Iako Grčka ne priznaje nezavisnost Kosova, politička, ekonomska i kulturna razmjena sa Grčkom je veća nego sa većinom članica EU koje su je priznale, izjavio je u intervjuu za Euroaktiv zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi, dodajući da Kosovo zna šta je potrebno preduzeti da bi iz Atine stiglo priznanje nezavisnosti.
Kosovo je podnelo zahtjev za članstvo u EU u decembru 2022. i nada se napretku tokom belgijskog predsjedavanja Evropskim savetom 2023. nakon što se predsjedavanje Španije, još jedne država koja ne priznaje Kosovo, završi 31. decembra, posjeća Euroaktiv.
Bislimi kaže da nije bilo toliko napretka koliko su se nadali pod španskim predsjedavanjem, ali da postoje nade da će zahtjev za članstvo preći sa Savjeta na Komisiju, pod belgijskim predsjedavanjem.
Na pitanje da li je Vlada Kosova zabrinuta zbog mađarskog predsjedavanja, zbog bliskosti Budimpešte sa Srbijom i Rusijom, koje se obe protive nezavisnosti Kosova, Bislimi kaže da ne postoje.
Kako trenutno stvari stoji, pristupanje Kosova EU bi bilo otežano nepriznavanjem Španije, Slovačke, Kipra, Grčke i Rumunije, svake sa različitim razlozima, uglavnom zasnovanim na teritorijalnim sporovima ili sporovima o nezavisnosti.
Ali, u posljednjih godinu dana, bilateralni odnosi sa Grčkom su ojačali.
Grčka ima Kancelariju za vezu koju je akreditovao Unmik u Prištini, dok Atina ima Kancelariju za ekonomska i komercijalna pitanja Kosova.
Godine 2021. unapređen je u Kancelariju za interese, i iako ne može da vijori zastavu Kosova, može da izdaje vize.
Atina takođe priznaje pasoše koje izdaje Kosovo, što je korak koji drugi koji nisu priznali nezavisnost Kosova tek treba da preduzmu.
Pored toga, u martu ove godine, tadašnji grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias posjetio je Kosovo po šesti put, sastao se sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
Upitan da li bi Grčka mogla da bude prva koja će priznati Kosovo, Bislimi je rekao:
"Razumemo da pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo imaju pet specifičnih situacija i zato ne možemo da koristimo isti lijek ili isti pristup za sve njih."
Dodaje da je situacija sa Grčkom posebna jer, kako navodi, imaju više razmjene, političke, ekonomske i kulturne sa Grčkom nego sa većinom članica EU koje su priznale Kosovo.
Bislimi je napomenuo da nema ministra inostranih poslova u Evropi koji je posjećivao Kosovo češće od grčkog.
Dodaje da Kosovo dobro zna šta će biti potrebno Grčkoj da učini sljedeći korak i prizna nezavisnost Kosova.
Zamjenik premijera je rekao i da kada je EU Kosovo predložilo osnovni sporazum o normalizaciji odnosa, to je učinjeno pod pretpostavkom da će riješiti 99 odsto otvorenih pitanja i da je "glavni ishod trebalo da bude otklanjanje tih barijera, koja dolazi od pet nepriznavača".
Ali, Bislimi smatra da njihovo priznanje ne bi trebalo da bude "izlaz" procesa normalizacije odnosa sa Srbijom, već podstrek.
"Ako zadržite napredak sa nepriznavačima kao rezultat procesa, onemogućavate napredak i biće iracionalno da Srbija bude konstruktivna u dijalogu ako znaju da će to njih koštati", objašnjava.
Bislimi ističe da se nastavljaju diplomatski napori na visokom nivou između Kosova, onih koji priznaju i onih koji ih ne priznaju, ali da je minimalni očekivani potez Srbije taj korak, kako je navedeno u različitim sporazumima EU.
"Ako Srbija prizna kosovske pasoše, Španija ne može da kaže ne, mi ne želimo da priznamo kosovske pasoše. Ako Srbija kaže, potpisaću sporazum gdje Kosovo i Srbija sebe vide kao dvije ravnopravne strane, Slovačka ne može da kaže ne", rekao je.
Komentarišući predstojeće izbore za EU 2024, uspon desnice širom kontinenta i moguću pobjedu Donalda Trumpa u SAD, Bislimi kaže da nije zabrinut.
Na evropskom nivou, kako kaže, Kosovo će raditi sa vladama koje građani te zemlje izaberu.
Što se tiče američke politike, Bislimi kaže da pristup Kosovu "nije nužno proizvod preferencija pojedinaca, već je ukorijenjen u istoriji SAD i ne može se promjeniti".
Ipak, kaže da pojedinci, poput bivšeg američkog izaslanika na Kosovu Richarda Grenella, mogu da nanesu štetu.
Ali, uprkos šteti koju ti ljudi mogu da izazovu, "to ne utiče na dugoročnu saradnju između Kosova i SAD“, smatra Bislimi.
"SAD ostaju najjači partner koji imamo na međunarodnom nivou i to se neće promjeniti na sljedećim izborima", rekao je Bislimi.
Izvor: Euractiv
Bislimi kaže da nije bilo toliko napretka koliko su se nadali pod španskim predsjedavanjem, ali da postoje nade da će zahtjev za članstvo preći sa Savjeta na Komisiju, pod belgijskim predsjedavanjem.
Na pitanje da li je Vlada Kosova zabrinuta zbog mađarskog predsjedavanja, zbog bliskosti Budimpešte sa Srbijom i Rusijom, koje se obe protive nezavisnosti Kosova, Bislimi kaže da ne postoje.
Kako trenutno stvari stoji, pristupanje Kosova EU bi bilo otežano nepriznavanjem Španije, Slovačke, Kipra, Grčke i Rumunije, svake sa različitim razlozima, uglavnom zasnovanim na teritorijalnim sporovima ili sporovima o nezavisnosti.
Ali, u posljednjih godinu dana, bilateralni odnosi sa Grčkom su ojačali.
Grčka ima Kancelariju za vezu koju je akreditovao Unmik u Prištini, dok Atina ima Kancelariju za ekonomska i komercijalna pitanja Kosova.
Godine 2021. unapređen je u Kancelariju za interese, i iako ne može da vijori zastavu Kosova, može da izdaje vize.
Atina takođe priznaje pasoše koje izdaje Kosovo, što je korak koji drugi koji nisu priznali nezavisnost Kosova tek treba da preduzmu.
Pored toga, u martu ove godine, tadašnji grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias posjetio je Kosovo po šesti put, sastao se sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
Upitan da li bi Grčka mogla da bude prva koja će priznati Kosovo, Bislimi je rekao:
"Razumemo da pet zemalja EU koje nisu priznale Kosovo imaju pet specifičnih situacija i zato ne možemo da koristimo isti lijek ili isti pristup za sve njih."
Dodaje da je situacija sa Grčkom posebna jer, kako navodi, imaju više razmjene, političke, ekonomske i kulturne sa Grčkom nego sa većinom članica EU koje su priznale Kosovo.
Bislimi je napomenuo da nema ministra inostranih poslova u Evropi koji je posjećivao Kosovo češće od grčkog.
Dodaje da Kosovo dobro zna šta će biti potrebno Grčkoj da učini sljedeći korak i prizna nezavisnost Kosova.
Zamjenik premijera je rekao i da kada je EU Kosovo predložilo osnovni sporazum o normalizaciji odnosa, to je učinjeno pod pretpostavkom da će riješiti 99 odsto otvorenih pitanja i da je "glavni ishod trebalo da bude otklanjanje tih barijera, koja dolazi od pet nepriznavača".
Ali, Bislimi smatra da njihovo priznanje ne bi trebalo da bude "izlaz" procesa normalizacije odnosa sa Srbijom, već podstrek.
"Ako zadržite napredak sa nepriznavačima kao rezultat procesa, onemogućavate napredak i biće iracionalno da Srbija bude konstruktivna u dijalogu ako znaju da će to njih koštati", objašnjava.
Bislimi ističe da se nastavljaju diplomatski napori na visokom nivou između Kosova, onih koji priznaju i onih koji ih ne priznaju, ali da je minimalni očekivani potez Srbije taj korak, kako je navedeno u različitim sporazumima EU.
"Ako Srbija prizna kosovske pasoše, Španija ne može da kaže ne, mi ne želimo da priznamo kosovske pasoše. Ako Srbija kaže, potpisaću sporazum gdje Kosovo i Srbija sebe vide kao dvije ravnopravne strane, Slovačka ne može da kaže ne", rekao je.
Komentarišući predstojeće izbore za EU 2024, uspon desnice širom kontinenta i moguću pobjedu Donalda Trumpa u SAD, Bislimi kaže da nije zabrinut.
Na evropskom nivou, kako kaže, Kosovo će raditi sa vladama koje građani te zemlje izaberu.
Što se tiče američke politike, Bislimi kaže da pristup Kosovu "nije nužno proizvod preferencija pojedinaca, već je ukorijenjen u istoriji SAD i ne može se promjeniti".
Ipak, kaže da pojedinci, poput bivšeg američkog izaslanika na Kosovu Richarda Grenella, mogu da nanesu štetu.
Ali, uprkos šteti koju ti ljudi mogu da izazovu, "to ne utiče na dugoročnu saradnju između Kosova i SAD“, smatra Bislimi.
"SAD ostaju najjači partner koji imamo na međunarodnom nivou i to se neće promjeniti na sljedećim izborima", rekao je Bislimi.
Izvor: Euractiv
