Kosovo je 2015. pogodila velika migracija stanovništva, kada je za samo 45 dana 35.000 Kosovara otišlo u inostranstvo u potrazi za boljim životom. Nakon što je Evropski parlament odobrio odluku o liberalizaciji viza za građane Kosova od januara 2024. strahuje se od još masovnijeg odlaska koji bi mogao da stavi „ključ u bravu“ mnogih kompanija. Sagovornici Kosovo onlajn slažu se da je vizna liberizacija za građane Kosova "najbolja stvar koja im se desila", ali ne isključuju mogućnost da će njeni efekti ostaviti ozbiljne posljedice po ekonomiju.
Građani Kosova će od 1. januara 2024. godine moći da putuju u šengenski prostor bez viza radi kratkotrajnog boravka. Države uključene u odluku o liberalizaciji viza su: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Švedska, Švicarska, Norveška, Lihtenštajn i Island. Vlasnici kosovskih pasoša neće moći da putuju u Španiju, zemlju koja ne priznaje ni nezavisnost Kosova, ni pasoše Kosova.
Putovanje bez vize znači da građani mogu slobodno putovati u zemlje Šengena kao turisti, da posjete porodicu i prijatelje, na liječenje, da učestvuju u raznim kulturnim i sportskim događajima ili poslovnim sastancima..., ali neće moći da rade. Ipak, prema podacima Instituta Riinvest, poslije 1. januara se očekuje da će više od 32 odsto radne snage sa Kosova emigrirati u evropske zemlje.
"Procjene su da će 32,72 odsto radnika emigrirati tokom naredne godine. Prema podacima iz poslovnih anketa, 17,59 odsto preduzeća je prijavilo da su ih zaposleni već obavjestili o tome. Da bi se ovaj trend obuzdao, 79 odsto preduzeća je povećalo svoje plate u prosjeku za 22,23 odsto. Građevinski sektor na Kosovu je najviše pogođen u pogledu odlaska radnika“, saopšteno je iz Instituta uz podatak da bi usled liberalizacije viza polovina preduzeća mogla da se zatvori zbog pada proizvodnje i bankrota.
Na ove posljedice upozorava i Milica Andrić Rakić, programska menadžerka nevladine organizacije Nova društvena inicijativa sa Kosova. Ona je za Kosovo onlajn rekla da vjeruje da će najavljeno ukidanje viza za građane Kosova od januara 2024. godine zadati veliki udarac na tržište rada, jer pojedine firme već upozoravaju da im je 50 odsto radnika najavilo da će od januara otići.
"Mnogo strukovnih udruženja sa Kosova upozorava na to da se može očekivati odliv radne snage, i kvalifikovane i nekvalifikovane. Određeni odliv se očekuje sasvim sigurno. Možda trenutno nije jasno baš u kojoj mjeri, ali svakako će to u prvoj polovini godine biti veliki udarac na tržište rada. Da li će se i kako stabilizovati, to je pitanje. Kosovo je već počelo sa praksom uvođenja radnika iz Indije, Bangladeša, Turske..., tako da pretpostavljam da će se radna snaga tražiti u tim drugim zemljama", navodi ona.
Sagovornica vjeruje da će se efekti vizne liberalizacije odraziti i na srpsku zajednicu na Kosovu.
"Možda nećemo imati odliv radne snage u istom procentu kao albanska zajednica, ali sasvim sigurno ćemo osjetiti efekte vizne liberalizacije. Ja se nadam da će se efekti najviše osetiti u smislu putovanja i turističkih viza bez zloupotrebe bezviznog režima. I opet, iz južnog dijela imamo možda više tih migracija ka inostranstvu, kod nas ako odlaze ljudi, odlaze u Srbiju", kaže Andrić Rakić.
Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu takođe smatra da će ukidanje viznog režima za građane Kosova dovesti do migracije velikog dijela stanovništva sa Kosova. On objašnjava za Kosovo onlajn da ljudi pretežno odlaze u Švicarsku, Austriju i Njemačku, ali da u posljednje vrijeme vlada velika zainteresovanost za SAD, Australiju i Kanadu.
Gërxhaliu ističe da građani ne odlaze isključivo zbog loše ekonomske situacije.
"Problem je u tome što niko ne može garantovati političku stabilnost. U jednoj državi gde nema političke stabilnosti i regionu gdje je politička stabilnost labilna ili nije sigurna, sigurno će biti i straha, sigurno će biti i krize, sigurno će biti prisutno i to `kako sutra`, `gdje sutra` i `na koji način ćemo sutra`", naveo je on.
Gërxhaliu dodaje da je su evropske države prava atrakcija za pojedine građane, ali i da se pojedinci odlučuju čak i da promene kontinent.
„Sa Kosova ne odlaze samo siromašni. Bježe cijele porodice, beže oni koji imaju dobre plate... Najviše dijaspore imamo u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, ali u posljednje vrijeme je veliki interes građana Kosova za SAD, Australiju i Kanadu. To je najveći poraz koji Kosovo doživljava“, istakao je Gërxhaliu.
Novinar Nenad Radičević, višegodišnji dopisnik srpskih medija iz Njemačke, kaže da nakon vizne liberalizacije za građane Kosova u Njemačkoj ne očekuju veliki priliv Albanaca.
"Vizna liberalizacija ne znači i automatsko omogućavanje stalnog ili privremenog boravka u zemljama Evropske unije, nego mogućnost da se tamo boravi bez vize samo 90 dana u okviru šest mjeseci. U Njemačkoj se ne očekuje neki veliki priliv budući da je Njemačka to regulisala 2015. godine. Tada je, u vrijeme izbjegličke krize i u vrijeme velikog naleta tražilaca azila sa Zapadnog Balkana, uvela propise kojima je omogućila građanima Zapadnog Balkana da po jednoj skraćenoj proceduri i bez znanja njemačkog jezika dobiju vizu za privremeni boravak u Njemačkoj ukoliko nađu posao", objašnjava Radičević za Kosovo onlajn.
Radičević kaže da je time Njemačka omogućila i nekvalifikovanoj radnoj snazi, koja je često dolazila misleći da će moći da dobije azil, da dođu legalno u Njemačku ukoliko žele da rade. S druge strane, istim propisom je skraćena procedura procjenjivanja da li neko može da dobije azil, čime žele da spreče nelegalne migracije.
"Time im je omogućeno da vrlo brzo deportuju ljude koji podnose zahtjeve za azil, za koje Nijemci uglavnom smatraju da su neregularni. Tako da taj propis koji omogućava lakše dolaženje do posla u Njemačkoj bi, bar Nijemci tako smatraju, trebalo da spreči nelegalne migracije", kaže Radičević.
Novinar i pisac Idro Seferi ocjenio je za Kosovo onlajn da je EU godinama koristila pitanje vizne liberalizacije kao kaznu protiv politike vladae na Kosovu, te da je najavljeno ukidanje viza “ispravljanje višegodišnje nepravde prema građanima Kosova”.
"Vizna liberalizacija je apsolutno najbolja vijest koja se dogodila građanima koji žive na Kosovu u posljednjih deset godina, prije svega zato što je to jedno humanitarno pitanje. Naravno, to je dosad bilo političko pitanje. EU je jako lošu poruku slala sve do sada zato što je upotrebila viznu liberalizaciju za građane Kosova kao kaznu protiv politike raznih vlada koje su na Kosovu bile do sada", pojašnjava Seferi.
Međutim, bez obzira na benefite, Seferi ukazuje na to da zbog uvođenja vizne liberalizacije i lakših procedura može doći i do povećanih migracija sa Kosova.
"Naravno, veliki će biti izazov to kako će se razvijati situacija posle, da li će doći do neke veće migracije, ili ne. Ljudi svakako odlaze i bez toga. Nađu poslove”, napominje Seferi za Kosovo onlajn i ocjenjuje da će građani Kosova najprije "požuriti" da posjete rođake u inostranstvu.
"Evo, iz ličnog primjera. Moj brat živi u Njemačkoj već 25 godina. Moji roditelji su mogli da ga posjete u životu samo jednom. Nisu bili tu kad su mu se rodila djeca, kad su slavili rođendane, nikad za neke važne događaje, jer je procedura bila takva da nije mogao da se zakaže termin. Mislim da će ovo olakšati život mnogima koji imaju potrebu da otputuju i, takođe, olakšaće ljudima koji žele da studiraju, da se usavršavaju u svojim poslovima, pa se nadam da će svi da se vrate", zaključio je Seferi.
Izvor: Kosovo Online
Putovanje bez vize znači da građani mogu slobodno putovati u zemlje Šengena kao turisti, da posjete porodicu i prijatelje, na liječenje, da učestvuju u raznim kulturnim i sportskim događajima ili poslovnim sastancima..., ali neće moći da rade. Ipak, prema podacima Instituta Riinvest, poslije 1. januara se očekuje da će više od 32 odsto radne snage sa Kosova emigrirati u evropske zemlje.
"Procjene su da će 32,72 odsto radnika emigrirati tokom naredne godine. Prema podacima iz poslovnih anketa, 17,59 odsto preduzeća je prijavilo da su ih zaposleni već obavjestili o tome. Da bi se ovaj trend obuzdao, 79 odsto preduzeća je povećalo svoje plate u prosjeku za 22,23 odsto. Građevinski sektor na Kosovu je najviše pogođen u pogledu odlaska radnika“, saopšteno je iz Instituta uz podatak da bi usled liberalizacije viza polovina preduzeća mogla da se zatvori zbog pada proizvodnje i bankrota.
Na ove posljedice upozorava i Milica Andrić Rakić, programska menadžerka nevladine organizacije Nova društvena inicijativa sa Kosova. Ona je za Kosovo onlajn rekla da vjeruje da će najavljeno ukidanje viza za građane Kosova od januara 2024. godine zadati veliki udarac na tržište rada, jer pojedine firme već upozoravaju da im je 50 odsto radnika najavilo da će od januara otići.
"Mnogo strukovnih udruženja sa Kosova upozorava na to da se može očekivati odliv radne snage, i kvalifikovane i nekvalifikovane. Određeni odliv se očekuje sasvim sigurno. Možda trenutno nije jasno baš u kojoj mjeri, ali svakako će to u prvoj polovini godine biti veliki udarac na tržište rada. Da li će se i kako stabilizovati, to je pitanje. Kosovo je već počelo sa praksom uvođenja radnika iz Indije, Bangladeša, Turske..., tako da pretpostavljam da će se radna snaga tražiti u tim drugim zemljama", navodi ona.
Sagovornica vjeruje da će se efekti vizne liberalizacije odraziti i na srpsku zajednicu na Kosovu.
"Možda nećemo imati odliv radne snage u istom procentu kao albanska zajednica, ali sasvim sigurno ćemo osjetiti efekte vizne liberalizacije. Ja se nadam da će se efekti najviše osetiti u smislu putovanja i turističkih viza bez zloupotrebe bezviznog režima. I opet, iz južnog dijela imamo možda više tih migracija ka inostranstvu, kod nas ako odlaze ljudi, odlaze u Srbiju", kaže Andrić Rakić.
Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu takođe smatra da će ukidanje viznog režima za građane Kosova dovesti do migracije velikog dijela stanovništva sa Kosova. On objašnjava za Kosovo onlajn da ljudi pretežno odlaze u Švicarsku, Austriju i Njemačku, ali da u posljednje vrijeme vlada velika zainteresovanost za SAD, Australiju i Kanadu.
Gërxhaliu ističe da građani ne odlaze isključivo zbog loše ekonomske situacije.
"Problem je u tome što niko ne može garantovati političku stabilnost. U jednoj državi gde nema političke stabilnosti i regionu gdje je politička stabilnost labilna ili nije sigurna, sigurno će biti i straha, sigurno će biti i krize, sigurno će biti prisutno i to `kako sutra`, `gdje sutra` i `na koji način ćemo sutra`", naveo je on.
Gërxhaliu dodaje da je su evropske države prava atrakcija za pojedine građane, ali i da se pojedinci odlučuju čak i da promene kontinent.
„Sa Kosova ne odlaze samo siromašni. Bježe cijele porodice, beže oni koji imaju dobre plate... Najviše dijaspore imamo u Švicarskoj, Njemačkoj i Austriji, ali u posljednje vrijeme je veliki interes građana Kosova za SAD, Australiju i Kanadu. To je najveći poraz koji Kosovo doživljava“, istakao je Gërxhaliu.
Novinar Nenad Radičević, višegodišnji dopisnik srpskih medija iz Njemačke, kaže da nakon vizne liberalizacije za građane Kosova u Njemačkoj ne očekuju veliki priliv Albanaca.
"Vizna liberalizacija ne znači i automatsko omogućavanje stalnog ili privremenog boravka u zemljama Evropske unije, nego mogućnost da se tamo boravi bez vize samo 90 dana u okviru šest mjeseci. U Njemačkoj se ne očekuje neki veliki priliv budući da je Njemačka to regulisala 2015. godine. Tada je, u vrijeme izbjegličke krize i u vrijeme velikog naleta tražilaca azila sa Zapadnog Balkana, uvela propise kojima je omogućila građanima Zapadnog Balkana da po jednoj skraćenoj proceduri i bez znanja njemačkog jezika dobiju vizu za privremeni boravak u Njemačkoj ukoliko nađu posao", objašnjava Radičević za Kosovo onlajn.
Radičević kaže da je time Njemačka omogućila i nekvalifikovanoj radnoj snazi, koja je često dolazila misleći da će moći da dobije azil, da dođu legalno u Njemačku ukoliko žele da rade. S druge strane, istim propisom je skraćena procedura procjenjivanja da li neko može da dobije azil, čime žele da spreče nelegalne migracije.
"Time im je omogućeno da vrlo brzo deportuju ljude koji podnose zahtjeve za azil, za koje Nijemci uglavnom smatraju da su neregularni. Tako da taj propis koji omogućava lakše dolaženje do posla u Njemačkoj bi, bar Nijemci tako smatraju, trebalo da spreči nelegalne migracije", kaže Radičević.
Novinar i pisac Idro Seferi ocjenio je za Kosovo onlajn da je EU godinama koristila pitanje vizne liberalizacije kao kaznu protiv politike vladae na Kosovu, te da je najavljeno ukidanje viza “ispravljanje višegodišnje nepravde prema građanima Kosova”.
"Vizna liberalizacija je apsolutno najbolja vijest koja se dogodila građanima koji žive na Kosovu u posljednjih deset godina, prije svega zato što je to jedno humanitarno pitanje. Naravno, to je dosad bilo političko pitanje. EU je jako lošu poruku slala sve do sada zato što je upotrebila viznu liberalizaciju za građane Kosova kao kaznu protiv politike raznih vlada koje su na Kosovu bile do sada", pojašnjava Seferi.
Međutim, bez obzira na benefite, Seferi ukazuje na to da zbog uvođenja vizne liberalizacije i lakših procedura može doći i do povećanih migracija sa Kosova.
"Naravno, veliki će biti izazov to kako će se razvijati situacija posle, da li će doći do neke veće migracije, ili ne. Ljudi svakako odlaze i bez toga. Nađu poslove”, napominje Seferi za Kosovo onlajn i ocjenjuje da će građani Kosova najprije "požuriti" da posjete rođake u inostranstvu.
"Evo, iz ličnog primjera. Moj brat živi u Njemačkoj već 25 godina. Moji roditelji su mogli da ga posjete u životu samo jednom. Nisu bili tu kad su mu se rodila djeca, kad su slavili rođendane, nikad za neke važne događaje, jer je procedura bila takva da nije mogao da se zakaže termin. Mislim da će ovo olakšati život mnogima koji imaju potrebu da otputuju i, takođe, olakšaće ljudima koji žele da studiraju, da se usavršavaju u svojim poslovima, pa se nadam da će svi da se vrate", zaključio je Seferi.
Izvor: Kosovo Online
