Analitičari i iz Prištine i iz Beograda složni su donekle u ocjeni da scenario munjevitog uključenja Kosova u NATO nije nešto što će se tako lako odigati, ali Kosovu u ovom slučaju na ruku idu neke okolnosti, prenosi Euronews Srbija.
Prije svega ta što je kriza na istoku Evrope pokrenula pitanje bezbjednosti u čitavom svijetu, ali posebno na starom kontinentu, pa sada i pojedini veliki igrači izvan EU, pokazuju spremnost da se to što se dešava iskoristi i kao zamajac u rješavanju otvorenih pitanja u regionu.
Osim toga, mnogi na Kosovu, kao i oni koji su zainteresovani za ostvaranje njenih ciljeva videli su u čitavom procesu i šansu da se preostale članice EU, koje su istovremeno i članice NATO, podstaknu da promjene svoju odluku o nepriznanjvanju nezavisnosti Kosova.
Te okolnosti i Kosovo je videlo kao put za ostvarivanje svojih ciljeva, a iako oni mogu djelovati "megalomanski", stavljanje nekih od njih na sto je svakako više od onoga o čemu se u globalnim okvirima uopšte i moglo govoriti prije ruske invazije na Ukrajinu.
Vlada Kosova, koja od izbijanja krize upućuje zahtjeve za hitan prijem Kosova u NATO, osnovala je juče Međuinstitucionalnu radnu grupu za integraciju u tu organizaciju. Radna grupa je osnovana je na sjednici vlade u cilju, kako je obrazloženo, unapređenja procedure za pristupanje u Sjevernoatlantskoj alijansi, priključenja u Partnersvo za mir, ali i "jačanja prisustva Kosova u međunarodnim bezbjednosnim mehanizmima".
Ukazuje se, međutim, da na krilima ovih zahtjeva vlasti na Kosovu pokušavaju da lobiraju i za priznanje nezavisnosti država članica NATO-a, koje su istovremeno i članice EU, a koje ne priznaju Kosovo, kao i članstvo u drugim međunarodnih organizacijama.
I američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar nedavno je saopštio da bi trebalo raditi na pronalasku "trajnog rješenja za neriješene sporove".
Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka ukazuje da je riječ o korišćenju trenutka.
"Mislim da je riječ o jednom političkom momentu, zbog rata u Ukrajini, da se sa Kosova promovišu kao zapadni partneri i insistiraju na nečemu što u oviom trenutku nije realno", rekao je za Euronews Srbija Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka.
Surlić navodi da u ovom trenutku članstvo Kosova u NATO nije realno iz više razloga.
"Prvo, već je pomenuto da četiri zemlje članice NATO-a ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Kosovo ima sporan status i zato je to neprihvaljivo za NATO. Drugo, Kosovo ne ispunjava neke druge uslove, nema vojsku, ima bezbjednosne snage koje ne odgovaraju NATO standarima, a treće i najvažnije je da je NATO u punom kapacitetu pristuan na Kosovu, po Rezoluciji 1244 je dužan da obezbjeđuje mir i stabilnost svim građanima na Kosovu i nema nikakve bezbjednosne pretnje za one koji žive na teritoriji Kosova", kazao je Surlić.
On je rekao da je bezbjednost postala prva tema zbog aktuelnih dešavanja te dodao i da se tradicioalno neutralne zemlje poput Irske, Finske, sada opredjeljuju da bi mogle da razmisle o članstvu u NATO.
Kako navodi, zato jeste moguć pritisak na Srbiju.
"Taj pritisak se očekuje i na Srbiju, koja ima neutralni položaj. Budući da EU sve više razmišlja o bezbjednosnom okviru, pojedine zemlje EU će tražiti od Srbije da u procesu priključivanja EU Srbija podnese zahtjev i za članstvo u NATO", naveo je Surlić.
Sa druge strane, upoznati sa prilikama na Kosovu posljednje poruke vlasti ocenjuju kao kosovsku poruku svjetskim zvaničnicima, ali ukazuju i na to da je za ulazak u NATO najprije potrebno ispuniti određene standarde.
Mazllum Baraliu profesor na Univerzitetu u Prištini kaže da je jedan od glavnih kamena spoticanja u namjeri kosovskih zvaničnika upravo to što nisu sve članice ove organizacije priznale nezavisnost Kosova.
Naime, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija su članice NATO-a koje nisu priznale Kosovo, te ih kosovski zvaničnici svakodnevno pozivaju da to učine.
"NATO standardi su poprilično visoki, čak možda najviši u smislu organizovanja neke vojno političke organizacije. Članstvo zavisi od volje članica ove organizacije. U ovom slučaju, možda glavni problem može da bude zapravo pristanak četiri članice koje još uvijek nisu priznale nezavisnost Kosova", smatra Baraliu.
Međutim, politički analitičar iz Prištine Milazim Krasniqi smatra da je sve neizvjesno.
"NATO je na Kosovo ušao bez neke rezolucije na početku. Sada on jeste tu na osnovu Rezolucije 1244, ali u nekom kritičnom trenutku ako se vidi da je ugrožena bezbjednost regiona, NATO će najvjerovatnije da ubrza neke procedure za prijem Kosova, možda i Bosne i Hercegovine", kaže on.
Apliciranje za članstvo Kosova u NATO alijansi nije jedini zahtjev zvaničnika Kosova. Osim toga, sa Kosova su najavili i inteziviranje apliciranja za članstvo u EU i Savjetu Evrope i drugim međunarodnim institucijama. Takođe, predsjednik Parlamenta Kosova smatra i da je potrebno dodatno naoružanje.
Naime, budžet Kosovskih bezbjednosnih snaga iznosi 100 miliona eura, pa je Vlada Kosova formirala fond za njihovo dodatno finansiranje, što analitičari različito tumače.
Profesor Baraliu smatra da on nije dovoljan prije svega zbog, kako smatra, kompletne situacije u regionu.
"Taj budžet nije dovoljan, pogotovu da odgovara prijetnjama i pritiscima i situaciji geopolitičkoj i političkoj, koja vlada na Balkanu i u Evropi. Prema tome, taj budžet treba povećati, iz drugih izvora nema mogućnosti da se povećava taj budžet, nema od kuda da se uzme više. Maksimum koji je moguć je dat, 100 miliona, pa se gleda ta mogućnost i opcija preko građana i volje građana kroz donacije", kaže Baraliu.
Sa druge strane, analitičar Milazim Krasniqi smatra da Kosovo nije ugroženo u bezbjednosnom smislu, pa i ne vidi potrebu za većim budžetom.
"To je neka inicijativa Vlade da dobije neke poene, inače ne vidim ni ugroženost funkcije te organizacije, ali eto vlada ponekad želi da promoviše sebe nekim akcijama. Kosovo zaista nije ugroženo u bezbjednosnom smislu. Sve dok je KFOR tu, ne samo Albanci, nego i Srbi i svi su bezbjedni jer KFOR je tu zaista da pruži bezbjednost za sve", kaže Krasniqi.
Izvor: Kosovo online/Euronews Srbija
Osim toga, mnogi na Kosovu, kao i oni koji su zainteresovani za ostvaranje njenih ciljeva videli su u čitavom procesu i šansu da se preostale članice EU, koje su istovremeno i članice NATO, podstaknu da promjene svoju odluku o nepriznanjvanju nezavisnosti Kosova.
Te okolnosti i Kosovo je videlo kao put za ostvarivanje svojih ciljeva, a iako oni mogu djelovati "megalomanski", stavljanje nekih od njih na sto je svakako više od onoga o čemu se u globalnim okvirima uopšte i moglo govoriti prije ruske invazije na Ukrajinu.
Šta se zapravo dešava?
Vlada Kosova, koja od izbijanja krize upućuje zahtjeve za hitan prijem Kosova u NATO, osnovala je juče Međuinstitucionalnu radnu grupu za integraciju u tu organizaciju. Radna grupa je osnovana je na sjednici vlade u cilju, kako je obrazloženo, unapređenja procedure za pristupanje u Sjevernoatlantskoj alijansi, priključenja u Partnersvo za mir, ali i "jačanja prisustva Kosova u međunarodnim bezbjednosnim mehanizmima".
Ukazuje se, međutim, da na krilima ovih zahtjeva vlasti na Kosovu pokušavaju da lobiraju i za priznanje nezavisnosti država članica NATO-a, koje su istovremeno i članice EU, a koje ne priznaju Kosovo, kao i članstvo u drugim međunarodnih organizacijama.
I američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar nedavno je saopštio da bi trebalo raditi na pronalasku "trajnog rješenja za neriješene sporove".
Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka ukazuje da je riječ o korišćenju trenutka.
"Mislim da je riječ o jednom političkom momentu, zbog rata u Ukrajini, da se sa Kosova promovišu kao zapadni partneri i insistiraju na nečemu što u oviom trenutku nije realno", rekao je za Euronews Srbija Stefan Surlić sa Fakulteta političkih nauka.
Može li Kosovo da ostvari svoje zahtjeve
Surlić navodi da u ovom trenutku članstvo Kosova u NATO nije realno iz više razloga.
"Prvo, već je pomenuto da četiri zemlje članice NATO-a ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Kosovo ima sporan status i zato je to neprihvaljivo za NATO. Drugo, Kosovo ne ispunjava neke druge uslove, nema vojsku, ima bezbjednosne snage koje ne odgovaraju NATO standarima, a treće i najvažnije je da je NATO u punom kapacitetu pristuan na Kosovu, po Rezoluciji 1244 je dužan da obezbjeđuje mir i stabilnost svim građanima na Kosovu i nema nikakve bezbjednosne pretnje za one koji žive na teritoriji Kosova", kazao je Surlić.
On je rekao da je bezbjednost postala prva tema zbog aktuelnih dešavanja te dodao i da se tradicioalno neutralne zemlje poput Irske, Finske, sada opredjeljuju da bi mogle da razmisle o članstvu u NATO.
Kako navodi, zato jeste moguć pritisak na Srbiju.
"Taj pritisak se očekuje i na Srbiju, koja ima neutralni položaj. Budući da EU sve više razmišlja o bezbjednosnom okviru, pojedine zemlje EU će tražiti od Srbije da u procesu priključivanja EU Srbija podnese zahtjev i za članstvo u NATO", naveo je Surlić.
Baraliu: Sve članice NATO nisu priznale Kosovo
Sa druge strane, upoznati sa prilikama na Kosovu posljednje poruke vlasti ocenjuju kao kosovsku poruku svjetskim zvaničnicima, ali ukazuju i na to da je za ulazak u NATO najprije potrebno ispuniti određene standarde.
Mazllum Baraliu profesor na Univerzitetu u Prištini kaže da je jedan od glavnih kamena spoticanja u namjeri kosovskih zvaničnika upravo to što nisu sve članice ove organizacije priznale nezavisnost Kosova.
Naime, Grčka, Slovačka, Rumunija i Španija su članice NATO-a koje nisu priznale Kosovo, te ih kosovski zvaničnici svakodnevno pozivaju da to učine.
"NATO standardi su poprilično visoki, čak možda najviši u smislu organizovanja neke vojno političke organizacije. Članstvo zavisi od volje članica ove organizacije. U ovom slučaju, možda glavni problem može da bude zapravo pristanak četiri članice koje još uvijek nisu priznale nezavisnost Kosova", smatra Baraliu.
Krasniqi: NATO je na Kosovo ušao bez neke rezolucije na početku
Međutim, politički analitičar iz Prištine Milazim Krasniqi smatra da je sve neizvjesno.
"NATO je na Kosovo ušao bez neke rezolucije na početku. Sada on jeste tu na osnovu Rezolucije 1244, ali u nekom kritičnom trenutku ako se vidi da je ugrožena bezbjednost regiona, NATO će najvjerovatnije da ubrza neke procedure za prijem Kosova, možda i Bosne i Hercegovine", kaže on.
Apliciranje za članstvo Kosova u NATO alijansi nije jedini zahtjev zvaničnika Kosova. Osim toga, sa Kosova su najavili i inteziviranje apliciranja za članstvo u EU i Savjetu Evrope i drugim međunarodnim institucijama. Takođe, predsjednik Parlamenta Kosova smatra i da je potrebno dodatno naoružanje.
Budžet KBS 100 miliona eura
Naime, budžet Kosovskih bezbjednosnih snaga iznosi 100 miliona eura, pa je Vlada Kosova formirala fond za njihovo dodatno finansiranje, što analitičari različito tumače.
Profesor Baraliu smatra da on nije dovoljan prije svega zbog, kako smatra, kompletne situacije u regionu.
"Taj budžet nije dovoljan, pogotovu da odgovara prijetnjama i pritiscima i situaciji geopolitičkoj i političkoj, koja vlada na Balkanu i u Evropi. Prema tome, taj budžet treba povećati, iz drugih izvora nema mogućnosti da se povećava taj budžet, nema od kuda da se uzme više. Maksimum koji je moguć je dat, 100 miliona, pa se gleda ta mogućnost i opcija preko građana i volje građana kroz donacije", kaže Baraliu.
Sa druge strane, analitičar Milazim Krasniqi smatra da Kosovo nije ugroženo u bezbjednosnom smislu, pa i ne vidi potrebu za većim budžetom.
"To je neka inicijativa Vlade da dobije neke poene, inače ne vidim ni ugroženost funkcije te organizacije, ali eto vlada ponekad želi da promoviše sebe nekim akcijama. Kosovo zaista nije ugroženo u bezbjednosnom smislu. Sve dok je KFOR tu, ne samo Albanci, nego i Srbi i svi su bezbjedni jer KFOR je tu zaista da pruži bezbjednost za sve", kaže Krasniqi.
Izvor: Kosovo online/Euronews Srbija
