GREŠKA Ostavili ste bocu vode u vrućem autu? Naučnici otkrili šta se događa s vodom nakon zagrijavanja
Poruka tih brojki prilično je jasna: nije svejedno je li boca provela dva sata u automobilu ili ondje stoji danima i ponovo se zagrijava
Gotovo svima se dogodilo: napola popijena plastična boca vode ostane na sjedištu automobila, vozilo nekoliko sati provede na augustovskom suncu, a kada se vratimo, voda je gotovo topla kao čaj.
Prva reakcija mnogih je da je bace. Internetom već godinama kruže upozorenja da zagrijana plastika u vodu ispušta opasne hemikalije, pa čak i tvrdnje da voda ostavljena u automobilu može postati kancerogena.
Stvarnost je manje dramatična, ali dovoljno zanimljiva: toplina zaista povećava migraciju nekih tvari iz PET boce u vodu, no jedna boca koja je nekoliko sati provela u vrućem automobilu nije isto što i „otrovna voda“.
Automobil se može zagrijati na više od 50 stepeni
Prvo treba znati koliko automobil zapravo može postati vruć.
Mjerenja pokazuju da temperatura u automobilu parkiranom na suncu može biti više od 20 stepeni Celzijusa viša od vanjske temperature. Američki CDC upozorava da se temperatura u kabini već tokom prvih deset minuta može povećati za gotovo 11 stepeni, čak i ako je prozor malo otvoren.
Drugim riječima, temperatura zraka od 35 stepeni ne znači da će boca vode na sjedištu ostati na 35 stepeni. U zatvorenom automobilu može biti 50, 60 ili više stepeni.
A upravo tu stvari postaju zanimljive.
Šta se događa s plastičnom bocom?
PET, odnosno polietilen-tereftalat od kojeg se izrađuje većina jednokratnih boca za vodu, u proizvodnji može sadržavati antimon. Zbog toga su naučnici istraživali koliko ga iz ambalaže tokom vremena prelazi u vodu.
U jednom često citiranom istraživanju, devet različitih marki vode imalo je početnu prosječnu koncentraciju antimona od samo 0,195 mikrograma po litri.
Kada su boce tri mjeseca čuvane na sobnoj temperaturi od 22 stepena, koncentracija se gotovo nije promijenila: nakon tri mjeseca prosjek je bio 0,226 mikrograma po litri.
Ali na visokim temperaturama situacija se bitno promijenila.
Istraživači su izračunali koliko je vremena potrebno da koncentracija antimona dostigne američku maksimalnu dopuštenu razinu od 6 mikrograma po litri.
Na 60 °C trebalo je oko 176 dana.
Na 65 °C – 38 dana.
Na 70 °C – 12 dana.
Na 75 °C – manje od pet dana.
Na 80 °C – samo 2,3 dana.
Nakon sedam dana na 80 °C koncentracija antimona u jednom eksperimentu dostigla je 14,4 mikrograma po litri, više nego dvostruko od dopuštene razine.
Poruka tih brojki prilično je jasna: nije svejedno je li boca provela dva sata u automobilu ili ondje stoji danima i ponovo se zagrijava.
Antimon nije jedina tvar
Drugo istraživanje na deset marki flaširane vode također je utvrdilo značajnije otpuštanje antimona nakon 24 sata pri temperaturama od 40 °C naviše, s posebno izraženim učinkom na 70 °C.
Ipak, autori su procijenili da je zdravstveni rizik pri normalnim uvjetima skladištenja prihvatljiv.
Francuski istraživači izlagali su vodu u PET bocama temperaturama od 40, 50 i 60 °C. Viša temperatura povećavala je migraciju acetaldehida, formaldehida i antimona. Pri 60 °C proces je bio posebno ubrzan.
Ali postoji važan detalj koji se često izgubi u alarmantnim internetskim tekstovima: kada su istraživači takvu vodu testirali na bakterijama i ljudskim staničnim linijama, nisu pronašli citotoksično, genotoksično ni endokrino djelovanje pri ispitivanim razinama izloženosti.
Drugim riječima, dokaz da iz PET-a pri zagrijavanju migrira više hemijskih spojeva nije isto što i dokaz da će vas boca vode koja je jedno poslijepodne ostala u automobilu otrovati.
A šta je s BPA-om?
Postoji i još jedan mit koji vrijedi razbiti.
PET boce ne proizvode se s BPA-om, hemikalijom koja se često spominje u tekstovima o zagrijanim bocama. Francusko istraživanje u uzorcima nije pronašlo ni ftalate koji se također često, i pogrešno, automatski povezuju sa svim plastičnim bocama.
Šta uraditi ako je boca ostala u automobilu?
Ako je zatvorena boca nekoliko sati provela u automobilu, dostupni naučni podaci ne daju razlog za zaključak da je voda zbog toga odjednom opasna za zdravlje.
Ali držati PET boce danima ili sedmicama u automobilu koji se svakodnevno zagrijava na 50 ili 60 °C definitivno nije dobra ideja. Eksperimenti jasno pokazuju da i temperatura i vrijeme povećavaju migraciju tvari iz ambalaže.
Kod već otvorene boce postoji još jedan razlog za oprez. Svakim pijenjem direktno iz boce u nju unosimo mikroorganizme iz usta, a toplina može pogodovati njihovom razmnožavanju.
Zato je možda najbolje pravilo i najjednostavnije: bocu vode koju ste nekoliko sati zaboravili u automobilu ne morate tretirati kao opasan otpad.
Ali automobil definitivno nije mjesto na kojem biste trebali skladištiti zalihe vode za ostatak ljeta.
Prva reakcija mnogih je da je bace. Internetom već godinama kruže upozorenja da zagrijana plastika u vodu ispušta opasne hemikalije, pa čak i tvrdnje da voda ostavljena u automobilu može postati kancerogena.
Stvarnost je manje dramatična, ali dovoljno zanimljiva: toplina zaista povećava migraciju nekih tvari iz PET boce u vodu, no jedna boca koja je nekoliko sati provela u vrućem automobilu nije isto što i „otrovna voda“.
Automobil se može zagrijati na više od 50 stepeni
Prvo treba znati koliko automobil zapravo može postati vruć.
Mjerenja pokazuju da temperatura u automobilu parkiranom na suncu može biti više od 20 stepeni Celzijusa viša od vanjske temperature. Američki CDC upozorava da se temperatura u kabini već tokom prvih deset minuta može povećati za gotovo 11 stepeni, čak i ako je prozor malo otvoren.
Drugim riječima, temperatura zraka od 35 stepeni ne znači da će boca vode na sjedištu ostati na 35 stepeni. U zatvorenom automobilu može biti 50, 60 ili više stepeni.
A upravo tu stvari postaju zanimljive.
Šta se događa s plastičnom bocom?
PET, odnosno polietilen-tereftalat od kojeg se izrađuje većina jednokratnih boca za vodu, u proizvodnji može sadržavati antimon. Zbog toga su naučnici istraživali koliko ga iz ambalaže tokom vremena prelazi u vodu.
U jednom često citiranom istraživanju, devet različitih marki vode imalo je početnu prosječnu koncentraciju antimona od samo 0,195 mikrograma po litri.
Kada su boce tri mjeseca čuvane na sobnoj temperaturi od 22 stepena, koncentracija se gotovo nije promijenila: nakon tri mjeseca prosjek je bio 0,226 mikrograma po litri.
Ali na visokim temperaturama situacija se bitno promijenila.
Istraživači su izračunali koliko je vremena potrebno da koncentracija antimona dostigne američku maksimalnu dopuštenu razinu od 6 mikrograma po litri.
Na 60 °C trebalo je oko 176 dana.
Na 65 °C – 38 dana.
Na 70 °C – 12 dana.
Na 75 °C – manje od pet dana.
Na 80 °C – samo 2,3 dana.
Nakon sedam dana na 80 °C koncentracija antimona u jednom eksperimentu dostigla je 14,4 mikrograma po litri, više nego dvostruko od dopuštene razine.
Poruka tih brojki prilično je jasna: nije svejedno je li boca provela dva sata u automobilu ili ondje stoji danima i ponovo se zagrijava.
Antimon nije jedina tvar
Drugo istraživanje na deset marki flaširane vode također je utvrdilo značajnije otpuštanje antimona nakon 24 sata pri temperaturama od 40 °C naviše, s posebno izraženim učinkom na 70 °C.
Ipak, autori su procijenili da je zdravstveni rizik pri normalnim uvjetima skladištenja prihvatljiv.
Francuski istraživači izlagali su vodu u PET bocama temperaturama od 40, 50 i 60 °C. Viša temperatura povećavala je migraciju acetaldehida, formaldehida i antimona. Pri 60 °C proces je bio posebno ubrzan.
Ali postoji važan detalj koji se često izgubi u alarmantnim internetskim tekstovima: kada su istraživači takvu vodu testirali na bakterijama i ljudskim staničnim linijama, nisu pronašli citotoksično, genotoksično ni endokrino djelovanje pri ispitivanim razinama izloženosti.
Drugim riječima, dokaz da iz PET-a pri zagrijavanju migrira više hemijskih spojeva nije isto što i dokaz da će vas boca vode koja je jedno poslijepodne ostala u automobilu otrovati.
A šta je s BPA-om?
Postoji i još jedan mit koji vrijedi razbiti.
PET boce ne proizvode se s BPA-om, hemikalijom koja se često spominje u tekstovima o zagrijanim bocama. Francusko istraživanje u uzorcima nije pronašlo ni ftalate koji se također često, i pogrešno, automatski povezuju sa svim plastičnim bocama.
Šta uraditi ako je boca ostala u automobilu?
Ako je zatvorena boca nekoliko sati provela u automobilu, dostupni naučni podaci ne daju razlog za zaključak da je voda zbog toga odjednom opasna za zdravlje.
Ali držati PET boce danima ili sedmicama u automobilu koji se svakodnevno zagrijava na 50 ili 60 °C definitivno nije dobra ideja. Eksperimenti jasno pokazuju da i temperatura i vrijeme povećavaju migraciju tvari iz ambalaže.
Kod već otvorene boce postoji još jedan razlog za oprez. Svakim pijenjem direktno iz boce u nju unosimo mikroorganizme iz usta, a toplina može pogodovati njihovom razmnožavanju.
Zato je možda najbolje pravilo i najjednostavnije: bocu vode koju ste nekoliko sati zaboravili u automobilu ne morate tretirati kao opasan otpad.
Ali automobil definitivno nije mjesto na kojem biste trebali skladištiti zalihe vode za ostatak ljeta.
