Potpredsjednik Demokratske partije Kosova Enver Hoxhaj učestvovao je u Beču na konferenciji Komsult, kao član Savjetodavnog odbora tog skupa, gdje je, između ostalog, poručio da će, ako EU ne donese odluku u vezi sa zahtjevom Kosova za status kandidata za članstvo, to otvoriti dileme oko strateškog usmerenja EU.
Hoxhaj je u govoru, koji je objavio i na Facebooku, ukazao da je brutalna invazija Rusije na Ukrajinu poslužila je kao "poziv za buđenje EU", ali da do preporoda Evrope nije došlo, zbog čega sada postoje strateške dileme.
"Ako smo na Balkanu mislili da rat u Ukrajini povećava hitnost diskusije o proširenju EU, to je naivno očekivanje, jer se to ne dešava. Rat u Ukrajini je istakao potrebu da se ubrza proces pridruživanja Zapadnog Balkana u EU i revitalizuje ga za sve zemlje regiona koje još nisu u EU. Međutim, ništa bitno se nije dogodilo u procesu proširenja kada su u pitanju Kosovo, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija", naveo je Hoxhaj.
Kako dodaje, izjave čelnika institucija EU o proširenju 2030. godine, teraju zemlje regiona da se nadaju da će to mobilisati energiju kako u EU, tako i u državama kandidatima za članstvo.
Navodi da se postavlja pitanje kako pripremiti zemlje kandidate za ulazak u evropski blok.
"Ono što bi Zapadnom Balkanu više pomoglo jeste plan ekonomskog rasta koji vodi EU, gdje je riječ o malom tržištu od šest zemalja sa manje od osamnaest miliona potrošača integrisanih u zajedničko evropsko tržište. Kako bi smanjila razvojni jaz između Balkana i EU, predsjednica Komisije EU Ursula Von der Layen predložila je plan za ekonomski rast za Zapadni Balkan prošle godine. Sada će se videti nakon izbora za EU koliko će od ovih ciljeva uključivati približavanje regiona zajedničkom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova i koliko će od toga biti uzeto kao prioritet", naglasio je.
Budući da Zapadni Balkan predstavlja unutrašnje dvorište EU i da je svojevrsno veliko izolovano ostrvo u Evropi, kako kaže Hoxhaj, sada je vrijeme za fokusiranje pažnje na unapređenje ciljeva tog plana i ubrzanje pristupanja regiona EU do konkretnog datuma, koji je potrebno odrediti prije nego što se održe izbori, a nakon njih ubrzati procese.
"Ta nova brzina bi za Kosovo značila da dobije status kandidata ove godine tokom mandata ove Komisije, što EU nema razloga da odlaže za kasnije", poručio je Hoxhaj.
Navodeći da krize u Evropskoj uniji i oko Evrope zavise od nekih unutrašnjo-političkih okolnosti i od spoljnih bezbjednosnih prijetnji, od globalnih geopolitičkih tenzija, ali i od nekih ekonomskih faktora, Hoxhaj kaže da će od svega toga zavisiti pristup i politika EU, ali i njenih država članica prema Zapadnom Balkanu i prema Kosovu.
Prema njegovim riječima, Evropa će se suočiti sa izazovom identiteta koji će definisati njenu budućnost.
"Prvo pitanje koje se tiče budućeg evropskog političkog pejzaža zavisiće od toga kako će Evropljani glasati 2024", kazao je Hoxhaj.
"Kriza poverenja u evropsku politiku mogla bi da utiče na nacionalne izbore u većini država članica. Ankete takođe pokazuju da će stranke krajnje desnice ostvariti značajan uspjeh na izborima za Evropski parlament u junu 2024. To će vjerovatno uticati na politički stav EU po pitanjima kao što su migracije, klimatske promjene, proširenje EU i u vezi sa ratom poput onog u Ukrajini, što bi imalo dugoročne posljedice po budućnost EU", naveo je.
Podsjeća da će se u Evropi ove godine održati devet parlamentarnih izbora i navodi da je glavna zabrinutost da se u mnogim državama članicama očekuje da će politička fragmentacija ostati ključni trend u Evropi i sljedeće godine.
Smatra da će stranke krajnje desnice takođe vjerovatno ostvariti izborne dobitke i očekivati da uđu u vladu nakon izbora, u nekim zemljama, potencijalno kao najveće stranke, sa najboljim izgledima da formiraju i vode buduće vlade.
"Najvažniji izbori u Evropi 2024. zavisiće od izbora u SAD i Velikoj Britaniji, koji će imati uticaja u dva različita pravca i sa suprotnim političkim efektima", dodaje.
Kada je riječ o ekonomiji, Hoxhaj navodi da će na evropsku ekonomiju 2024. godine uticati visoke kamate, pretnja poskupljenja energenata, povećanje javnog duga u nekim zemljama članicama EU i geopolitičke tenzije u trgovini u Evropi i svetu.
"Ako se tradicionalne ili ekstremno desne i lijeve političke partije fokusiraju na ekonomsku izolaciju i preovladaju na predstojećim izborima u Evropi kao što su izbori za Evropski parlament i države članice i u SAD, to bi imalo negativan uticaj na globalnu trgovinu sa negativnim posledicama po neke nacionalne privrede koje zavise od izvoza", dodaje.
Navodi da se geopolitički pejzaž dramatično promjenio ruskom agresijom na Ukrajinu i, nedavno, izbijanjem rata u pojasu Gaze.
"Rivalstvo Kine sa SAD je takođe nastavilo da postaje ključni faktor u našem viđenju svijeta. Uprkos svoj geopolitičkoj neizvesnosti, geoekonomija je ta koja pokreće transatlantske odnose. Ovdje bi Amerikanci i Evropljani trebalo da budu još više strateški u saradnji, ali je vjerovatno da možemo videti i trgovinsku krizu na ovoj geografiji u zavisnosti od toga ko pobjedi na izborima u Beloj kući i kakvu će spoljnu politiku SAD sada voditi prema Evropi", kazao je.
Prema njegovim riječima, od budućeg evropskog i zapadnog političkog rukovodstva koje će izaći iz izbora zavisiće koliko će oni uticati na globalnu ekonomiju, ali i liberalni svjetski poredak.
"Napori protivnika Zapada da stvore i unaprede rivalske ekonomske blokove vode nas u svijet ne samo manje prosperitetnog, već i manje bezbjednog u pogledu ekonomske i nacionalne bezbjednosti", navodi Hoxhaj i dodaje da su EU i SAD u najboljem položaju da pokažu kako saradnja može pomoći da se krećemo u podjeljenom svijetu.
"Samo ako Zapad može postepeno da se pomiri sa svojim autokratskim i neliberalnim protivnicima i ako zapadni političari to shvate, onda može da pronađe jedinstvo kroz saradnju među suverenim državama, jer je to u interesu svih – da se uravnoteže nacionalni interesi", navodi.
Hoxhaj ukazuje da je sukob geoekonomije sa geopolitikom, koji je definisao i doveo u pitanje globalnu saradnju evidentan i na Zapadnom Balkanu.
"Region je postao mikrokosmos globalnih geopolitičkih tenzija. Ali naša sudbina na Zapadnom Balkanu zavisiće od američke i evropske strateške pažnje i jasnoće", smatra Hoxhaj.
Izvor: Kosovo Online
"Ako smo na Balkanu mislili da rat u Ukrajini povećava hitnost diskusije o proširenju EU, to je naivno očekivanje, jer se to ne dešava. Rat u Ukrajini je istakao potrebu da se ubrza proces pridruživanja Zapadnog Balkana u EU i revitalizuje ga za sve zemlje regiona koje još nisu u EU. Međutim, ništa bitno se nije dogodilo u procesu proširenja kada su u pitanju Kosovo, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija", naveo je Hoxhaj.
Kako dodaje, izjave čelnika institucija EU o proširenju 2030. godine, teraju zemlje regiona da se nadaju da će to mobilisati energiju kako u EU, tako i u državama kandidatima za članstvo.
Navodi da se postavlja pitanje kako pripremiti zemlje kandidate za ulazak u evropski blok.
"Ono što bi Zapadnom Balkanu više pomoglo jeste plan ekonomskog rasta koji vodi EU, gdje je riječ o malom tržištu od šest zemalja sa manje od osamnaest miliona potrošača integrisanih u zajedničko evropsko tržište. Kako bi smanjila razvojni jaz između Balkana i EU, predsjednica Komisije EU Ursula Von der Layen predložila je plan za ekonomski rast za Zapadni Balkan prošle godine. Sada će se videti nakon izbora za EU koliko će od ovih ciljeva uključivati približavanje regiona zajedničkom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova i koliko će od toga biti uzeto kao prioritet", naglasio je.
Budući da Zapadni Balkan predstavlja unutrašnje dvorište EU i da je svojevrsno veliko izolovano ostrvo u Evropi, kako kaže Hoxhaj, sada je vrijeme za fokusiranje pažnje na unapređenje ciljeva tog plana i ubrzanje pristupanja regiona EU do konkretnog datuma, koji je potrebno odrediti prije nego što se održe izbori, a nakon njih ubrzati procese.
"Ta nova brzina bi za Kosovo značila da dobije status kandidata ove godine tokom mandata ove Komisije, što EU nema razloga da odlaže za kasnije", poručio je Hoxhaj.
Navodeći da krize u Evropskoj uniji i oko Evrope zavise od nekih unutrašnjo-političkih okolnosti i od spoljnih bezbjednosnih prijetnji, od globalnih geopolitičkih tenzija, ali i od nekih ekonomskih faktora, Hoxhaj kaže da će od svega toga zavisiti pristup i politika EU, ali i njenih država članica prema Zapadnom Balkanu i prema Kosovu.
Prema njegovim riječima, Evropa će se suočiti sa izazovom identiteta koji će definisati njenu budućnost.
"Prvo pitanje koje se tiče budućeg evropskog političkog pejzaža zavisiće od toga kako će Evropljani glasati 2024", kazao je Hoxhaj.
"Kriza poverenja u evropsku politiku mogla bi da utiče na nacionalne izbore u većini država članica. Ankete takođe pokazuju da će stranke krajnje desnice ostvariti značajan uspjeh na izborima za Evropski parlament u junu 2024. To će vjerovatno uticati na politički stav EU po pitanjima kao što su migracije, klimatske promjene, proširenje EU i u vezi sa ratom poput onog u Ukrajini, što bi imalo dugoročne posljedice po budućnost EU", naveo je.
Podsjeća da će se u Evropi ove godine održati devet parlamentarnih izbora i navodi da je glavna zabrinutost da se u mnogim državama članicama očekuje da će politička fragmentacija ostati ključni trend u Evropi i sljedeće godine.
Smatra da će stranke krajnje desnice takođe vjerovatno ostvariti izborne dobitke i očekivati da uđu u vladu nakon izbora, u nekim zemljama, potencijalno kao najveće stranke, sa najboljim izgledima da formiraju i vode buduće vlade.
"Najvažniji izbori u Evropi 2024. zavisiće od izbora u SAD i Velikoj Britaniji, koji će imati uticaja u dva različita pravca i sa suprotnim političkim efektima", dodaje.
Kada je riječ o ekonomiji, Hoxhaj navodi da će na evropsku ekonomiju 2024. godine uticati visoke kamate, pretnja poskupljenja energenata, povećanje javnog duga u nekim zemljama članicama EU i geopolitičke tenzije u trgovini u Evropi i svetu.
"Ako se tradicionalne ili ekstremno desne i lijeve političke partije fokusiraju na ekonomsku izolaciju i preovladaju na predstojećim izborima u Evropi kao što su izbori za Evropski parlament i države članice i u SAD, to bi imalo negativan uticaj na globalnu trgovinu sa negativnim posledicama po neke nacionalne privrede koje zavise od izvoza", dodaje.
Navodi da se geopolitički pejzaž dramatično promjenio ruskom agresijom na Ukrajinu i, nedavno, izbijanjem rata u pojasu Gaze.
"Rivalstvo Kine sa SAD je takođe nastavilo da postaje ključni faktor u našem viđenju svijeta. Uprkos svoj geopolitičkoj neizvesnosti, geoekonomija je ta koja pokreće transatlantske odnose. Ovdje bi Amerikanci i Evropljani trebalo da budu još više strateški u saradnji, ali je vjerovatno da možemo videti i trgovinsku krizu na ovoj geografiji u zavisnosti od toga ko pobjedi na izborima u Beloj kući i kakvu će spoljnu politiku SAD sada voditi prema Evropi", kazao je.
Prema njegovim riječima, od budućeg evropskog i zapadnog političkog rukovodstva koje će izaći iz izbora zavisiće koliko će oni uticati na globalnu ekonomiju, ali i liberalni svjetski poredak.
"Napori protivnika Zapada da stvore i unaprede rivalske ekonomske blokove vode nas u svijet ne samo manje prosperitetnog, već i manje bezbjednog u pogledu ekonomske i nacionalne bezbjednosti", navodi Hoxhaj i dodaje da su EU i SAD u najboljem položaju da pokažu kako saradnja može pomoći da se krećemo u podjeljenom svijetu.
"Samo ako Zapad može postepeno da se pomiri sa svojim autokratskim i neliberalnim protivnicima i ako zapadni političari to shvate, onda može da pronađe jedinstvo kroz saradnju među suverenim državama, jer je to u interesu svih – da se uravnoteže nacionalni interesi", navodi.
Hoxhaj ukazuje da je sukob geoekonomije sa geopolitikom, koji je definisao i doveo u pitanje globalnu saradnju evidentan i na Zapadnom Balkanu.
"Region je postao mikrokosmos globalnih geopolitičkih tenzija. Ali naša sudbina na Zapadnom Balkanu zavisiće od američke i evropske strateške pažnje i jasnoće", smatra Hoxhaj.
Izvor: Kosovo Online
