Prije više milijardi godina Sunce je bilo bljeđe nego danas, a Zemlja svejedno nije bila komad leda. Objašnjenje bi se moglo kriti u krivim proračunima atmosferskih modela.
Sunce koje je obasjavalo ranu Zemlju bilo je oko 25 posto bljeđe nego je danas i zbog toga bi atmosferske temperature trebale biti niže za oko 25 °C.
No, drevne stijene pokazuju da je postojala tekuća voda, što dokazuje da su temperature morale biti iznad ledišta.
To bi bilo sasvim prihvatljivo da su staklenički plinovi igrali ulogu izolatora, no računarni modeli pokazuju da bi ugljen-dioksid u atmosferi u tom slučaju trebao imati nevjerojatno visoki parcijalni pritisak od preko 50 milibara kako bi mogao zadržati toplinu.
Sada su Philip von Paris i njegovi kolege iz Njemačkog svemirskog centra u Berlinu napravili model koji bolje simulira vrste, pritiske i slojeve atmosferskih plinova u to vrijeme.
Njihov model pokazuje da je sama atmosfera puno bolji izolator nego što smo mislili, a CO2 s parcijalnim pritiskom od samo 2,9 milibara mogao je držati temperature iznad ledišta do otprilike 2,5 milijardi godina.
Nažalost, to još uvijek ne rješava paradoks temperatura od 2,5 do 4,6 milijardi godina, kad je Sunce bilo još slabije.
