Vlada Kosova namjerava da koristi proces dijaloga sa Srbijom kao sredstvo da obezbjedi priznanje od pet država članica Evropske unije, s obzirom da Španija, Grčka, Slovačka, Rumunija i Kipar još uvijek ne priznaju Kosovo kao nezavisnu državu, prenosi Reporteri.
Neki od njih izrazili su rezerve u pogledu priznanja, bez postizanja konačnog sporazuma u procesu dijaloga između Prištine i Beograda.
„Vlada Kosova će učestvovati u dijalogu sa Srbijom sa jasnim principima i sa ciljem da konačni sporazum, pored međudržavnih pitanja, uključuje međusobno priznavanje između država, priznavanje od preostalih pet zemalja EU i članstvo u UN“, navodi se u Programu Vlade Kosova, 2021.-2025. godine
Dio upravljačkog programa posvećen spoljnoj politici, uglavnom se fokusira na povećanje međunarodnog subjektiviteta na Kosovu, kroz nova priznanja i članstvo u međunarodnim organizacijama.
U posljednje tri godine Kosovo su priznale samo dvije države - Barbadosa u februaru 2018. i najnovije iz Izraela, uz posredovanje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Tokom ovih godina, Kosovo se suočilo sa žestokom kampanjom srpske diplomatije, koja je neprestano lobirala za povlačenje priznanja države Kosovo.
Kampanja Srbije i vijest da su neke zemlje povukle priznanja stvorile su dileme za tačan broj država koje su priznale Kosovo.
RSE je upitalo Ministarstvo spoljnih poslova i dijasporu o novoj strategiji za obezbjeđivanje novih priznanja, a zatražio je odgovor koje će zemlje i regioni biti prioritet za kosovsku diplomatiju.
Međutim, ova institucija nije odgovorila.
Prema bivšoj ambasadorki Kosova u Italiji Almi Lami, sva diplomatska energija trenutno bi trebalo da se usredsredi na obezbjeđivanje priznavanja od pet država Evropske unije koje nisu priznale Kosovo.
„Priznanje pet zemalja EU trebalo bi da bude uslov u dijalogu, jer ovaj dijalog vodi Evropska unija za normalizaciju odnosa sa Srbijom i treba da bude završen konačnim sporazumom, koji treba da sadrži garancije za priznavanje od pet zemalja u pitanju. U suprotnom bi bilo besmisleno“, kaže bivša ambasadorka Kosova u Italiji, Alma Lama.
Da bi to postigao, Lama pozitivno vidi činjenicu da spoljnu politiku EU vodi španski političar Joseph Borell, koji dolazi iz zemlje koja nije priznala Kosovo, a da u procesu dijaloga između Kosova i Srbije posreduje Miroslav Lajčak iz Slovačke koja takođe ne želi da prizna državu Kosovo.
„Uključivanje automatskog priznavanja ovih pet zemalja sporazumom koji će nositi pečat Evropske unije, odnosno između Kosova i Srbije, mislim da bi trebalo da bude osnovni zahtev Kosova u ovom dijalogu“, rekao je Lama.
Lama predlaže da u okviru nove strategije za osiguranje priznanja Vlada Kosova angažuje međunarodne diplomate.
Osim pet najvažnijih zemalja EU, Kosovo nije uspelo da obezbedi veliko priznanje ni od arapskih ni od latinoameričkih zemalja.
Bivši ambasador Kosova u SAD i Turskoj Avni Spahiu, koji je sada u penziji, kaže da su odnosi Kosova sa arapskim zemljama povređeni nakon uspostavljanja kosovsko-izraelskih diplomatskih odnosa.
„Moramo da obnovimo odnose sa arapskim zemljama, ali i da se usudimo da nastavimo da radimo sa onim zemljama koje nas još nisu prepoznale u regionu Bliskog Istoka. Takođe, treba da radimo sa regionom Latinske Amerike. Sada ćemo sa priznanjem koje smo dobili od Izraela imati dodatni argument za lobiranje u ovim zemljama“, rekao je Spahiu.
U septembru 2020. dvije visoke državne delegacije sa Kosova i iz Srbije, u prisustvu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i zvaničnika američke administracije, dogovorile su se o sporazumu usmjerenom na ekonomsku normalizaciju. Ali dokumenti koje su potpisali tadašnji premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao je više politički karakter.
Jedna od tačaka sa velikim političkim uticajem bio je zahtjev da Kosovo godinu dana ne traži članstvo u međunarodnim organizacijama.
Srbija je bila dužna da zaustavi svoju diplomatsku kampanju lobiranja u raznim zemljama svijeta, da povuče odluke o priznanju nezavisnosti Kosova.
Nametanje ovog moratorijuma, prema riječima bivšeg ambasadora Avnija Spahiua, oštetilo je jačanje međunarodnog subjektiviteta na Kosovu.
„Srbija je iskoristila ovo vrijeme, ovaj moratorijum, da poveća svoj pritisak na razne zemlje da ne priznaju Kosovo, ali i da otkaže priznanja“, rekao je Spahiu.
Iako se o pitanju sporazuma iz Vašingtona naveliko raspravljalo, do sada vlada koju je predvodio Albin Kurti nije dala jasan stav o tome da li će da sprovede sporazum ili ne.
Ovaj sporazum, u vrijeme kada je postignut, kritikovao je aktuelni premijer Albin Kurti.
Srbija je od 2017. godine pokrenula kampanju koju je vodio bivši ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kako bi nagovorila države da povuku odluke o priznavanju države Kosovo.
Dačić je izjavio da je odluke o povlačenju priznanja donelo 18 država. Među njima: Sao Tome i Principe, Surinam, Gvineja Bisau, Burundi, Liberija, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Komonvelt Dominika, Grenada, Unija Komora, Salomonova ostrva, Madagaskar, Palau, Togo, Centralnoafrička Republika Gana, Sijera Leone i Nauru.
Neizvesnost oko broja priznanja u prošlosti su stvarale same institucije Kosova.
Skandal sa priznanjem dogodio se u februaru 2020. godine, kada je tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi objavio da je država Jamajka priznala državu Kosovo.
Ali ubrzo nakon što je objavio status na Twitteru, jamajkanska ministarka spoljnih poslova Kamina Johnson-Smith demantovala je vijest.
Ovaj diplomatski neuspjeh postao je uzrok optužbi između bivšeg predsjednika Thaçija, bivšeg ministra spoljnih poslova Glauka Konjufce i bivše ambasadorke u SAD, Vlore Çitaku.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
„Vlada Kosova će učestvovati u dijalogu sa Srbijom sa jasnim principima i sa ciljem da konačni sporazum, pored međudržavnih pitanja, uključuje međusobno priznavanje između država, priznavanje od preostalih pet zemalja EU i članstvo u UN“, navodi se u Programu Vlade Kosova, 2021.-2025. godine
Dio upravljačkog programa posvećen spoljnoj politici, uglavnom se fokusira na povećanje međunarodnog subjektiviteta na Kosovu, kroz nova priznanja i članstvo u međunarodnim organizacijama.
U posljednje tri godine Kosovo su priznale samo dvije države - Barbadosa u februaru 2018. i najnovije iz Izraela, uz posredovanje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Tokom ovih godina, Kosovo se suočilo sa žestokom kampanjom srpske diplomatije, koja je neprestano lobirala za povlačenje priznanja države Kosovo.
Kampanja Srbije i vijest da su neke zemlje povukle priznanja stvorile su dileme za tačan broj država koje su priznale Kosovo.
RSE je upitalo Ministarstvo spoljnih poslova i dijasporu o novoj strategiji za obezbjeđivanje novih priznanja, a zatražio je odgovor koje će zemlje i regioni biti prioritet za kosovsku diplomatiju.
Međutim, ova institucija nije odgovorila.
Potreba za strateškim preispitivanjem diplomatije
Prema bivšoj ambasadorki Kosova u Italiji Almi Lami, sva diplomatska energija trenutno bi trebalo da se usredsredi na obezbjeđivanje priznavanja od pet država Evropske unije koje nisu priznale Kosovo.
„Priznanje pet zemalja EU trebalo bi da bude uslov u dijalogu, jer ovaj dijalog vodi Evropska unija za normalizaciju odnosa sa Srbijom i treba da bude završen konačnim sporazumom, koji treba da sadrži garancije za priznavanje od pet zemalja u pitanju. U suprotnom bi bilo besmisleno“, kaže bivša ambasadorka Kosova u Italiji, Alma Lama.
Da bi to postigao, Lama pozitivno vidi činjenicu da spoljnu politiku EU vodi španski političar Joseph Borell, koji dolazi iz zemlje koja nije priznala Kosovo, a da u procesu dijaloga između Kosova i Srbije posreduje Miroslav Lajčak iz Slovačke koja takođe ne želi da prizna državu Kosovo.
„Uključivanje automatskog priznavanja ovih pet zemalja sporazumom koji će nositi pečat Evropske unije, odnosno između Kosova i Srbije, mislim da bi trebalo da bude osnovni zahtev Kosova u ovom dijalogu“, rekao je Lama.
Lama predlaže da u okviru nove strategije za osiguranje priznanja Vlada Kosova angažuje međunarodne diplomate.
Spahiu: Priznanje Izraela naljutilo je druge zemlje na Bliskom Istoku
Osim pet najvažnijih zemalja EU, Kosovo nije uspelo da obezbedi veliko priznanje ni od arapskih ni od latinoameričkih zemalja.
Bivši ambasador Kosova u SAD i Turskoj Avni Spahiu, koji je sada u penziji, kaže da su odnosi Kosova sa arapskim zemljama povređeni nakon uspostavljanja kosovsko-izraelskih diplomatskih odnosa.
„Moramo da obnovimo odnose sa arapskim zemljama, ali i da se usudimo da nastavimo da radimo sa onim zemljama koje nas još nisu prepoznale u regionu Bliskog Istoka. Takođe, treba da radimo sa regionom Latinske Amerike. Sada ćemo sa priznanjem koje smo dobili od Izraela imati dodatni argument za lobiranje u ovim zemljama“, rekao je Spahiu.
U septembru 2020. dvije visoke državne delegacije sa Kosova i iz Srbije, u prisustvu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i zvaničnika američke administracije, dogovorile su se o sporazumu usmjerenom na ekonomsku normalizaciju. Ali dokumenti koje su potpisali tadašnji premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao je više politički karakter.
Jedna od tačaka sa velikim političkim uticajem bio je zahtjev da Kosovo godinu dana ne traži članstvo u međunarodnim organizacijama.
Srbija je bila dužna da zaustavi svoju diplomatsku kampanju lobiranja u raznim zemljama svijeta, da povuče odluke o priznanju nezavisnosti Kosova.
Nametanje ovog moratorijuma, prema riječima bivšeg ambasadora Avnija Spahiua, oštetilo je jačanje međunarodnog subjektiviteta na Kosovu.
„Srbija je iskoristila ovo vrijeme, ovaj moratorijum, da poveća svoj pritisak na razne zemlje da ne priznaju Kosovo, ali i da otkaže priznanja“, rekao je Spahiu.
Iako se o pitanju sporazuma iz Vašingtona naveliko raspravljalo, do sada vlada koju je predvodio Albin Kurti nije dala jasan stav o tome da li će da sprovede sporazum ili ne.
Ovaj sporazum, u vrijeme kada je postignut, kritikovao je aktuelni premijer Albin Kurti.
Skandal oko "priznanja" Jamajke
Srbija je od 2017. godine pokrenula kampanju koju je vodio bivši ministar spoljnih poslova Ivica Dačić kako bi nagovorila države da povuku odluke o priznavanju države Kosovo.
Dačić je izjavio da je odluke o povlačenju priznanja donelo 18 država. Među njima: Sao Tome i Principe, Surinam, Gvineja Bisau, Burundi, Liberija, Papua Nova Gvineja, Lesoto, Komonvelt Dominika, Grenada, Unija Komora, Salomonova ostrva, Madagaskar, Palau, Togo, Centralnoafrička Republika Gana, Sijera Leone i Nauru.
Neizvesnost oko broja priznanja u prošlosti su stvarale same institucije Kosova.
Skandal sa priznanjem dogodio se u februaru 2020. godine, kada je tadašnji predsjednik Kosova Hashim Thaçi objavio da je država Jamajka priznala državu Kosovo.
Ali ubrzo nakon što je objavio status na Twitteru, jamajkanska ministarka spoljnih poslova Kamina Johnson-Smith demantovala je vijest.
Ovaj diplomatski neuspjeh postao je uzrok optužbi između bivšeg predsjednika Thaçija, bivšeg ministra spoljnih poslova Glauka Konjufce i bivše ambasadorke u SAD, Vlore Çitaku.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
