Novinar i politički analitičar Dukagjin Gorani smatra da Kosovo vodi primitivno i patriotsko rukovodstvo koje, umjesto da se zalaže za zajedništvo i moderno društvo, nastoji da teritoriju predstavi kao svoje vlasništvo, a građane iskoristi kao svoje biračko tijelo, prenosi Nacionale.
Gorani ističe da se bitka oko patriotskog vlasništva Kosova vodi od devedesetih godina do danas.
"Do danas se nastavlja bitka oko partijskog vlasništva nad državom, koje je trebalo da pripada svima. Primjer, za LDK, država je oličenje napora Ibrahima Rugove, PDK insistira da je država zasluga OVK i Hashima Thaçija, dok Samoopredjeljenje pokušava da nas ubedi da je država zasluga i vlasništvo Albina Kurtija. Ukratko, u našim diskusijama, bilo javnim ili privatnim, projektovane zajedničke i opštedruštvene kategorije redovno se svode na grupna i partijska pitanja", naveo je Gorani.
Ukazuje da političari odbijaju da formiraju stanje zajedništva, jer se plaše da u njemu ne mogu da se izdvoje od većine i dominiraju.
Prema njegovim riječima Kosovo je danas postalo katalizator grupisanja i klanovanja pojedinca, čime se sprečava rađanje modernog građanina.
"Danas smo svedeni na glasačke mašine, doživljavajući svoju sudbinu i blagostanje neodvojivo od uspjeha ili neuspjeha strukture koju podržavamo i od koje zavisimo. Vremenom je ova egzistencijalna opsesija izbornom moći dostigla prethodno netaknute nivoe kroz logiku Samoopredjeljenja i Kurtija, kada je građanin-pojedinac na kraju sveden na građanin-glas", ukazao je Gorani.
Govoreći o kaznenim mjerama EU prema Kosovu, on ističe da na Balkanu svaki narod dobije svojih "pet minuta" da se sukobi sa međunarodnom zajednicom.
Sada je red na kosovske Albanace, kako kaže, da upotrebe sve "proklete fraze" koje desetinama godina slušaju od drugih o tome kako je Zapad truo, nepravedan i nepošten.
"Mislim da se, spolja, država Kosovo i njena vlada doživljavaju kao dosadan problem izazvan društvom nesposobnim da razumije sadašnjost. To nije novost za balkansku državu, ali su očekivanja bila drugačija tokom procesa njenog osnivanja. Čak i tretman koji imamo je ono što smo decenijama gledali u komšiluku: opomene, sankcije, ograničenja i tvrdoglavo insistiranje na reformi vlasti i društva", navodi Gorani.
Dodaje da ako je misija Natoa, Kfor, osnovana da zaštiti Kosovo od susjeda, sutra će vjerovatno nastaviti da štiti susjedstvo od Kosova.
Kosovo se ne posmatra odvojeno od Balkana i njegovih dešavanja, niti ima neki poseban status političkog saveznika ili prijatelja, istakao je on.
"Do juče nam se pomagalo, jer je to bilo definisano kao humanitarno pitanje, a danas ne. Kosovo se posmatra samo kao mali komadić balkanskog mozaika koji bi kroz političku i ekonomsku saradnju trebalo da se kvalifikuje za EU integracije. Ono što govorim su dosadne fraze koje čujemo svaki dan, ali svako ko misli da se radi o nečem drugom – nečem dubljem, posebnijem i dramatičnijem – ima iskrivljenu percepciju sopstvene veličine i značaja", zaključio je Gorani.
Naveo je da mnogi na Kosovu, ali i u regionu, smatraju da imaju udjela i uticajnih moći na izbore u EU i SAD, što je, kako kaže, previše samouvjereno i potpuno pogrešno razmišljanje.
Na pitanje hoće li Kosovo ikada postati normalno, moderno i civilizovano društvo, Gorani je izrazio skepticizam, ističući da je Kosovo pokazalo da ne može "proizvesti osjećaj centralnosti i kulturne nezavisnosti sposobne da stvori komplementarne proizvode sa globalnom savremenošću".
"Situacija u kojoj se nalazimo nije samo posljedica ograničenja slobode kretanja, iako mislim da je izolacija bila jedna od najvećih katastrofa poslijeratnog perioda. Individualna i kolektivna nepokretnost umnogome je pomogla procesu provincijalizacije i primitivizacije društva i javnog života. Danas smo toliko odvojeni od spoljašnjeg svijeta da smo proizveli mnoštvo strahova, predrasuda i nepovjerenja prema njemu", upozorio je Gorani.
Izvor: Kosovo online/Nacionale
"Do danas se nastavlja bitka oko partijskog vlasništva nad državom, koje je trebalo da pripada svima. Primjer, za LDK, država je oličenje napora Ibrahima Rugove, PDK insistira da je država zasluga OVK i Hashima Thaçija, dok Samoopredjeljenje pokušava da nas ubedi da je država zasluga i vlasništvo Albina Kurtija. Ukratko, u našim diskusijama, bilo javnim ili privatnim, projektovane zajedničke i opštedruštvene kategorije redovno se svode na grupna i partijska pitanja", naveo je Gorani.
Ukazuje da političari odbijaju da formiraju stanje zajedništva, jer se plaše da u njemu ne mogu da se izdvoje od većine i dominiraju.
Prema njegovim riječima Kosovo je danas postalo katalizator grupisanja i klanovanja pojedinca, čime se sprečava rađanje modernog građanina.
"Danas smo svedeni na glasačke mašine, doživljavajući svoju sudbinu i blagostanje neodvojivo od uspjeha ili neuspjeha strukture koju podržavamo i od koje zavisimo. Vremenom je ova egzistencijalna opsesija izbornom moći dostigla prethodno netaknute nivoe kroz logiku Samoopredjeljenja i Kurtija, kada je građanin-pojedinac na kraju sveden na građanin-glas", ukazao je Gorani.
Govoreći o kaznenim mjerama EU prema Kosovu, on ističe da na Balkanu svaki narod dobije svojih "pet minuta" da se sukobi sa međunarodnom zajednicom.
Sada je red na kosovske Albanace, kako kaže, da upotrebe sve "proklete fraze" koje desetinama godina slušaju od drugih o tome kako je Zapad truo, nepravedan i nepošten.
"Mislim da se, spolja, država Kosovo i njena vlada doživljavaju kao dosadan problem izazvan društvom nesposobnim da razumije sadašnjost. To nije novost za balkansku državu, ali su očekivanja bila drugačija tokom procesa njenog osnivanja. Čak i tretman koji imamo je ono što smo decenijama gledali u komšiluku: opomene, sankcije, ograničenja i tvrdoglavo insistiranje na reformi vlasti i društva", navodi Gorani.
Dodaje da ako je misija Natoa, Kfor, osnovana da zaštiti Kosovo od susjeda, sutra će vjerovatno nastaviti da štiti susjedstvo od Kosova.
Kosovo se ne posmatra odvojeno od Balkana i njegovih dešavanja, niti ima neki poseban status političkog saveznika ili prijatelja, istakao je on.
"Do juče nam se pomagalo, jer je to bilo definisano kao humanitarno pitanje, a danas ne. Kosovo se posmatra samo kao mali komadić balkanskog mozaika koji bi kroz političku i ekonomsku saradnju trebalo da se kvalifikuje za EU integracije. Ono što govorim su dosadne fraze koje čujemo svaki dan, ali svako ko misli da se radi o nečem drugom – nečem dubljem, posebnijem i dramatičnijem – ima iskrivljenu percepciju sopstvene veličine i značaja", zaključio je Gorani.
Naveo je da mnogi na Kosovu, ali i u regionu, smatraju da imaju udjela i uticajnih moći na izbore u EU i SAD, što je, kako kaže, previše samouvjereno i potpuno pogrešno razmišljanje.
Na pitanje hoće li Kosovo ikada postati normalno, moderno i civilizovano društvo, Gorani je izrazio skepticizam, ističući da je Kosovo pokazalo da ne može "proizvesti osjećaj centralnosti i kulturne nezavisnosti sposobne da stvori komplementarne proizvode sa globalnom savremenošću".
"Situacija u kojoj se nalazimo nije samo posljedica ograničenja slobode kretanja, iako mislim da je izolacija bila jedna od najvećih katastrofa poslijeratnog perioda. Individualna i kolektivna nepokretnost umnogome je pomogla procesu provincijalizacije i primitivizacije društva i javnog života. Danas smo toliko odvojeni od spoljašnjeg svijeta da smo proizveli mnoštvo strahova, predrasuda i nepovjerenja prema njemu", upozorio je Gorani.
Izvor: Kosovo online/Nacionale
