav politički poredak na Kosovu mora biti normiran na tri druga principa, volji naroda manifestovanoj 14. februara 2021. godine, entiteta koji ga predstavlja, u ovom slučaju Samoopredjeljenje i Lideri, koji su oličenje ovog duha homogenog“, dodaje.
Dakle, prema njihovom dogmatskom pogledu na svijet, smatra Kasolli, Ustavni sud nema pravo da odbaci njihov zakon, jer ovaj potiče od onih koji imaju mandat od naroda.
“I ne postoji nijedna instanca koja se može suprotstaviti njegovoj volji. U međuvremenu, nemogućnost ove vlasti da se prilagodi pravilima naše ustavne demokratije povećaće njeno neprijateljstvo prema instanci koja ima mandat da je štiti, kao što je Ustavni sud”, istakao je on.
Čak i za bivšeg poslanika Pokreta Samoopredjeljenje, Visara Imerija, čini se da je teško prekršiti Ustav kao cilj sam po sebi.
„Mislim da je veoma spekulativno razmišljati u ovom pravcu, odnosno namjerno uništavati projekte da bi se kasnije opravdali“, rekao je on.
Prema mišljenju političkog analitičara, problem je negdje drugdje.
„Način na koji su ovi zakoni napisani i pristup vlade ovim reformama je veoma uznemirujući jer je u suprotnosti ne samo sa ustavnim principima Kosova, već i sa samom idejom ljudskih prava u nekim slučajevima“, tvrdi on.
Takav pristup, prema Imeriju, pokazuje da imamo vladu koja uopšte ne brine o ljudskim pravima i vidi ih kao podređene njihovom dizajnu za drugo društvo.
“A ako ovako postavim problem, gdje s jedne strane vlast predlaže bolji život, a s druge strane Ustav nije dozvolio tako nešto, onda se čini da se mora mijenjati ustavni temelj. Ne znam da li je to namjera Vlade, ali ovo bi bio logičan odgovor na ovakvu situaciju”, kaže Imeri.
Po njegovoj ocjeni, ova kontradiktornost između boljeg društva i Ustava je lažna.
„Ustav predviđa i uslovljava izgradnju demokratskog, liberalnog, slobodnog i građanskog društva. A ova ideja društva sankcionisana Ustavom izgleda da je u suprotnosti sa idejom moći za drugo društvo”, kaže on.
Napadi vlasti na sudije Ustavnog suda, smatra Imeri, imaju za cilj da utiru put za njihovu zamjenu sudijama koji bi podržali vladu.
“Tako nešto bi bilo ozbiljno kršenje demokratskog poretka, podjele vlasti i utemeljenja Republike”, kaže Imeri.
Stručnije objašnjenje sa terena za ovo pitanje daje advokat Ardian Bajraktari, koji, na osnovu činjenice da je proces izrade zakona veoma komplikovan proces, ocjenjuje da bi Vlada, većina i Skupština trebalo da se obavežu i da poslušaju eksperte iz različitih oblasti kako ne bi došli u situaciju da se prave i usvajaju zakoni koji se ispostavljaju protivustavni.
„Vlada i većina, prije svih ostalih treba da se maksimalno uzdrži od napada i etiketiranja pravosudnog sistema, još više Ustavnog suda“, kaže on.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Možda sadašnja Vlada Kosova želi frontalnu bitku sa Ustavnim sudom da opravda propuste u upravljanju i da napravi priču da smo „radili, ali ovdje Ustavni sud blokira naše reforme“. To može biti i njihova politička logika, da konačno dobiju javnu bitku.
Kako se drugačije može objasniti nova regulativa Centralne banke Kosova? Može li se vjerovati da svi pravnici ne znaju članove Ustava?
Kako je advokat Ardijan Bajraktari rekao, "propis CBK je po mom mišljenju antizakonski".
Prva tačka člana 16 Zakona o CBK sugeriše da će "valuta Kosova biti određena zakonom u skladu sa članom 11 Ustava Kosova".
Dok član 11 Ustava određuje da će Kosovo imati samo jednu valutu, ostavljajući u domenu Skupštine Kosova da odluči koja je to monetarna valuta.
Dakle, CBK ima puna ovlašćenja da upravlja svime u vezi sa ovom jedinstvenom valutom, ali tek nakon što Skupština Kosova utvrdi koja je to valuta.
„Sve dok se kaže da je valuta određena zakonom, onda je Skupština Kosova jedini organ koji ima ustavni mandat da donosi zakone i nijedna druga institucija ne može preduzimati radnje ili određivati bilo šta drugo u tom pravcu u smislu procedura”, kaže Bajraktari.
Skupština Kosova do danas nije uradila tako nešto. Parlament još nije ni usvojio zakon o zvaničnoj valuti.
Dakle, sa čisto tehničke tačke gledišta, pravno, euro još uvijek nije zvanična valuta na Kosovu.
„Koliko znam, mi nemamo zakon koji izričito određuje da je jedina valuta na Kosovu euro“, ocjenjuje Bajraktari.
Da dalje razjasnimo, kršenje zakona je počinila CBK a ne Vlada.
Stoga, guverner CBK treba prvo da zatraži račun od svoje pravne kancelarije, a zatim da pred Skupštinom da odgovornost zašto se situacija pogoršala do te mjere da se Kosovo osramotilo pred svijetom.
Da li Vlada Kosova (u ovom slučaju preko CBK) namjerno pravi nacrte neustavnih zakona kako bi predstavila Ustavni sud kao neprijatelja da bi se kasnije opravdala, bivši poslanik Pokreta Samoopredjeljenje Afrim Kasolli kaže da bi možda sve ovo moglo biti istina.
Međutim, prema njegovoj ocjeni, problem može da potiče negdje drugde - u političkom i ideološkom pogledu na svijet vladajuće stranke u odnosu na ustavni poredak Kosova.
„Pa, doktrinarna genealogija pokreta Samoopredjeljenje proizlazi iz onih tradicija koje najviše afirmišu populistički način razmišljanja. Po kojoj je volja naroda najviša, a svaki drugi čin je podređen ovom 'apstraktnom' entitetu”, rekao je Kasolli.
Prema njegovom mišljenju, problem je što ljudi nikada nisu homogena kategorija.
„Ljudi su množina. U političkoj terminologiji ovaj model je inače poznat kao 'neliberalna demokratija'. Nakon pada komunizma, suštinu ovog poretka analizirao je poznati istraživač Fared Zakaria. Sve što nije predmet ove šeme smatra se privatnom voljom", dodaje on.
S druge strane, za razliku od ovog nasljeđa, paradigma ustavnih demokratija, ističe Kasolli, izgrađena je na principu vladavine prava.
„U tom kontekstu, problemi Samoopredjeljenja sa ustavnim poretkom moraju se shvatiti i iz ove dimenzije. Jer za sadašnje nosioce vlasti, čitav politički poredak na Kosovu mora biti normiran na tri druga principa, volji naroda manifestovanoj 14. februara 2021. godine, entiteta koji ga predstavlja, u ovom slučaju Samoopredjeljenje i Lideri, koji su oličenje ovog duha homogenog“, dodaje.
Dakle, prema njihovom dogmatskom pogledu na svijet, smatra Kasolli, Ustavni sud nema pravo da odbaci njihov zakon, jer ovaj potiče od onih koji imaju mandat od naroda.
“I ne postoji nijedna instanca koja se može suprotstaviti njegovoj volji. U međuvremenu, nemogućnost ove vlasti da se prilagodi pravilima naše ustavne demokratije povećaće njeno neprijateljstvo prema instanci koja ima mandat da je štiti, kao što je Ustavni sud”, istakao je on.
Čak i za bivšeg poslanika Pokreta Samoopredjeljenje, Visara Imerija, čini se da je teško prekršiti Ustav kao cilj sam po sebi.
„Mislim da je veoma spekulativno razmišljati u ovom pravcu, odnosno namjerno uništavati projekte da bi se kasnije opravdali“, rekao je on.
Prema mišljenju političkog analitičara, problem je negdje drugdje.
„Način na koji su ovi zakoni napisani i pristup vlade ovim reformama je veoma uznemirujući jer je u suprotnosti ne samo sa ustavnim principima Kosova, već i sa samom idejom ljudskih prava u nekim slučajevima“, tvrdi on.
Takav pristup, prema Imeriju, pokazuje da imamo vladu koja uopšte ne brine o ljudskim pravima i vidi ih kao podređene njihovom dizajnu za drugo društvo.
“A ako ovako postavim problem, gdje s jedne strane vlast predlaže bolji život, a s druge strane Ustav nije dozvolio tako nešto, onda se čini da se mora mijenjati ustavni temelj. Ne znam da li je to namjera Vlade, ali ovo bi bio logičan odgovor na ovakvu situaciju”, kaže Imeri.
Po njegovoj ocjeni, ova kontradiktornost između boljeg društva i Ustava je lažna.
„Ustav predviđa i uslovljava izgradnju demokratskog, liberalnog, slobodnog i građanskog društva. A ova ideja društva sankcionisana Ustavom izgleda da je u suprotnosti sa idejom moći za drugo društvo”, kaže on.
Napadi vlasti na sudije Ustavnog suda, smatra Imeri, imaju za cilj da utiru put za njihovu zamjenu sudijama koji bi podržali vladu.
“Tako nešto bi bilo ozbiljno kršenje demokratskog poretka, podjele vlasti i utemeljenja Republike”, kaže Imeri.
Stručnije objašnjenje sa terena za ovo pitanje daje advokat Ardian Bajraktari, koji, na osnovu činjenice da je proces izrade zakona veoma komplikovan proces, ocjenjuje da bi Vlada, većina i Skupština trebalo da se obavežu i da poslušaju eksperte iz različitih oblasti kako ne bi došli u situaciju da se prave i usvajaju zakoni koji se ispostavljaju protivustavni.
„Vlada i većina, prije svih ostalih treba da se maksimalno uzdrži od napada i etiketiranja pravosudnog sistema, još više Ustavnog suda“, kaže on.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
