I pored očiglednih iznošenja neistina, demagogije, nerealnih obećanja, jasne namjere koristoljublja od strane pojedinih učesnika u izbornom procesu, ne postoji njihova jasna osuda od strane birača. Postoji i doza iracionalnog strahopoštovanja prema liderima stranaka koji bi njima (građanima) "možda u nečemu pomogli ili odmogli“ u postojećem poretku vladavine partijskih interesnih grupa.
"Znam da su ovi izbori svima nama dosadni i meni su dosadni, ali to je nešto što moramo odraditi u ovom momentu” - rečenicu koju je izgovorila lider NDS-a na početku svoje promocije daje pravu ocjenu ove predizborne kampanje. U suštini predizborna kamapanja političkih subjekata koji su konkurisali za rezervisana mjesta bošnjačke zajednice u organizacionom smislu nije ništa novo donijela u odnosu na predhodne kampanje. Stranke su regrutovale na svojim izbornim listama nove ili dosadašnje članove po selima sa ciljem da im njihove porodice i prijatelji daju što više glasova. Novi čalnovi su uglavnom mladi ljudi koji su nezaposleni i njihov angažman na listama stranaka je njihov pokušaj rješavanja njihovog materijalnog statusa.
Angažovanja tzv. “preljetača“ na izbornim listama, ljudi koji mijenjaju stranke, je činjenica koja više govori o strankama nego o ljudima koji mijenjaju svoj politički stav.
Karakteristika je da izborne liste stranaka koje konkurišu za garnatovana mjesta bošnjačke zajednice, sadrže pripadnike albanske nacionalnosti. U tome je prednjačila stranka SDA a potom BSDAK.
Skupovi su bili jednolični, na njima je prisustvovao manji broj građana nego na predhodnim izborima. Na promocijama su bile prisutne žene sa približno 30 posto u prizrenskom i pećkom regionu, za razliku od regiona Dragaša gdje nije primjećena gotovo nijedna. Na skupovima su bila prisutna i djeca, ali nije zabilježen ni jedan slučaj zloupotrebe djece u političke svrhe.
Stranka BSDAK nije imala organizovan ni jedan javni skup, njihova predizborna aktivnost se svodila na medije.
Predizborna obećanja političkih subjekata nisu bila usklađena sa eventualnom realnom političkom snagom u budućem parlamentu. Nejasna slika njihovog dosadašnjeg djelovanja u parlamentu, javni nastupi u kojima lideri sve zasluge pripisuju sebi, birače je i dalje ostavila u nedoumici ko je zaslužan za izgradnju puteva, neizbježnog pokockavanja ulica, izgradnja kulturnih centara i zapošljavanje pripadnika zajednice. Birači shodno svojim ubjeđenjima vjeruju da je njihov lider zaslužan za to ili ne vjeruju da je iko zaslužan.
Prioriteti stranaka su ostali isti: decentralizacija i očuvanje nacionalnog identiteta.
Prilikom svoje promocije učesnici su govorili o svom ekonomskom programu i o zapošljavanju Bošnjaka. Na pitanje kako će to postići, odgovor je bio lobiranjem kod vlasti da radna mjesta shodno zakonu o “nacionalnoj ravnopravnosti“ u državnoj administraciji pripadnu Bošnjacima.
Primjećeno je participacija “pro albanske“ opcije u stanovništvu Podgore na listama i promocijama bošnjačkih stranaka prije svega na listi NDS, što je veoma zanimljiva pojava zato što do sada nije bila praksa.
Stiče se utisak da je decentaralizacija ili dobijanje bošnjačkih opština ispit zrelosti bošnjačkih političkih elita. Da li je potpisani sporazumi sa kosovskim premijerom samo predizborni trik jednih ili drugih ostaje da se vidi. Karika koja ovdje nedostaje je želja i htijenje građana za opštinom, s obzirom na njihovu blagu kritiku i ravnodušnost po ovom pitanju.
Politički diskurs svih stranaka u poređenju sa prethodnim izborima bilježi napredak. Većina govornika iz vrha stranaka pravilno koristi termine i pojmove prilikom javnog nastupa. Novi članovi imaju poteškoća u komunikaciji sa javnošću.
SDA izlazi sa platformom nacionalne i lokalne isključivosti “Goranci na goranskim listama“.
Nije zabilježen govor mrženje, kritike na račun političkih oponenata su se svodile u granici korektnosti.
Finansijske prilike popularnih web sajtova na bosanskom jeziku direktno utiču na njihovu uređivačku politiku. Oni indirektno postaju zavisni od svojih klijenata. Stidljivo objavljivanje ili neobjavljivanje sadržaja koji u sebi imaju kritički odnos prema političkim subjektima, njihovim donatorima, direktno utiče na njihovu nezavisnost. Zavisnost se ogleda ne u favorizovanju politike ili ideologije određenog političkog subjekta, nego u izdavanju medijskog prostora za njihovu afirmaciju.
Svijest građana nije, na žalost, na nivou jednog zrelog demokratskog društva. I pored očiglednih iznošenja neistina, demagogije, nerealnih obećanja, jasne namjere koristoljublja od strane pojedinih učesnika u izbornom procesu, ne postoji njihova jasna osuda od strane birača. Postoji i doza iracionalnog strahopoštovanja prema liderima stranaka koji bi njima (građanima) “možda u nečemu pomogli ili odmogli“ u postojećem poretku vladavine partijskih interesnih grupa.
Kompletan izvještaj u PDF formatu možete preuzeti OVDJE!
Katedra Slobodnog Uma
