Istraživač Demokratskog institutaa Kosova Violete Haxholli izjavila je da je reciprocitet koji je Vlada Kosova nametnula Srbiji za lične karte dio sporazuma postignutog 2011. godine, prenosi Koha.
Ona je za KTV navela da je ono što je postignuto sporazumom Kosova i Srbije primjenila samo Srbija, dok Kosovo, kako je rekla, nije primjenilo.
"Samo je Srbija primjenila te mjere, Kosovo je odlučilo da ne sprovodi tu tačku. Sporazum sadrži ove dvije odluke, ali prvi put vidimo Vladu koja sprovodi tu tačku sporazuma. Za taj sporazum je posredovala evropskim Unija", izjavila je Haxholli.
Prema njenim riječima, “protesna nota” koja se čula iz Beograda dolazi jer su iznenađeni.
“Ovaj sporazum je napravljen prije nekoliko godina, a sada je primjenjen. On je zasnovan na sporazumu o slobodi kretanja. To nije recipročna mjera, to je mjera zasnovana na Sporazumu iz 2011. godine", dodala je ona.
Haxholli je rekla da bi Vlada Kosova, poslije svake donete odluke, trebalo da je proprati kampanjom lobiranja u partnerskim zemljama.
"Svaku odluku Vlade treba da prati aktivizam zvaničnika, za svaku odluku, bilo da se radi o sastancima sa zemljama ovog regiona, bilo državama uključenim u proces", dodala je ona.
Ona je kazala i da su građani Kosova optimističniji od Srba u pogledu dijaloga za normalizaciju odnosa, što su pokazali rezultati nedavnog istraživanja Demokratskog instituta Kosova (KDI).
Rezultati istraživanja su bili zanimljivi, a ima i pitanja na koja su odgovori približno isti i na Kosovu iu Srbiji, rekla je Haxholli.
"Rezultati su veoma interesantni, veći je skepticizam među građanima Srbije u pogledu svakog aspekta dijaloga, dok su oni na Kosovu optimističniji. U nekim tačkama im je zajedničko, kao u prvom pitanju gdje je skoro polovina građani obe zemlje rekla da dijalog nije unapredio odnose Kosova i Srbije, ali da se oni nisu ni poboljšali ni pogoršali. Građani Kosova smatraju da Vlada Srbije ima više koristi od dijaloga, dok građani u Srbiji kažu da ne znaju ko ima više koristi od dijaloga", rekla je Haxholli.
Ona je dodala da je stvaranje ovakvih percepcija dijaloga u velikoj mjeri uticalo na političke elite u obe zemlje.
Na anketno pitanje ko je kriv za nedostatak napretka u dijalogu, Haxholli je rekao da je i ovdje bilo odgovora koji su iznenadili KDI.
"Građani na Kosovu krive Vladu Srbije za nedostatak napretka u dijalogu, oni u Srbiji krive EU, dok kosovski Srbi krive Vladu Kosova za nedostatak napretka u dijalogu", rekla je Haxholli.
Istraživanje je sprovedeno od 10. do 19. juna, sa preko 2.000 ispitanika starijih od 18 godina na Kosovu i u Srbiji.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
"Samo je Srbija primjenila te mjere, Kosovo je odlučilo da ne sprovodi tu tačku. Sporazum sadrži ove dvije odluke, ali prvi put vidimo Vladu koja sprovodi tu tačku sporazuma. Za taj sporazum je posredovala evropskim Unija", izjavila je Haxholli.
Prema njenim riječima, “protesna nota” koja se čula iz Beograda dolazi jer su iznenađeni.
“Ovaj sporazum je napravljen prije nekoliko godina, a sada je primjenjen. On je zasnovan na sporazumu o slobodi kretanja. To nije recipročna mjera, to je mjera zasnovana na Sporazumu iz 2011. godine", dodala je ona.
Haxholli je rekla da bi Vlada Kosova, poslije svake donete odluke, trebalo da je proprati kampanjom lobiranja u partnerskim zemljama.
"Svaku odluku Vlade treba da prati aktivizam zvaničnika, za svaku odluku, bilo da se radi o sastancima sa zemljama ovog regiona, bilo državama uključenim u proces", dodala je ona.
Ona je kazala i da su građani Kosova optimističniji od Srba u pogledu dijaloga za normalizaciju odnosa, što su pokazali rezultati nedavnog istraživanja Demokratskog instituta Kosova (KDI).
Rezultati istraživanja su bili zanimljivi, a ima i pitanja na koja su odgovori približno isti i na Kosovu iu Srbiji, rekla je Haxholli.
"Rezultati su veoma interesantni, veći je skepticizam među građanima Srbije u pogledu svakog aspekta dijaloga, dok su oni na Kosovu optimističniji. U nekim tačkama im je zajedničko, kao u prvom pitanju gdje je skoro polovina građani obe zemlje rekla da dijalog nije unapredio odnose Kosova i Srbije, ali da se oni nisu ni poboljšali ni pogoršali. Građani Kosova smatraju da Vlada Srbije ima više koristi od dijaloga, dok građani u Srbiji kažu da ne znaju ko ima više koristi od dijaloga", rekla je Haxholli.
Ona je dodala da je stvaranje ovakvih percepcija dijaloga u velikoj mjeri uticalo na političke elite u obe zemlje.
Na anketno pitanje ko je kriv za nedostatak napretka u dijalogu, Haxholli je rekao da je i ovdje bilo odgovora koji su iznenadili KDI.
"Građani na Kosovu krive Vladu Srbije za nedostatak napretka u dijalogu, oni u Srbiji krive EU, dok kosovski Srbi krive Vladu Kosova za nedostatak napretka u dijalogu", rekla je Haxholli.
Istraživanje je sprovedeno od 10. do 19. juna, sa preko 2.000 ispitanika starijih od 18 godina na Kosovu i u Srbiji.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
