
Rijetka džinovska meduza, koja može narasti čak do dužine školskog autobusa snimljena je tokom naučne ekspedicije u Argentini.
Meduza Stygiomedusa gigantea, poznata i kao džinovska fantomska meduza, snimljena je na dubini od 250 metara ispod površine. Zvono meduze može narasti do jednog metra u promjeru, dok njena četiri kraka mogu doseći dužinu i do 10 metara. Mladi primjerci riba viđeni su kako plivaju oko meduze.
Iako ova meduza nema otrovne pipke, koristi svoje krake kako bi uhvatila plijen, uključujući plankton i male ribe. Snimke su zabilježili istraživači iz Schmidt Ocean Institute, koji su pratili biološku raznolikost duž argentinske kontinentalne police.
"Nismo očekivali ovakav nivo biološke raznolikosti u argentinskom dubokom moru, i bilo je nevjerovatno vidjeti kako vrvi životom", rekla je glavna naučnica ekspedicije María Emilia Bravo sa Univerziteta u Buenos Airesu i CONICET-a.
"Posmatrati funkcije ekosistema i povezanost među vrstama bilo je izvanredno. Otvorili smo jedno 'prozorsko okno' u bioraznolikost naše zemlje, ali jasno je da ih ima još mnogo za istražiti", dodala je.
Koralni greben približno je veličine Vatikana i pruža utočište mnogim organizmima, uključujući ribe, rakove i hobotnice. Greben se prostire duž jugozapadnog Atlantskog okeana, a najveći dijelovi nalaze se u argentinskim vodama.
Iako se o ovom području ranije malo znalo, ekspedicija je otkrila njegove ogromne razmjere. Na primjer, tim je pronašao koraljne grebene 600 kilometara južnije nego što je ranije poznato, na 43,5 stepeni južne geografske širine.
Iako ova meduza nema otrovne pipke, koristi svoje krake kako bi uhvatila plijen, uključujući plankton i male ribe. Snimke su zabilježili istraživači iz Schmidt Ocean Institute, koji su pratili biološku raznolikost duž argentinske kontinentalne police.
Tim je putovao duž cijele obale, od Buenos Airesa do područja u blizini Tierra del Fuego, ukupne udaljenosti oko 3.000 kilometara. Tokom ekspedicije istraživači su dokumentirali najveći poznati koralni greben u svjetskom okeanu, u kojem su otkrili 28 potencijalno novih vrsta, uključujući crve, korale, ježince, morske puževe i morske anemone.
"Nismo očekivali ovakav nivo biološke raznolikosti u argentinskom dubokom moru, i bilo je nevjerovatno vidjeti kako vrvi životom", rekla je glavna naučnica ekspedicije María Emilia Bravo sa Univerziteta u Buenos Airesu i CONICET-a.
"Posmatrati funkcije ekosistema i povezanost među vrstama bilo je izvanredno. Otvorili smo jedno 'prozorsko okno' u bioraznolikost naše zemlje, ali jasno je da ih ima još mnogo za istražiti", dodala je.
Koralni greben približno je veličine Vatikana i pruža utočište mnogim organizmima, uključujući ribe, rakove i hobotnice. Greben se prostire duž jugozapadnog Atlantskog okeana, a najveći dijelovi nalaze se u argentinskim vodama.
Iako se o ovom području ranije malo znalo, ekspedicija je otkrila njegove ogromne razmjere. Na primjer, tim je pronašao koraljne grebene 600 kilometara južnije nego što je ranije poznato, na 43,5 stepeni južne geografske širine.


