Iako se mnogi od eksperimenata mogu provesti na ljudima dok su u svemiru, znanstvenici smatraju da je te eksperimente praktičnije provoditi na životinjama.
Prije 52 godine život jednog psa žrtvovan je kako bi se dokazalo da je život moguć i u bestežinskom stanju. Lutalica i mješanka Lajka, pravim imenom Kudravka, je 3. studenog 1957. godine lansirana u svemirsko prostranstvo u letjelici Sputnjik 2, a na zemlju se nikad nije vratila. Koristi od njezine smrti i nije bilo previše jer su istraživači rekli da su podaci dobiveni iz njezine misije bili nebitni, piše Poslovni dnevnik.
Tek je nedavno otkriveno kako je Lajka u Sputnjiku živjela tek šest sati i da je umrla u agoniji od pregrijavanja letjelice, prevelikog stresa i nedostatka kisika. No Lajkinu tragičnu sudbinu su proživjele i još uvijek proživljavaju mnoge životinje različitih vrsta.
Naime, znanstvenici se nadaju kako će dobiti mnoge odgovore pomoću slanja životinja u svemir. Istraživanja koja provode svemirski laboratoriji danas su sigurno najnaprednija i najsofisticiranija u modernoj znanosti. Napredak koji je dobiven zbog tih istraživanja i koji utječe na ljudski život na nebrojeno mnogo načina, je neosporan i treba ga slaviti svakodnevno.
Znanstvenici američke Nacionalne aeronautičke i svemirske administracije (NASA) su htjeli doznati kako tijelo reagira na mikrogravitaciju. Iako se mnogi od eksperimenata potrebnih za tu spoznaju mogu provesti na ljudima dok su u svemiru, znanstvenici smatraju da je za primjenu spoznaja u svakodnevnom životu te eksperimente bolje provoditi na životinjama. Primjerice, ponekad situacija zahtjeva potpunu kontrolu kao što je nadgledana dijeta.
Astronauti općenito nisu voljni u svemiru jesti jednaku količinu i vrstu hrane jer bi im eksperiment predstavljao velik teret pa se znanstvenici odlučuju za životinje. Znanstvenici su shvatili da je zbog praktičnosti najbolje u svemir slati niže forme života i zbog toga se često eksperimenti vrše na puževima i ribama.
Ispitivanja unutarnjeg uha se mogu vršiti na puževima umjesto da se šalju visokorazvijeni sisavci dok se genetička istraživanja vrše na ribama. Unatoč što u NASA-i kažu da se za istraživanja koriste jednostavnije životinjska vrste, u američkoj svemirskoj agenciji su 1996. na 17 primata, uglavnom čimpanzi, testirali efekte gravitacijske sile.
Nakon nekoliko desetljeća, NASA je pokrenula novo istraživanje na majmunima. Provodi se da bi se doznalo kako reagira ljudski organizam na izvan zemljinog zaštitnog magnetskog polja i izvan sunčevog isijavanja u vremenskom periodu od nekoliko mjeseci. Majmuni će biti izloženi niskim dozama radijacije.
Samo tijekom 2001. godine čak je 330.149 životinja među kojima su ptice, mačke, psi, tvorovi, ribe, koze, morski sisavci, miševi, svinje, primati, zečevi, štakori i ovce, iskorištavani za vojna i svemirska istraživanja.
Nakon 11. septembra 2001., a zbog interesa za obranu od bio-otrova, broj životinja na kojima se eksperimentira se samo povećavao.
