U posljednih nekoliko godina Njemačka je znatno olakšala proces dobijanja radne dozvole za građane zemalja Zapadnog Balkana, a za to vrijeme hiljade građana iskoristilo je tu pogodnost i napustilo Kosovo, piše Radio Slobdna Evropa.
Kako navode samo prošle godine broj radnih viza koje je izdala njemačka ambasada na Kosovu porastao je za 110 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Korisnik radne vize u Njemačkoj Ramiz Hoxha, rođen kod Lipljana istakao je da već šest godina živi u Hajlbronu u Njemačkoj. Za njega, kako kaže, proces dobijanja vize nije bio tako težak.
"Da bih dobio vizu, čekao sam tri mjeseca na cijelu proceduru, jer je tada bilo manje zahtjeva", kaže Hoxha za Radio Slobodnu Evropu.
Oko njega, kaže, ima još mnogo Albanaca, koji su se odrekli pasoša da bi dobili njemački.
U periodu januar-jun ove godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova prijavilo je oko 1.500 takvih slučajeva.
Prosječna plata na Kosovu je 520 eura, dok je u Njemačkoj, prema zvaničnim podacima objavljenim u aprilu prošle godine, 4.105 eura.
Lirim Krasniqi iz organizacije Germin, koja se bavi uglavnom pitanjima dijaspore, smatra da je Njemačka postala privlačna zemlja za građane Kosova, pored boljih uslova života i većih plata, iz još jednog razloga.
"Razlog zašto ljudi idu u Njemačku, a ne u Francusku i druge razvijene zemlje Evropske unije je taj što je Njemačka veoma olakšala emigraciju iz zemalja Zapadnog Balkana", kaže Krasniqi za Radio Slobodna Evropa.
On ističe da su olakšice koje su dobijene kroz "Uredbu za Zapadni Balkan" došle zbog potrebe Njemačke za radnom snagom i zbog starenja njemačkog stanovništva.
"Proceduralni i birokratski aspekt je u velikoj mjeri olakšala njemačka država, kako bi privukla što više mladih ljudi, posebno profesionalaca, da se integrišu tamo i rade u Njemačkoj", dodaje Krasniqi.
U avgustu ove godine, njemački kabinet je odobrio planove da se imigrantima olakša put do državljanstva i omogući više ljudi da imaju dvojno državljanstvo.
Prema predloženim novim pravilima, koje još treba da odobri parlament, dobijanje državljanstva u Njemačkoj bi bilo moguće nakon pet godina, umjesto sadašnjih osam godina.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, većina imigranata sa Kosova posljednjih godina je bila legalna i otišla je radi spajanja porodice, pronalaska posla ili dugotrajnog studiranja.
Ukupno, oko 15 odsto viza koje je njemačka ambasada na Kosovu izdala 2022. godine bile su radne vize, a bilo je i turističkih viza izdatih za putovanja u zemlje Šengena.
Od 1. januara 2024. godine, građani Kosova moći će da putuju bez viza u zemlje šengenskog prostora radi turističkih poseta i ličnih porodičnih potreba, međutim, ova dozvola ne znači radnu dozvolu.
Od januara 2021, građani Kosova su, zajedno sa svojim susjedima na Zapadnom Balkanu, dobili „privilegovan pristup njemačkom tržištu rada“, navodi se na sajtu njemačke ambasade, i to nakon što je u Njemačkoj na snagu stupila „Uredba za Zapadni Balkan” preko koje građani zemalja ovog regiona mogu da apliciraju za radnu vizu, bez obzira na stručnu spremu.
U početku je uslove za radnu vizu dobijao onaj ko je uspio da se prvi registruje, da bi se kasnije promjenio način određivanja uslova, žrebom u Saveznom ministarstvu spoljnih poslova Njemačke u Berlinu.
Izvor: Kosovo online/Radio slobodna Evropa
Korisnik radne vize u Njemačkoj Ramiz Hoxha, rođen kod Lipljana istakao je da već šest godina živi u Hajlbronu u Njemačkoj. Za njega, kako kaže, proces dobijanja vize nije bio tako težak.
"Da bih dobio vizu, čekao sam tri mjeseca na cijelu proceduru, jer je tada bilo manje zahtjeva", kaže Hoxha za Radio Slobodnu Evropu.
Oko njega, kaže, ima još mnogo Albanaca, koji su se odrekli pasoša da bi dobili njemački.
U periodu januar-jun ove godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova prijavilo je oko 1.500 takvih slučajeva.
Prosječna plata na Kosovu je 520 eura, dok je u Njemačkoj, prema zvaničnim podacima objavljenim u aprilu prošle godine, 4.105 eura.
Lirim Krasniqi iz organizacije Germin, koja se bavi uglavnom pitanjima dijaspore, smatra da je Njemačka postala privlačna zemlja za građane Kosova, pored boljih uslova života i većih plata, iz još jednog razloga.
"Razlog zašto ljudi idu u Njemačku, a ne u Francusku i druge razvijene zemlje Evropske unije je taj što je Njemačka veoma olakšala emigraciju iz zemalja Zapadnog Balkana", kaže Krasniqi za Radio Slobodna Evropa.
On ističe da su olakšice koje su dobijene kroz "Uredbu za Zapadni Balkan" došle zbog potrebe Njemačke za radnom snagom i zbog starenja njemačkog stanovništva.
"Proceduralni i birokratski aspekt je u velikoj mjeri olakšala njemačka država, kako bi privukla što više mladih ljudi, posebno profesionalaca, da se integrišu tamo i rade u Njemačkoj", dodaje Krasniqi.
U avgustu ove godine, njemački kabinet je odobrio planove da se imigrantima olakša put do državljanstva i omogući više ljudi da imaju dvojno državljanstvo.
Prema predloženim novim pravilima, koje još treba da odobri parlament, dobijanje državljanstva u Njemačkoj bi bilo moguće nakon pet godina, umjesto sadašnjih osam godina.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, većina imigranata sa Kosova posljednjih godina je bila legalna i otišla je radi spajanja porodice, pronalaska posla ili dugotrajnog studiranja.
Ukupno, oko 15 odsto viza koje je njemačka ambasada na Kosovu izdala 2022. godine bile su radne vize, a bilo je i turističkih viza izdatih za putovanja u zemlje Šengena.
Od 1. januara 2024. godine, građani Kosova moći će da putuju bez viza u zemlje šengenskog prostora radi turističkih poseta i ličnih porodičnih potreba, međutim, ova dozvola ne znači radnu dozvolu.
Od januara 2021, građani Kosova su, zajedno sa svojim susjedima na Zapadnom Balkanu, dobili „privilegovan pristup njemačkom tržištu rada“, navodi se na sajtu njemačke ambasade, i to nakon što je u Njemačkoj na snagu stupila „Uredba za Zapadni Balkan” preko koje građani zemalja ovog regiona mogu da apliciraju za radnu vizu, bez obzira na stručnu spremu.
U početku je uslove za radnu vizu dobijao onaj ko je uspio da se prvi registruje, da bi se kasnije promjenio način određivanja uslova, žrebom u Saveznom ministarstvu spoljnih poslova Njemačke u Berlinu.
Izvor: Kosovo online/Radio slobodna Evropa
