Zemlje Kvinte

Kao i liberalizaciju viznog režima, članstvo Kosova u Savjetu Evrope uslovljava međunarodna zajednica. Ovoga puta, sasvim otvoreno i bez mnogo diplomatije, zemlje Kvinte jasno su stavile do znanja Vladi Kosova da neće biti moguće napredovati ka članstvu u ovoj važnoj međunarodnoj organizaciji bez sprovođenja Ustavne odluke Suda koja će u subotu 20.05. navršava 7 godina od usvajanja.

Zajedničkim saopštenjem za javnost, šefovi misija Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pozvali su Vladu Kosova da „u potpunosti i hitno sprovede zakonsku registraciju zemljišta Manastira Dečane." Ali ne kao poziv koji smo često čuli od zemalja Kvinte. Ovog puta poziv je usledio sa veoma važnim uslovom za Kosovo.

Kvinta je u saopćenju rekla da Vlada Kosova mora poštovati odluku Ustavnog suda i da svaka demokratski izabrana vlada mora poštovati nezavisnost pravosuđa, dok je napomenuo da je integracija Kosova u evropske i evroatlantske strukture nemoguća bez toga. Čak se u ovom saopštenju pominje da Kosovo neće moći da se pridruži Savjetu Evrope bez sprovođenja ove odluke.

„Jedinstveni smo u podršci demokratskoj i evropskoj budućnosti Kosova. Primjena vladavine prava i poštovanje nezavisnosti pravosuđa su obaveze svih demokratski izabranih vlada i neophodni su preduslovi za integraciju Kosova u evropske i evroatlantske institucije, uključujući dalji napredak aplikacije Kosova za članstvo u Savjetu Evrope. Dalja odlaganja su prepreka ovom napretku", navodi se u saopštenju.

Stoga je od zemalja Kvinte postalo jasno da će uprkos pozitivnom koraku kada je Ministarski komitet Savjeta Evrope doneo odluku da prosljedi Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope zahtjev Kosova za članstvo u Savjetu Evrope, ovo nije moguće bez poštovanja odluke za Manastir Dečane.

Šta je spor oko manastira Dečane i šta kaže odluka Ustavnog suda?

Ustavni sud Kosova je 2016. godine doneo odluku u korist Manastira Dečane, naime, utvrdio je da ovom manastiru pripada 24 hektara „spornog“ zemljišta. Međutim, po ovom pitanju, lokalna vlast u Dečanima odbija da sprovede ovu odluku Ustavnog suda jer tvrdi da imovina pripada društvenim preduzećima "Apliko" i "Iliria" i da nikada nije izašla u susret manastiru, piše Paparaci.com.

Sudski proces za slučaj Manastira Dečani trajao je od 2000. do 2016. godine, kada je Ustavni sud, baš kao i danas prije 7 godina, odlučio u korist Manastira Dečani.

Ustavni sud je tada odbacio odluku Kolegijuma za žalbe Posebne komore Vrhovnog suda Kosova iz 2015. godine da se predmet vrati Osnovnom sudu u Dečanima i utvrdio da je prethodna odluka Vrhovnog suda od 2012, kojim je dokazano vlasništvo Manastira na spornom zemljištu, to je "res judicata", odnosno pravosnažna presuda.

Ustavni sud je zatražio od Državnog tužilaštva da preduzme dalje radnje u skladu sa zakonskim ovlašćenjima u vezi sa sprovođenjem odluke, dok je u odluci o neizvršenju presude Ustavni sud naglasio da nije nadležan da ocijeni odgovornost nadležnih organa za neprovođenje ustavne odluke suda i povjeri ovaj posao državnom tužiocu.

Međunarodna zajednica je od 2016. godine u više navrata apelovala na vlade Kosova i lokalne organe da sprovedu odluku Ustavnog suda, a sada se čini da je njihovom strpljenju došao kraj i da su poštovanje ove odluke povezali sa članstvom Kosova u Savjetu Evrope.

Stavovi Kurtija i Osmani u vezi sa manastirom Dečani

Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednica Kosova Vjosa Osmani deklarisali su se "rezervisanim" u pogledu odluke Ustavnog suda u vezi sa manastirom Dečani. U februaru 2022. godine, premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da spor oko manastira Dečani ima svoj izvor u odluci Vlade Srbije iz 1997. godine kada je zemljište dato manastiru Dečani jer je bilo vlasništvo dva javna preduzeća.

Kurti je izjavio da Manastir Dečani nema nezavisan pravni identitet.

“Svjesni smo da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ali moramo uzeti u obzir i kontradiktornosti koje su pratile pitanja zemljišta oko manastira u istorijskom i pravnom aspektu. Prvo, sve ima svoje izvorište u odluci Vlade Srbije iz 1997. godine kada je zemljište na diskriminatorski način dato Manastiru jer je bilo vlasništvo dva javna preduzeća. Drugo, manastir Dečani nema samostalan pravni identitet jer pravno pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Malo je iznenađujuće kako je Manastir prepoznat kao stranka u postupku. Isto koliko i uključivanje Ustavnog suda u ovaj proces, davanje prava manastiru”, izjavio je Kurti.

On je takođe rekao da je Manastir Dečani dio bogatog kulturnog mozaika Kosova, ali je naveo da Ustavni sud nije trebalo da donosi odluku o nekom slučaju bez upotrebe svih drugih pravnih koraka.

„Pitanje vlasništva nad zemljištem u okolini Manastira nije rješavao nijedan relevantan sud i smatram da Ustavni sud nije trebalo da donese odluku o nekom pitanju bez iscrpljivanja svih drugih pravnih koraka. Kao što svi znamo, Manastir Dečani je dio bogatog kulturnog mozaika Kosova. Nažalost, Srpska pravoslavna crkva je ta koju Srbija kontinuirano zloupotrebljava kao politički instrument protiv Kosova i Albanaca. Maksimalno ćemo se zalagati za očuvanje legitimnih prava Manastira, ali će i vjerski poglavari Manastira dati svoj dio posla tražeći rješenja kroz dijalog i dogovore sa lokalnim stanovništvom, a vjerujem da je tako nešto moguće“, rekao je tada Kurti.

S druge strane, u oktobru 2022. godine, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa 7. oktobra izjavila da „moramo biti veoma oprezni sa presedanom koji je stvoren odlukom Ustavnog suda u slučaju Manastira u Dečanima."

„Ne zaboravite da je Milošević davao i uzimao zemlju 90-ih godina bez ikakvih kriterijuma, bez ikakve odluke, ovo je potpuno na diskriminatorskoj osnovi. On je to čak radio i tokom godina 1998-99, kada smo mi bili u ratu, kada je počinio genocid nad narodom Kosova. Dakle, to je osnovni problem ove odluke”, rekla je Osmani.

Gdje je proces članstva Kosova u Savjetu Evrope?

U aprilu 2023. godine, Ministarski komitet Savjeta Evrope odlučio je da prosledi zahtjev za članstvo Kosova Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope. Kosovo je podnelo zahtjev za članstvo u Savjetu Evrope 12. maja 2022. godine.

Savjet Evrope, najstarija evropska organizacija koja se bavi razvojem demokratije i ljudskih prava, ima određene procedure za prijem novih članova. Ove procedure prolaze kroz Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu, gdje učestvuju poslanici iz parlamenata država članica. Za ovu odluku bila su 33 glasa za, sedam protiv i pet uzdržanih.

Nakon ovog uspješnog koraka, Parlamentarna skupština će imenovati dva izvestioca iz Odbora za politička pitanja i Odbora za pravna pitanja i ljudska prava koji će pripremati svoje izvještaje o Kosovu. O izvještaju će raspravljati Odbor za politička pitanja, a o njemu će glasati Parlamentarna skupština.

Nakon kompletiranja izvještaja, oni se šalju na raspravu i glasanje na plenarnoj sjednici Parlamentarne skupštine i potrebno je 2/3 glasova za preporuku Komitetu ministara da pozove Kosovo da postane član Savjeta Evrope.

Za razliku od Evropske unije, gdje se prijave za članstvo odobravaju konsenzusom, u Savjetu Evrope prihvatanje nove članice vrši se većinom glasova. Ruska Federacija je 16. marta ove godine isključena iz ovog Savjeta, zbog početka ničim izazvanog rata u Ukrajini. U odsustvu Rusije, dvije trećine država članica ove organizacije priznaje nezavisnost Kosova.

Iako je napomenuto da će dijalog Kosova i Srbije u velikoj mjeri uticati na proces članstva u Savjetu Evrope, iz zemalja Kvinte već je decidno rečeno da je poštovanje i primjena odluke Ustavnog suda o manastiru Dečani uslov za napredak Kosova u procesu pridruživanja Savjetu Evrope.