Premijer i ministar non-grata, povratak Sjevera u stanje prije 2004. godine u kojem KFOR preuzima punu kontrolu, blokiranje sredstava iz SAD i EU, pasivnost prema kampanji Srbije za otpriznavanje, blokiranje integracionih procesa i eventualno isključenje Kosova iz bilo koje međunarodne organizacije u kojoj je već član. Ovo su neke od sankcija podijeljenih u dvije faze koje bi mogle uslijediti od transatlantske zajednice za Kosovo, ako premijer Albin Kurti odbije dati pozitivan odgovor do petka.
Premijer i ministar non-grata, povratak Sjevera u stanje prije 2004. godine u kojem KFOR preuzima punu kontrolu, blokiranje sredstava iz SAD i EU, pasivnost prema kampanji Srbije za otpriznavanje, blokiranje integracionih procesa i eventualno isključenje Kosova iz bilo koje međunarodne organizacije u kojoj je već član. Ovo su neke od sankcija podijeljenih u dvije faze koje bi mogle uslijediti od transatlantske zajednice za Kosovo, ako premijer Albin Kurti odbije dati pozitivan odgovor do petka.
Zamjenik pomoćnika američkog sekretara, angažovan kao specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, govorio je o zastoju koji trenutno postoji kod premijera Kosova Albina Kurtija, ali nije govorio o sankcijama koje čekaju vladino rukovodstvo Kosova a samim tim i samu državu ako se situacija ne deblokira do petka, gdje bi Kurti morao da prihvati raspisivanje novih izbora, smanjenje policije na sjeveru i podnošenje nacrta statut Zajednice i povratak na normalizacijski put.
Albanian Post saznaje iz diplomatskih izvora da će sankcije - kako na ličnom nivou za Kurtija i jednog od njegovih ministara, tako i na državnom nivou za Kosovo - biti oštre i bez presedana u istoriji Kosova.
„U slučaju da se situacija na terenu pogorša i dovede do ozbiljnog ugrožavanja opšte bezbjednosti, uključujući i ugrožavanje trupa KFOR-a, premijer Albin Kurti i ministar unutrašnjih poslova, Xhelal Sveçla mogu biti proglašena personama non-grata uz opravdanje da predstavljaju rizik za sigurnost i mir”, rekli su za Albanian Post međunarodni izvori bliski dešavanjima i pregovaračkom procesu.
Ovo je, međutim, završna faza, koja je trenutno samo hipotetička i međunarodna zajednica se nada da neće biti potrebe za razvojem ovako drastične prirode.
Transatlantska zajednica, pojasnio je izvor, ima vitalnu potrebu da ne dopusti centar krize iza krila linije kontakta sa Rusijom.
Jer, kako je i Escobar rekao u utorak na sastanku sa novinarom, samo Rusija ima koristi od kriznog centra na Kosovu.
Međunarodna (transatlantska) zajednica je bila potpuno iznenađena, ili kako je Escobar pojasnio, „u nedoumici“, jer je pokretanjem francusko-njemačkog plana postojalo uvjerenje da će nastati problemi sa srpskom stranom, kao tvrdoglavoj i nekonstruktivnoj strani.
„Niko nije očekivao da će upravo Vlada Kosova svojim djelovanjem promovisati nesigurnost i podsticati krize i sukobe“, kaže izvor koji je za Albanian Post rekao da su mjere sankcionisanja podjeljene u dvije faze (ako se ukaže potreba).
Ono što je već postalo jasno jeste da je zapadnoj (transatlantskoj) zajednici ponestalo strpljenja.
Zato sada želi jasan odgovor od Vlade Kosova.
„Je li ili nije partner transatlantske zajednice? Biti partner i korisnik nacionalne sigurnosti koju transatlantska zajednica nudi i održava u životu, znači bezuslovno ispunjavanje svih obaveza”.
Neuspjeh u tome znači posljedice, a kako saznaje Albanian Post, zajednički odgovor transatlantske zajednice u slučaju odbijanja Kurtijeve vlade biće podjeljen u dvije kaznene faze sa osam tačaka.
Prva faza će početi "zamrzavanjme sredstava iz Evropske unije".
Postoje milioni eura koji dolaze u različitim oblicima svake godine, uz pomoć vladinih programa, ili nevladinih kanala iz EU, i oni će biti zamrznuti.
Isto će se desiti i sa "procesom vizne liberalizacije", koji je kao režim trebalo da bude uklonjen od prvog januara naredne godine.
Kosovo je stavljeno na dnevni red za procesiranje za članstvo u Savjetu Evrope, ali će u prvoj fazi sankcija „i taj proces biti zamrznut“.
Ova faza takođe uključuje "zamrzavanje američkih sredstava" i "zamrzavanje programa za Kosovske bezbjednosne snage".
Druga faza sankcija – samo ako premijer Kurti odbije saradnju sa partnerima, odnosno neispunjavanje obaveza preuzetih u dijalogu i djelovanju bez koordinacije – biće šira i usmjerena na politički i bezbjednosni nivo.
Međunarodna zajednica će u ovoj fazi pokazati "pasivan odnos prema srpskoj kampanji za otpriznavanje Kosova".
Sa opadanjem ove podrške, to će dovesti i do "isključenja Kosova iz određenih međunarodnih organizacija". Kao što je poznato, Kosovo je trenutno član oko 150 ovakvih organizacija, različitih nivoa i oblasti.
Jedna od najstrožih faza sankcija, prema diplomatskim izvorima Albanian Posta, biće "reorganizacija međunarodnog vojnog prisustva".
Albanian Post takođe saznaje da ova reorganizacija ima glavni fokus na sjevernom dijelu Kosova, gdje će u ulozi Rezolucije 1244 biti aktiviran posljednji dolazni kontingent od oko 1.000 novih vojnika u okviru KFOR-a i koji će preuzeti potpunu kontrolu nad sjeverom Kosova, vraćajući situaciju u vrijeme prije 2004. godine, kada Kosovo više praktično ništa ne kontroliše u tom dijelu.
"Nemamo problem sa narodom Kosova, već sa premijerom Kurtijem", rekao je juče Escobar, ističući političkog lidera zemlje, stoga posljednja faza predstavlja izuzetno oštre sankcije za njega i za ministre u njegovom kabinetu, kao što je ministar unutrašnjih poslova, Xhelal Sveçla.
S obzirom da se situacija na sjeveru Kosova pogoršava, Kurti i Sveçla se „mogu proglasiti personama non-grata uz opravdanje da predstavljaju opasnost po bezbjednost i mir“.
Transatlantska zajednica, kažu izvori Albanian Posta, takođe je nezadovoljna ostatkom političkog spektra na Kosovu i njihovim nejasnim stavovima, ne dajući situaciji nikakvu korist niti interes svojim kritikama prema stavu Albina Kurtija.
"Čak ni opozicija ne razume dubinu ozbiljnosti situacije i stvarnu opasnost za Kosovo", kaže izvor.
Od opozicije se očekuje da izađe i jasno se izjasni, "da li je ili nije za ispunjavanje obaveza Kosova u dijalogu".
Time što opozicija to ne radi, to stvara nepovjerenje i projektuje oportunizam u očima međunarodne zajednice.
Utisak zapadne zajednice je da je opozicija već pripremila saopštenja za javnost u kojima optužuje vladu da je prihvatila Asocijaciju.
“Ovo ponašanje je jednostavno opasno. Ako Kosovo ne ispuni svoje obaveze, rizikuje sopstvenu budućnost”.
Međutim, sve je to trenutno na hipotetičkom nivou, jer Kurti i njegova Vlada imaju rok do petka da odluče o ispunjenju tri uslova međunarodne zajednice i da ne aktiviraju nijedan od planova za sankcije, iako je međusobno povjerenje nepovratno oštećeno.
"Miroslav i ja ćemo u petak izvestiti nadređene, da li smo uspjeli ili ne", rekao je Escobar novinarima u utorak, dodajući da "osjeća bol" zbog toga kako se želja Amerikanaca za saradnjom doživljava kao pritisak na Kosovo.
On je jasno stavio do znanja da su obaveze Kosova prema obavezama dobijenim u procesima međunarodnog dijaloga obaveze koje ono mora da ispuni kao ozbiljna država prema svojoj zajednici na Kosovu i ne treba da ih doživljava kao ustupke Srbiji.
Zamjenik pomoćnika američkog sekretara, angažovan kao specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, govorio je o zastoju koji trenutno postoji kod premijera Kosova Albina Kurtija, ali nije govorio o sankcijama koje čekaju vladino rukovodstvo Kosova a samim tim i samu državu ako se situacija ne deblokira do petka, gdje bi Kurti morao da prihvati raspisivanje novih izbora, smanjenje policije na sjeveru i podnošenje nacrta statut Zajednice i povratak na normalizacijski put.
Albanian Post saznaje iz diplomatskih izvora da će sankcije - kako na ličnom nivou za Kurtija i jednog od njegovih ministara, tako i na državnom nivou za Kosovo - biti oštre i bez presedana u istoriji Kosova.
„U slučaju da se situacija na terenu pogorša i dovede do ozbiljnog ugrožavanja opšte bezbjednosti, uključujući i ugrožavanje trupa KFOR-a, premijer Albin Kurti i ministar unutrašnjih poslova, Xhelal Sveçla mogu biti proglašena personama non-grata uz opravdanje da predstavljaju rizik za sigurnost i mir”, rekli su za Albanian Post međunarodni izvori bliski dešavanjima i pregovaračkom procesu.
Ovo je, međutim, završna faza, koja je trenutno samo hipotetička i međunarodna zajednica se nada da neće biti potrebe za razvojem ovako drastične prirode.
Transatlantska zajednica, pojasnio je izvor, ima vitalnu potrebu da ne dopusti centar krize iza krila linije kontakta sa Rusijom.
Jer, kako je i Escobar rekao u utorak na sastanku sa novinarom, samo Rusija ima koristi od kriznog centra na Kosovu.
Međunarodna (transatlantska) zajednica je bila potpuno iznenađena, ili kako je Escobar pojasnio, „u nedoumici“, jer je pokretanjem francusko-njemačkog plana postojalo uvjerenje da će nastati problemi sa srpskom stranom, kao tvrdoglavoj i nekonstruktivnoj strani.
„Niko nije očekivao da će upravo Vlada Kosova svojim djelovanjem promovisati nesigurnost i podsticati krize i sukobe“, kaže izvor koji je za Albanian Post rekao da su mjere sankcionisanja podjeljene u dvije faze (ako se ukaže potreba).
Ono što je već postalo jasno jeste da je zapadnoj (transatlantskoj) zajednici ponestalo strpljenja.
Zato sada želi jasan odgovor od Vlade Kosova.
„Je li ili nije partner transatlantske zajednice? Biti partner i korisnik nacionalne sigurnosti koju transatlantska zajednica nudi i održava u životu, znači bezuslovno ispunjavanje svih obaveza”.
Neuspjeh u tome znači posljedice, a kako saznaje Albanian Post, zajednički odgovor transatlantske zajednice u slučaju odbijanja Kurtijeve vlade biće podjeljen u dvije kaznene faze sa osam tačaka.
Prva faza će početi "zamrzavanjme sredstava iz Evropske unije".
Postoje milioni eura koji dolaze u različitim oblicima svake godine, uz pomoć vladinih programa, ili nevladinih kanala iz EU, i oni će biti zamrznuti.
Isto će se desiti i sa "procesom vizne liberalizacije", koji je kao režim trebalo da bude uklonjen od prvog januara naredne godine.
Kosovo je stavljeno na dnevni red za procesiranje za članstvo u Savjetu Evrope, ali će u prvoj fazi sankcija „i taj proces biti zamrznut“.
Ova faza takođe uključuje "zamrzavanje američkih sredstava" i "zamrzavanje programa za Kosovske bezbjednosne snage".
Druga faza sankcija – samo ako premijer Kurti odbije saradnju sa partnerima, odnosno neispunjavanje obaveza preuzetih u dijalogu i djelovanju bez koordinacije – biće šira i usmjerena na politički i bezbjednosni nivo.
Međunarodna zajednica će u ovoj fazi pokazati "pasivan odnos prema srpskoj kampanji za otpriznavanje Kosova".
Sa opadanjem ove podrške, to će dovesti i do "isključenja Kosova iz određenih međunarodnih organizacija". Kao što je poznato, Kosovo je trenutno član oko 150 ovakvih organizacija, različitih nivoa i oblasti.
Jedna od najstrožih faza sankcija, prema diplomatskim izvorima Albanian Posta, biće "reorganizacija međunarodnog vojnog prisustva".
Albanian Post takođe saznaje da ova reorganizacija ima glavni fokus na sjevernom dijelu Kosova, gdje će u ulozi Rezolucije 1244 biti aktiviran posljednji dolazni kontingent od oko 1.000 novih vojnika u okviru KFOR-a i koji će preuzeti potpunu kontrolu nad sjeverom Kosova, vraćajući situaciju u vrijeme prije 2004. godine, kada Kosovo više praktično ništa ne kontroliše u tom dijelu.
"Nemamo problem sa narodom Kosova, već sa premijerom Kurtijem", rekao je juče Escobar, ističući političkog lidera zemlje, stoga posljednja faza predstavlja izuzetno oštre sankcije za njega i za ministre u njegovom kabinetu, kao što je ministar unutrašnjih poslova, Xhelal Sveçla.
S obzirom da se situacija na sjeveru Kosova pogoršava, Kurti i Sveçla se „mogu proglasiti personama non-grata uz opravdanje da predstavljaju opasnost po bezbjednost i mir“.
Transatlantska zajednica, kažu izvori Albanian Posta, takođe je nezadovoljna ostatkom političkog spektra na Kosovu i njihovim nejasnim stavovima, ne dajući situaciji nikakvu korist niti interes svojim kritikama prema stavu Albina Kurtija.
"Čak ni opozicija ne razume dubinu ozbiljnosti situacije i stvarnu opasnost za Kosovo", kaže izvor.
Od opozicije se očekuje da izađe i jasno se izjasni, "da li je ili nije za ispunjavanje obaveza Kosova u dijalogu".
Time što opozicija to ne radi, to stvara nepovjerenje i projektuje oportunizam u očima međunarodne zajednice.
Utisak zapadne zajednice je da je opozicija već pripremila saopštenja za javnost u kojima optužuje vladu da je prihvatila Asocijaciju.
“Ovo ponašanje je jednostavno opasno. Ako Kosovo ne ispuni svoje obaveze, rizikuje sopstvenu budućnost”.
Međutim, sve je to trenutno na hipotetičkom nivou, jer Kurti i njegova Vlada imaju rok do petka da odluče o ispunjenju tri uslova međunarodne zajednice i da ne aktiviraju nijedan od planova za sankcije, iako je međusobno povjerenje nepovratno oštećeno.
"Miroslav i ja ćemo u petak izvestiti nadređene, da li smo uspjeli ili ne", rekao je Escobar novinarima u utorak, dodajući da "osjeća bol" zbog toga kako se želja Amerikanaca za saradnjom doživljava kao pritisak na Kosovo.
On je jasno stavio do znanja da su obaveze Kosova prema obavezama dobijenim u procesima međunarodnog dijaloga obaveze koje ono mora da ispuni kao ozbiljna država prema svojoj zajednici na Kosovu i ne treba da ih doživljava kao ustupke Srbiji.
