Suđenje četvorici bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), koje Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo u Hagu terete za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, počinje u ponedjeljak 3. apila.
Bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi, bivši predsjednici Skupštine Kosova Kadri Veseli i Jakup Krasniqi i nekadašnji poslanik Rexhep Selimi izjasnili su se da nisu krivi po četiri tačke optužnice za ratne zločine i šest za zločine protiv čovječnosti, piše Radio Slobodna Evropa.
Optužnica ih tereti za: nezakonito hapšenje i pritvor, okrutno postupanje, mučenje i protivpravno ubijanje, kao i za progon, zatvaranje, mučenje, protivzakonito ubijanje, prisilni nestanak lica i druga nehumana djela.
Sumnja se da su zločini počinjeni od marta 1998. do septembra 1999. godine na više lokacija na Kosovu, ali i u Kuksu i Čahanu u Albaniji.
Za što su optuženi bivši čelnici OVK?
Hashim Thaçi je 5. novembra 2020. podneo ostavku na mjesto predsednika Kosova, nakon što ga je sud za prethodni postupak pred Specijalizovanim vijećima obavjestio da je potvrdio optužnicu protiv njega i trojice njegovih bivših saboraca.
"Kao što sam obećao, neću dozvoliti da se predsjednik Republike Kosovo pojavi pred sudom ni pod kojim okolnostima", rekao je Thaçi novinarima na konferenciji za medije.
Istog dana otišao je u Hag, gdje se i dalje nalazi u pritvorskom centru Specijalizovanih vijeća, poznatom i kao Specijalni sud.
Thaçi se 9. novembra, na svom prvom pojavljivanju pred Specijalnim sudom, izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački koja mu se stavlja na teret, opisujući optužnicu protiv njega kao "neodrživu".
U vrijeme kada je Skupština Kosova glasala za formiranje Specijalnog suda, Thaçi je izjavio da uprkos onome što je smatrao nepravdom, država mora da uspostavi ovu instituciju koja funkcioniše po zakonima Kosova.
"Zahtjev međunarodne zajednice Kosovu da se osnuje Specijalni sud, koji će se baviti svim mogućim optužbama, koje mogu proizaći iz istraga Specijalne istražne radne grupe koju je osnovala Evropska unija, da se bavi tvrdnjama iz izvještaja Dicka Martija je najveća nepravda i uvreda koja se može naneti državi Kosovo i kosovskom društvu", izjavio je Thaçi u Skupštini Kosova.
Prema dokumentima Specijalnog suda, navodi se da je Thaçi tokom rata bio šef političkog i informativnog odjeljenja OVK, glavnokomandujući OVK i premijer Privremene vlade Kosova.
Specijalni sud ga tereti da su zajedno sa Veselijem, Selimijem i Krasniqijem, i drugim članovima "udruženog zločinačkog poduhvata imali isti cilj da svim sredstvima zauzmu i vrše kontrolu nad cijelim Kosovom, uključujući zastrašivanje, maltretiranje, vršenje nasilja i eliminisanje onih koje su smatrali protivnicima".
Bivši predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli saopštio je 5. novembra da je napravio sve neophodne aranžmane da dobrovoljno otputuje u Hag, nakon što mu je saopšteno da protiv njega postoji optužnica koju su potvrdila Specijalizovana vijeća.
"Cijenim to što su Specijalizovana vijeća pokazala ljubaznost tako što su mi uputila poziv da se pojavim pred sudom, umjesto da me uhapse", rekao je Veseli u izjavi za medije.
On je zamolio građane Kosova da pokažu poštovanje prema pravosudnim organima, jer je istakao da "ovaj proces ima za cilj da dođe do istine".
Veseli se 10. novembra 2020. godine, u svom prvom pojavljivanju pred Specijalnim sudom, izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
"Čuo sam i pročitao sve tačke optužnice. Dozvolite mi da sa potpunim uvjerenjem izjavim da sam potpuno nevin u svim tačkama optužnice", naveo je Veseli.
U trenutku kada je optužnica potvrđena, Veseli je predvodio Demokratsku partiju Kosova, koja je trenutno najveći opozicioni subjekt na Kosovu.
Tokom rata i početkom posleratnog perioda, prema dokumentima Specijalnog suda, Veseli je bio član političke uprave OVK i šef obavještajne službe OVK. Navodi se i da je Veseli bio ministar službe za informisanje u Privremenoj vladi i šef Informativne službe Kosova.
Jakup Krasniqi nalazi se u pritvorskom centru u Hagu od 4. novembra 2020. godine.
On se pred Specijalizovanim vijećima pojavio 9. novembra, a za razliku od Thaçija i Veselija, osim što se izjasnio da nije kriv po optužnici, održao je i govor.
Izneo je oštre radu suda, posebno o dijelu u kome se pominje "udruženi zločinački poduhvat", za šta ga tereti optužnica. Rekao je da je to "uvreda" za njega, njegovu porodicu, prijatelje i sve koji su se 1998-99. borili protiv srpskih snaga.
"...Bili smo i jesmo zajednički oslobodilački i državotvorni poduhvat", naglasio je on.
Krasniqi, koji je bio predsjednik Skupštine Kosova, kako navodi Specijalizovano vijeće, tokom rata je bio portparol OVK i Privremene vlade, član političke uprave i zamenik komandanta OVK.
Rexhep Selimi je optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nazvao "nepravednom" i izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački.
Kao i Krasniqi, i Selimi je 4. novembra objavio da je dobio potvrdu optužnice i da se uputio u Hag.
"Idem uzdignute glave i kad god se vratim vratiću se uzdignute glave, jer sam bio, jesam i biću vojnik Oslobodilačke vojske Kosova, za koju sam spreman da dam sve od sebe", napisao je istog dana na svom Facebook nalogu.
U vrijeme kada je uhapšen, Selimi je bio šef poslaničke grupe Pokreta Samoopredjeljenje, stranke koja je trenutno na vlasti.
U svom pojavljivanju pred Specijalizovanim vijećima, izrazio je uvjerenje da će sudski proces pokazati da on i OVK "nemaju nikakve veze sa zločinima niti sa udruženim zločinačkim poduhvatom".
"Započeo sam borbu za slobodu sa legendarnim komandantom Ademom Jasharijem, a završila je sa generalom [Wesleyem] Clarkom, sa NATO-om", izjavio je on.
Prema navodima Specijalizovanih vijeća, Selimi je bio načelnik operativne uprave OVK, a do kraja marta 1999. bio je generalni inspektor ove vojske. U međuvremenu, u Privremenoj vladi Kosova bio je na funkciji ministra javnog reda.
Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi su optuženi da su zajedno sa drugim učesnicima "udruženog zločinačkog poduhvata" imali za cilj da preuzmu i ostvare kontrolu "nad celim Kosovom svim sredstvima, uključujući zastrašivanje, maltretiranje, nasilje i eliminaciju onih koji su smatrali protivnicima".
U optužnici se navodi da je među žrtvama bilo i osoba za koje se sumnjalo da su protivnici OVK, a kasnije i Privremene vlade. Navodi se da je posebno riječ o Srbima, Romima i Aškalijama, ali o civilima za koje se tvrdilo za sarađuju sa srpskim vlastima, te o Albancima koji su bili članovi ili pristalice Demokratskog saveza Kosova ili drugih partija za koje se smatra da su protiv OVK.
U optužnici se tvrdi da su na Kosovu postojali pritvorski centri na nekoliko lokacija, kao što su Likoc, Jablanica, Drenovac, Lapušnik i drugi.
Thaçi, Veselji Selimi i Krasniqi lično su optuženi da su učestvovali u "pretnjama, ispitivanjima, maltretiranju i zatvaranju protivnika".
"Kao pretpostavljeni, oni su odgovorni za zločine koje su počinili njihovi podređeni. Oni su znali ili su imali razloga da vjeruju da će zločine za koje se terete u ovoj optužnici počiniti ili da su ih počinili njihovi podređeni i nisu preduzeli odgovarajuće radnje da spreče takve zločine ili da kazne počinioce", navodi se u optužnici.
U optužnici se pominje nekoliko događaja u kojima su optuženi navodno učestvovali, na primjer 1999. godine, gdje se navodi da su Veseli, Krasniqi i Selimi "bili uključeni u različite aspekte prebacivanja, zatvaranja ili oslobađanja zatočenika koji su držani u pritvorskom centru u blizini Klečka".
Drugi događaj se navodno dogodio u julu 1998. godine, kada su, prema optužnici, srpski civili uzeti kao taoci nakon napada OVK u Orahovcu i okolini. U ovom slučaju, Specijalni sud tvrdi, između ostalog, i da su taoci poslani u bivšu policijsku stanicu u Mališevu, gdje je Krasniqi identifikovan od strane tužilaštva kao osoba koja je "jednom prilikom posjetila" prostoriju u kojoj su bili prisilno smješteni.
Kancelarija specijalizovanog tužioca je 2022. prvobitnoj optužnici dodala još nekoliko optužbi.
Ove optužbe uključuju zločine koji su navodno počinjeni u dva pritvorska centra u Suvoj Reci i Gnjilanu.
Tužilaštvo je u novim optužbama tvrdilo da postoje sumnje u direktnu Thaçijevu umješanost u zločine.
U Suvoj Reci se tvrdi da je između 4. juna i septembra 1998. godine 12 osoba bilo zatočeno u pritvorskim centrima.
Očekuje se da će sudski proces koji počinje 3. aprila trajati godinama, zbog velikog broja obimnih predmeta i velikog broja svjedoka i dokumenata za koje se očekuje da će izneti i Tužilaštvo i odbrana.
Vijeće je 20. marta saopštilo da će, ako Specijalno tužilaštvo nastavi sa iznetom procenom svjedoka, trebati šest i po godina samo da unakrsno ispita svoje svjedoke. Specijalizovani tužilac je do sada izveo 312 svjedoka, koje će saslušati on, ali i odbrana.
Specijalni sud istražuje navodne zločine koje su pripadnici OVK počinili nad etničkim manjinama i političkim suparnicima u periodu od januara 1998. do decembra 2000. godine.
Ovi zločini su prvi put pomenuti u izvještaju Saveta Evrope, koji je sačinio tadašnji švicarski senator Dick Marty. Izvjštaj je otvorio put za osnivanje Specijalnog glasanjem u Skupštini Kosova 2015. godine.
Optužnica ih tereti za: nezakonito hapšenje i pritvor, okrutno postupanje, mučenje i protivpravno ubijanje, kao i za progon, zatvaranje, mučenje, protivzakonito ubijanje, prisilni nestanak lica i druga nehumana djela.
Sumnja se da su zločini počinjeni od marta 1998. do septembra 1999. godine na više lokacija na Kosovu, ali i u Kuksu i Čahanu u Albaniji.
Za što su optuženi bivši čelnici OVK?
Hashim Thaçi
Hashim Thaçi je 5. novembra 2020. podneo ostavku na mjesto predsednika Kosova, nakon što ga je sud za prethodni postupak pred Specijalizovanim vijećima obavjestio da je potvrdio optužnicu protiv njega i trojice njegovih bivših saboraca.
"Kao što sam obećao, neću dozvoliti da se predsjednik Republike Kosovo pojavi pred sudom ni pod kojim okolnostima", rekao je Thaçi novinarima na konferenciji za medije.
Istog dana otišao je u Hag, gdje se i dalje nalazi u pritvorskom centru Specijalizovanih vijeća, poznatom i kao Specijalni sud.
Thaçi se 9. novembra, na svom prvom pojavljivanju pred Specijalnim sudom, izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački koja mu se stavlja na teret, opisujući optužnicu protiv njega kao "neodrživu".
U vrijeme kada je Skupština Kosova glasala za formiranje Specijalnog suda, Thaçi je izjavio da uprkos onome što je smatrao nepravdom, država mora da uspostavi ovu instituciju koja funkcioniše po zakonima Kosova.
"Zahtjev međunarodne zajednice Kosovu da se osnuje Specijalni sud, koji će se baviti svim mogućim optužbama, koje mogu proizaći iz istraga Specijalne istražne radne grupe koju je osnovala Evropska unija, da se bavi tvrdnjama iz izvještaja Dicka Martija je najveća nepravda i uvreda koja se može naneti državi Kosovo i kosovskom društvu", izjavio je Thaçi u Skupštini Kosova.
Prema dokumentima Specijalnog suda, navodi se da je Thaçi tokom rata bio šef političkog i informativnog odjeljenja OVK, glavnokomandujući OVK i premijer Privremene vlade Kosova.
Specijalni sud ga tereti da su zajedno sa Veselijem, Selimijem i Krasniqijem, i drugim članovima "udruženog zločinačkog poduhvata imali isti cilj da svim sredstvima zauzmu i vrše kontrolu nad cijelim Kosovom, uključujući zastrašivanje, maltretiranje, vršenje nasilja i eliminisanje onih koje su smatrali protivnicima".
Kadri Veseli
Bivši predsjednik Skupštine Kosova Kadri Veseli saopštio je 5. novembra da je napravio sve neophodne aranžmane da dobrovoljno otputuje u Hag, nakon što mu je saopšteno da protiv njega postoji optužnica koju su potvrdila Specijalizovana vijeća.
"Cijenim to što su Specijalizovana vijeća pokazala ljubaznost tako što su mi uputila poziv da se pojavim pred sudom, umjesto da me uhapse", rekao je Veseli u izjavi za medije.
On je zamolio građane Kosova da pokažu poštovanje prema pravosudnim organima, jer je istakao da "ovaj proces ima za cilj da dođe do istine".
Veseli se 10. novembra 2020. godine, u svom prvom pojavljivanju pred Specijalnim sudom, izjasnio da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
"Čuo sam i pročitao sve tačke optužnice. Dozvolite mi da sa potpunim uvjerenjem izjavim da sam potpuno nevin u svim tačkama optužnice", naveo je Veseli.
U trenutku kada je optužnica potvrđena, Veseli je predvodio Demokratsku partiju Kosova, koja je trenutno najveći opozicioni subjekt na Kosovu.
Tokom rata i početkom posleratnog perioda, prema dokumentima Specijalnog suda, Veseli je bio član političke uprave OVK i šef obavještajne službe OVK. Navodi se i da je Veseli bio ministar službe za informisanje u Privremenoj vladi i šef Informativne službe Kosova.
Jakup Krasniqi
Jakup Krasniqi nalazi se u pritvorskom centru u Hagu od 4. novembra 2020. godine.
On se pred Specijalizovanim vijećima pojavio 9. novembra, a za razliku od Thaçija i Veselija, osim što se izjasnio da nije kriv po optužnici, održao je i govor.
Izneo je oštre radu suda, posebno o dijelu u kome se pominje "udruženi zločinački poduhvat", za šta ga tereti optužnica. Rekao je da je to "uvreda" za njega, njegovu porodicu, prijatelje i sve koji su se 1998-99. borili protiv srpskih snaga.
"...Bili smo i jesmo zajednički oslobodilački i državotvorni poduhvat", naglasio je on.
Krasniqi, koji je bio predsjednik Skupštine Kosova, kako navodi Specijalizovano vijeće, tokom rata je bio portparol OVK i Privremene vlade, član političke uprave i zamenik komandanta OVK.
Rexhep Selimi
Rexhep Selimi je optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nazvao "nepravednom" i izjasnio se da nije kriv ni po jednoj tački.
Kao i Krasniqi, i Selimi je 4. novembra objavio da je dobio potvrdu optužnice i da se uputio u Hag.
"Idem uzdignute glave i kad god se vratim vratiću se uzdignute glave, jer sam bio, jesam i biću vojnik Oslobodilačke vojske Kosova, za koju sam spreman da dam sve od sebe", napisao je istog dana na svom Facebook nalogu.
U vrijeme kada je uhapšen, Selimi je bio šef poslaničke grupe Pokreta Samoopredjeljenje, stranke koja je trenutno na vlasti.
U svom pojavljivanju pred Specijalizovanim vijećima, izrazio je uvjerenje da će sudski proces pokazati da on i OVK "nemaju nikakve veze sa zločinima niti sa udruženim zločinačkim poduhvatom".
"Započeo sam borbu za slobodu sa legendarnim komandantom Ademom Jasharijem, a završila je sa generalom [Wesleyem] Clarkom, sa NATO-om", izjavio je on.
Prema navodima Specijalizovanih vijeća, Selimi je bio načelnik operativne uprave OVK, a do kraja marta 1999. bio je generalni inspektor ove vojske. U međuvremenu, u Privremenoj vladi Kosova bio je na funkciji ministra javnog reda.
Šta piše u optužnici?
Thaçi, Veseli, Krasniqi i Selimi su optuženi da su zajedno sa drugim učesnicima "udruženog zločinačkog poduhvata" imali za cilj da preuzmu i ostvare kontrolu "nad celim Kosovom svim sredstvima, uključujući zastrašivanje, maltretiranje, nasilje i eliminaciju onih koji su smatrali protivnicima".
U optužnici se navodi da je među žrtvama bilo i osoba za koje se sumnjalo da su protivnici OVK, a kasnije i Privremene vlade. Navodi se da je posebno riječ o Srbima, Romima i Aškalijama, ali o civilima za koje se tvrdilo za sarađuju sa srpskim vlastima, te o Albancima koji su bili članovi ili pristalice Demokratskog saveza Kosova ili drugih partija za koje se smatra da su protiv OVK.
U optužnici se tvrdi da su na Kosovu postojali pritvorski centri na nekoliko lokacija, kao što su Likoc, Jablanica, Drenovac, Lapušnik i drugi.
Thaçi, Veselji Selimi i Krasniqi lično su optuženi da su učestvovali u "pretnjama, ispitivanjima, maltretiranju i zatvaranju protivnika".
"Kao pretpostavljeni, oni su odgovorni za zločine koje su počinili njihovi podređeni. Oni su znali ili su imali razloga da vjeruju da će zločine za koje se terete u ovoj optužnici počiniti ili da su ih počinili njihovi podređeni i nisu preduzeli odgovarajuće radnje da spreče takve zločine ili da kazne počinioce", navodi se u optužnici.
U optužnici se pominje nekoliko događaja u kojima su optuženi navodno učestvovali, na primjer 1999. godine, gdje se navodi da su Veseli, Krasniqi i Selimi "bili uključeni u različite aspekte prebacivanja, zatvaranja ili oslobađanja zatočenika koji su držani u pritvorskom centru u blizini Klečka".
Drugi događaj se navodno dogodio u julu 1998. godine, kada su, prema optužnici, srpski civili uzeti kao taoci nakon napada OVK u Orahovcu i okolini. U ovom slučaju, Specijalni sud tvrdi, između ostalog, i da su taoci poslani u bivšu policijsku stanicu u Mališevu, gdje je Krasniqi identifikovan od strane tužilaštva kao osoba koja je "jednom prilikom posjetila" prostoriju u kojoj su bili prisilno smješteni.
Kancelarija specijalizovanog tužioca je 2022. prvobitnoj optužnici dodala još nekoliko optužbi.
Ove optužbe uključuju zločine koji su navodno počinjeni u dva pritvorska centra u Suvoj Reci i Gnjilanu.
Tužilaštvo je u novim optužbama tvrdilo da postoje sumnje u direktnu Thaçijevu umješanost u zločine.
U Suvoj Reci se tvrdi da je između 4. juna i septembra 1998. godine 12 osoba bilo zatočeno u pritvorskim centrima.
Kakva su očekivanja i šta je do sada urađeno?
Očekuje se da će sudski proces koji počinje 3. aprila trajati godinama, zbog velikog broja obimnih predmeta i velikog broja svjedoka i dokumenata za koje se očekuje da će izneti i Tužilaštvo i odbrana.
Vijeće je 20. marta saopštilo da će, ako Specijalno tužilaštvo nastavi sa iznetom procenom svjedoka, trebati šest i po godina samo da unakrsno ispita svoje svjedoke. Specijalizovani tužilac je do sada izveo 312 svjedoka, koje će saslušati on, ali i odbrana.
Specijalni sud istražuje navodne zločine koje su pripadnici OVK počinili nad etničkim manjinama i političkim suparnicima u periodu od januara 1998. do decembra 2000. godine.
Ovi zločini su prvi put pomenuti u izvještaju Saveta Evrope, koji je sačinio tadašnji švicarski senator Dick Marty. Izvjštaj je otvorio put za osnivanje Specijalnog glasanjem u Skupštini Kosova 2015. godine.
