JAKO INTELIGENTNA BIĆA

Poznato je da su hobotnice izuzetno inteligentne te da su često prijateljski raspoložene prema ljudima.

Ali, ono što je doživjela Jules Casey je zaista jedinstveno iskustvo.

Nakon što je zaronila, hobotnica ju je zgrabila za ruku i "odvela" do nečega što je pronašla na dnu okeana. Australka Casey kaže da je već bila upoznata s hobotnicom i već su komunicirale, ali nikad na ovakav način.

Nevjerovatan prizor podijeljen je na TikTok profilu Weather Channela, a gledatelji su bili jednako zadivljeni kao Casey.

Na dnu se nalazi spomenik s fotografijom nepoznatog muškarca koji drži psa u naručju.

@weatherchannel An Australian diver was “shocked” when a friendly octopus led her by the hand to show her an underwater mystery. #TheWeatherChannel #fyp #animal #animals #octopus #nature #ocean #humans #friends #discovery ♬ original sound - The Weather Channel
"Nevjerojatno", "Hobotnice su iznimno inteligentne. Što više učim o njima, to sam više zadivljena tom vrstom", "Fascinantne su", neki su od komentara.

Inače, hobotnice su vrlo pametna bića sa sofisticiranom inteligencijom, a znanstvenici su otkrilii trag koji bi mogao djelomično objasniti nevjerovatnu inteligenciju tih glavonožaca: njihovi geni imaju genetsku osobinu koja se može vidjeti i kod ljudi.

Tragovi koje su znanstvenici otkrili nazivaju se "skačući geni" ili transpozoni, a čine 45 posto ljudskog genoma. Geni koji skaču kratke su sekvence DNK sa sposobnošću kopiranja i "lijepljenja" na drugo mjesto u genomu, a povezani su s evolucijom genoma kod više vrsta. Genetsko sekvencioniranje nedavno je otkrilo kako dvije vrste hobotnica, Octopus vulgaris i Octopus bimaculoides, također imaju genome koji su ispunjeni transpozonima.

I kod ljudi i kod hobotnica, većina transpozona je u stanju mirovanja, ili su isključeni zbog mutacija. Ali jedna vrsta transpozona kod ljudi, poznata kao Long Interspersed Nuclear Elements ili LINE, još uvijek može biti aktivna. Dokazi iz prethodnih studija sugeriraju da su LINE geni strogo regulirani od strane mozga, ali su još uvijek važni za učenje i za formiranje pamćenja u hipokampusu.

Kada su znanstvenici pomnije pogledali gene hobotnice koji su se mogli slobodno kopirati i lijepiti po genomu, otkrili su transpozone iz obitelji LINE. Ovaj je element bio aktivan u okomitom režnju hobotnice — dijelu mozga kod hobotnica koji je kritičan za učenje i funkcionalno je analogan ljudskom hipokampusu. U novoj studiji istraživači su mjerili transkripciju jednog transpozona hobotnice u RNK i translaciju u protein, te su otkrili značajnu aktivnost u područjima mozga koja se odnose na tzv. plastičnost ponašanja, to jest kako organizmi mijenjaju svoje ponašanje kao odgovor na različite podražaje.

Iako hobotnice nisu u bliskom srodstvu s kralježnjacima, one ipak pokazuju plastičnost u ponašanju koja je slična onoj kod kralješnjaka. Autori studije zato zaključuju kako ove životinje, poput sisavaca, imaju sposobnost kontinuirane prilagodbe i rješavanja problema, a ovaj dokaz ukazuje na to da bi sličnost mogla potjecati na genetskoj razini.

Budući da su geni za skakanje zajednički ljudima i hobotnicama, oni bi mogli biti dobri kandidati za buduća istraživanja inteligencije i načina na koji se ona razvija i razlikuje među jedinkama unutar vrste.