Zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi u svom izvještaju pred Komisijom za evropske integracije naveo je da je cilj Kosova da ove godine dokaže da zaslužuje status kandidata za EU. Na predstavljanju izvještaja on je pozvao EU da ukloni mjere protiv Kosova i saopštio da su svakoj državi članici i svakoj ambasadi u Briselu poslali izvještaj o Banjskoj na 48 strana.
Bislimi je pozvao Evropsku uniju da ukloni kaznene mjere sa Kosova zbog nepreduzimanja koraka ka deeskalaciji na sjeveru, jer su, kako kaže, ispunjeni osnovni uslovi i situacija je na terenu mirna.
„O mjerama protiv Kosova krajem maja odlučila je Evropska komisija i rezultat su eskalacije koja se dogodila 29. maja na sjeveru kada su demonstranti napali Kfor, novinare i građane. U pismu koje nam je upućeno navodi se da su mjere privremene, reverzibilne i zasnovane na kredibilnom procesu deeskalacije situacije na sjeveru. Imali smo sastanak sa Lajčakom u Bratislavi o tome šta mjere znače i napravili smo dokument koji se odnosi na prisustvo policije u opštinskim objektima, procjenu rizične situacije i ispunili smo svoje obaveze iz ovog dokumenta. Vjerovatno postoji neizvesnost unutar zemalja članica oko mehanizma za ukidanje mjera. Ali, postoji frustracija i pritisak čak i unutar zemalja članica, kako je moguće da je Kosovo pod mjerama samo zato što je poslalo četiri gradonačelnika u njihove kancelarije, a Srbija nema mjere ni zbog terorističke agresije koju je počinila”, rekao je on.
Bislimi je dodao da će 30. januara u Prištinu doći neko iz Brisela i da će i te mjere biti tema razgovora.
„Mjere EU ograničene su samo na sastanke na visokom nivou. Sastanci se nastavljaju, ovog utorka imaćemo još jednu posjetu nekog iz Brisela Prištini”, rekao je on.
On je potom rekao da bi se ukidanjem mjera fokus vratio na unapređenje evropskih integracija Kosova.
"Naš cilj za ovu godinu je prihvatanje upitnika od strane Evropske komisije kako bismo dokazali da Kosovo zaslužuje status zemlje kandidata i na taj način možemo da nastavimo sa konkretnim koracima ka članstvu u Evropskoj uniji", rekao je Bislimi.
EU treba proširiti
Bislimi se osvrnuo i na slobodu kretanja građana Kosova nakon liberalizacije viza, ističući da vlada pomno prati situaciju na terenu i da se sve odvija u najboljem redu.
Ocjenio je i da Paket proširenja EU vraća nadu da se Zapadni Balkan vraća u fokus.
"Plan rasta EU je prava akcija. Evropsku uniju treba proširiti i reformisati", zaključio je Bislimi.
"U potpunosti podržavamo pristup koji finansiranje EU uslovljava vrednostima. Kosovo dobija 950 miliona eura u roku od četiri godine. Istovremeno, ovo je najveći iznos koji je Kosovo ikada primilo. Za EU je veoma važno da ukloni represivne mjere prema Kosovu jer je Kosovo ispunilo osnovne uslove", rekao je on.
Izvještaj o Banjskoj
Zamjenik premijera saopštio je da je Kosovo poslalo Evropskoj uniji i svakoj državi članici izvještaj od 48 stranica o napadu u Banjskoj. Ali, prema Bislimijevim riječima, izvještaj treba da objavi tužilac, a ne Vlada.
Takođe, rekao je da će "svaki put kada Radoičić bude slobodno šetao na sjeveru i svaki put kada Srbija obučava mlade ljude sa Kosova u svojim kampovima", bezbjednosni rizik biti trajni.
„Izvještaj o Banjskoj od 48 stranica poslali smo EU, svakoj državi članici i svakoj ambasadi u Briselu. Ali izvještaj za javnost treba da sačini tužilac. Tužilac nije Vlada. Vršimo pritisak javnosti da se izvještaj objavi. Takođe pomažete Tužilaštvu da napravi izvještaj, izda nalog za hapšenje Radoičića i ostalih kriminalaca. Pomozite u ovom pravcu, da Radoičić ne luta slobodno po sjeveru. Svaki put kada izađe na slobodu i Srbija i njeni vojni kampovi pripremaju i obučavaju mlade sa Kosova, bezbjednosni rizik će biti trajni, pa pomozite tužilaštvu da reaguje”, rekao je Bislimi.
Energetski sporazum
Zamjenik premijera Kosova je saopštio i da je na sjeveru podjeljeno više od 20.000 računa za potrošnju električne energije tokom januara. Međutim, ono što još nije ispunjeno Energetskim sporazumom je pitanje nagomilanih dugova prema KOSST-u.
"Ovdje nam je potreban principijelniji stav posrednika kako bi se ovaj problem što prije riješio", naveo je on, dodajući da je još jedan problem koji Energetski sporazum ne realizuje jeste "puštanje interkonektivnih vodova".
Tokom izlaganja, Bislimi je upitan zašto Kosovo traži da se proces dijaloga sa Srbijom odvoji od procesa integracije Kosova u evropski blok.
“Dijalog je vezan za evropske integracije u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Dijalog je glavni dio u poglavljima sporazuma, stoga je napredak vezan za ovo. Ono što smo rekli jeste da tretman veze između napretka u dijalogu i napretka na putu ka EU treba da bude isti i oko Kosova i oko Srbije”.
Izvor: Kosovo online/Telegrafi
„O mjerama protiv Kosova krajem maja odlučila je Evropska komisija i rezultat su eskalacije koja se dogodila 29. maja na sjeveru kada su demonstranti napali Kfor, novinare i građane. U pismu koje nam je upućeno navodi se da su mjere privremene, reverzibilne i zasnovane na kredibilnom procesu deeskalacije situacije na sjeveru. Imali smo sastanak sa Lajčakom u Bratislavi o tome šta mjere znače i napravili smo dokument koji se odnosi na prisustvo policije u opštinskim objektima, procjenu rizične situacije i ispunili smo svoje obaveze iz ovog dokumenta. Vjerovatno postoji neizvesnost unutar zemalja članica oko mehanizma za ukidanje mjera. Ali, postoji frustracija i pritisak čak i unutar zemalja članica, kako je moguće da je Kosovo pod mjerama samo zato što je poslalo četiri gradonačelnika u njihove kancelarije, a Srbija nema mjere ni zbog terorističke agresije koju je počinila”, rekao je on.
Bislimi je dodao da će 30. januara u Prištinu doći neko iz Brisela i da će i te mjere biti tema razgovora.
„Mjere EU ograničene su samo na sastanke na visokom nivou. Sastanci se nastavljaju, ovog utorka imaćemo još jednu posjetu nekog iz Brisela Prištini”, rekao je on.
On je potom rekao da bi se ukidanjem mjera fokus vratio na unapređenje evropskih integracija Kosova.
"Naš cilj za ovu godinu je prihvatanje upitnika od strane Evropske komisije kako bismo dokazali da Kosovo zaslužuje status zemlje kandidata i na taj način možemo da nastavimo sa konkretnim koracima ka članstvu u Evropskoj uniji", rekao je Bislimi.
EU treba proširiti
Bislimi se osvrnuo i na slobodu kretanja građana Kosova nakon liberalizacije viza, ističući da vlada pomno prati situaciju na terenu i da se sve odvija u najboljem redu.
Ocjenio je i da Paket proširenja EU vraća nadu da se Zapadni Balkan vraća u fokus.
"Plan rasta EU je prava akcija. Evropsku uniju treba proširiti i reformisati", zaključio je Bislimi.
"U potpunosti podržavamo pristup koji finansiranje EU uslovljava vrednostima. Kosovo dobija 950 miliona eura u roku od četiri godine. Istovremeno, ovo je najveći iznos koji je Kosovo ikada primilo. Za EU je veoma važno da ukloni represivne mjere prema Kosovu jer je Kosovo ispunilo osnovne uslove", rekao je on.
Izvještaj o Banjskoj
Zamjenik premijera saopštio je da je Kosovo poslalo Evropskoj uniji i svakoj državi članici izvještaj od 48 stranica o napadu u Banjskoj. Ali, prema Bislimijevim riječima, izvještaj treba da objavi tužilac, a ne Vlada.
Takođe, rekao je da će "svaki put kada Radoičić bude slobodno šetao na sjeveru i svaki put kada Srbija obučava mlade ljude sa Kosova u svojim kampovima", bezbjednosni rizik biti trajni.
„Izvještaj o Banjskoj od 48 stranica poslali smo EU, svakoj državi članici i svakoj ambasadi u Briselu. Ali izvještaj za javnost treba da sačini tužilac. Tužilac nije Vlada. Vršimo pritisak javnosti da se izvještaj objavi. Takođe pomažete Tužilaštvu da napravi izvještaj, izda nalog za hapšenje Radoičića i ostalih kriminalaca. Pomozite u ovom pravcu, da Radoičić ne luta slobodno po sjeveru. Svaki put kada izađe na slobodu i Srbija i njeni vojni kampovi pripremaju i obučavaju mlade sa Kosova, bezbjednosni rizik će biti trajni, pa pomozite tužilaštvu da reaguje”, rekao je Bislimi.
Energetski sporazum
Zamjenik premijera Kosova je saopštio i da je na sjeveru podjeljeno više od 20.000 računa za potrošnju električne energije tokom januara. Međutim, ono što još nije ispunjeno Energetskim sporazumom je pitanje nagomilanih dugova prema KOSST-u.
"Ovdje nam je potreban principijelniji stav posrednika kako bi se ovaj problem što prije riješio", naveo je on, dodajući da je još jedan problem koji Energetski sporazum ne realizuje jeste "puštanje interkonektivnih vodova".
Tokom izlaganja, Bislimi je upitan zašto Kosovo traži da se proces dijaloga sa Srbijom odvoji od procesa integracije Kosova u evropski blok.
“Dijalog je vezan za evropske integracije u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Dijalog je glavni dio u poglavljima sporazuma, stoga je napredak vezan za ovo. Ono što smo rekli jeste da tretman veze između napretka u dijalogu i napretka na putu ka EU treba da bude isti i oko Kosova i oko Srbije”.
Izvor: Kosovo online/Telegrafi
