Nekoliko promjena Šta se dešava s vašim tijelom kada letite avionom
Letenje za većinu ljudi nije opasno, ali zbog nižeg pritiska, suhog zraka i promjene vremenskih zona često izaziva umor, nadutost i osjećaj nelagode.
Prije samog polijetanja kod mnogih putnika raste nivo stresa. Gužve, redovi i osjećaj gubitka kontrole nad vremenom i okruženjem mogu pojačati anksioznost još prije ulaska u avion.
Nakon uzlijetanja, kabina je pod pritiskom koji odgovara visini od oko 1.800 do 2.400 metara. Zbog toga, zasićenost krvi kisikom može pasti s približno 97 na 90 posto. Kod zdravih osoba to nije opasno, ali može dovesti do umora, usporenog razmišljanja i osjećaja mentalne magle, navodi Metro.
Zrak u kabini je vrlo suh, s vlagom od oko 10 do 20 posto, što je znatno manje nego kod kuće ili u kancelariji. To najviše pogađa oči, nos, grlo i kožu. Farmaceutkinja Thorrun Govind navodi da se nelagoda često prvo osjeti kod ljudi koji nose kontaktne leće, dok je uvjerenje da smo odmah dehidrirani ipak pretjerano.
Promjena pritiska utječe i na okus hrane i pića. Suh zrak i slabiji osjet mirisa smanjuju percepciju slatkog i slanog, dok se intenzivniji slani i začinjeni okusi u avionu lakše osjete. Isti uslovi uzrokuju i širenje gasova u tijelu pa putnici po slijetanju često imaju osjećaj nadutosti, dok se pritisak u srednjem uhu i sinusima izjednačava kroz poznato pucketanje u ušima.
Za ublažavanje tegoba stručnjaci savjetuju redovno ustajanje i kretanje tokom leta, konzumiranje dovoljno vode te manje alkohola i kofeina. Kompresijske čarape, dnevno svjetlo i lagana fizička aktivnost nakon slijetanja također mogu pomoći organizmu da se brže prilagodi.
Nakon uzlijetanja, kabina je pod pritiskom koji odgovara visini od oko 1.800 do 2.400 metara. Zbog toga, zasićenost krvi kisikom može pasti s približno 97 na 90 posto. Kod zdravih osoba to nije opasno, ali može dovesti do umora, usporenog razmišljanja i osjećaja mentalne magle, navodi Metro.
Zrak u kabini je vrlo suh, s vlagom od oko 10 do 20 posto, što je znatno manje nego kod kuće ili u kancelariji. To najviše pogađa oči, nos, grlo i kožu. Farmaceutkinja Thorrun Govind navodi da se nelagoda često prvo osjeti kod ljudi koji nose kontaktne leće, dok je uvjerenje da smo odmah dehidrirani ipak pretjerano.
Promjena pritiska utječe i na okus hrane i pića. Suh zrak i slabiji osjet mirisa smanjuju percepciju slatkog i slanog, dok se intenzivniji slani i začinjeni okusi u avionu lakše osjete. Isti uslovi uzrokuju i širenje gasova u tijelu pa putnici po slijetanju često imaju osjećaj nadutosti, dok se pritisak u srednjem uhu i sinusima izjednačava kroz poznato pucketanje u ušima.
Za ublažavanje tegoba stručnjaci savjetuju redovno ustajanje i kretanje tokom leta, konzumiranje dovoljno vode te manje alkohola i kofeina. Kompresijske čarape, dnevno svjetlo i lagana fizička aktivnost nakon slijetanja također mogu pomoći organizmu da se brže prilagodi.
