Šta mislite da znate o Novoj godini? Da je to noć osuđena na velika očekivanja? Provjerite ovu listu od bizarnih do fascinantnih novogodišnjih činjenica i provedite posljednje i prve dane godine zabavnije.
1. Finci to rade najčudnije
U Finskoj se svake Nove godine porodica i prijatelji okupljaju kako bi spalili metal u tavi za ritual koji se zove "molibdomantija". Finci uz svjetlost svijeća pregledavaju sjene koje metal baca, jer bi ti oblici trebali predviđati budućnost. Iako se ovaj metal obično naziva "kalaj", zapravo je ponekad olovo, za koje se, između ostalog, zna da izaziva teške mentalne bolesti, što bi moglo objasniti zašto ovaj ritual traje stotinama godina. I dok je sve to prilično čudno, Finci nisu sami - Ekvadorci pale strašila puna papira, Švajcarci ispuštaju sladoled na pod, a ljudi u Sibiru uranjaju u zaleđena jezera dok nose deblo drveta.
2. Osma najčešća novogodišnja odluka je poboljšati vezu
Samo oko 40 posto nas će donijeti nove životene odluku za tu noć, odabranu kao prekretnicu, izlaskom iz jedne i ulaskom u drugu godinu. Prema anketi iz 2012. godine, osma najčešća odluka kod većine ljudi je da se bolje slažu s nekim drugim. Dakle, koja je novogodišnja odluka broj jedan? Smršati!
3. Novu godinu slavimo 1. januara jer je tako rekao Julije Cezar
Zašto Nova godina počinje 1. januara? Zato što je naš savremeni (gregorijanski) kalendar zasnovan na julijanskom (nazvanom po nikom drugom do Velikom Cezaru) i on je napravio januar mjesecom numero uno (latinski: "broj jedan").
4. Ali Nova godina je nekada bila 20. marta
Prva naznaka proslave Nove godine pojavila se oko 2000. godine prije Krista na Bliskom istoku. Ili, kako je poznato na času historije u 9. razredu, "Mezopotamija". U to vrijeme (2000. pne), svaka godina je počinjala 20. marta. To je onda kada sunce prelazi direktno iznad ekvatora. Danas je proslava Nove godine nezakonita u većem dijelu istog regiona (npr. Saudijska Arabija).
5. Januar je dobio ime po bogu sa dva lica
Moramo zahvaliti starom Rimu za našu godinu koja počinje u januaru. Rimski bog po kojem je mjesec dobio ime, Janus, opisan je sa dva lica. Kada je prikazano u starorimskoj umjetnosti, jedno Janusovo lice gleda naprijed, dok drugo gleda unazad. Ludo, ali metaforički rečeno, za Novu godinu to isto radimo i mi. Gledamo u staru godinu, dok ulazimo u Novu.
6. Južnjaci u SAD-u jedu crnooki grašak na Novu godinu za sreću
Smatra se da ova tradicija potiče iz običaja jevrejske Nove godine (Rosh Hashanah). Većina južnjaka (i mnogi historičari) drže da se tradicija počela primenjivati u državi kada su se prvi Jevreji Šepari preselili u Gruziju 1730-ih. Do kraja građanskog rata, Roš Hašana tradicija je evoluirala u široko rasprostranjenu praksu na jugu, koju su uživali i Jevreji i nejevreji.
7. Novogodišnji poljubac postoji još od srednjeg vijeka
Historičari smatraju da je novogodišnji poljubac izveden iz njemačkog i engleskog folklora (to je bila tradicija). Oba običaja su bila takva: prva osoba koju sretnete u novoj godini dat će značenje i utjecat će na dešavanja u novoj godini.
Thrillist.com
U Finskoj se svake Nove godine porodica i prijatelji okupljaju kako bi spalili metal u tavi za ritual koji se zove "molibdomantija". Finci uz svjetlost svijeća pregledavaju sjene koje metal baca, jer bi ti oblici trebali predviđati budućnost. Iako se ovaj metal obično naziva "kalaj", zapravo je ponekad olovo, za koje se, između ostalog, zna da izaziva teške mentalne bolesti, što bi moglo objasniti zašto ovaj ritual traje stotinama godina. I dok je sve to prilično čudno, Finci nisu sami - Ekvadorci pale strašila puna papira, Švajcarci ispuštaju sladoled na pod, a ljudi u Sibiru uranjaju u zaleđena jezera dok nose deblo drveta.
2. Osma najčešća novogodišnja odluka je poboljšati vezu
Samo oko 40 posto nas će donijeti nove životene odluku za tu noć, odabranu kao prekretnicu, izlaskom iz jedne i ulaskom u drugu godinu. Prema anketi iz 2012. godine, osma najčešća odluka kod većine ljudi je da se bolje slažu s nekim drugim. Dakle, koja je novogodišnja odluka broj jedan? Smršati!
3. Novu godinu slavimo 1. januara jer je tako rekao Julije Cezar
Zašto Nova godina počinje 1. januara? Zato što je naš savremeni (gregorijanski) kalendar zasnovan na julijanskom (nazvanom po nikom drugom do Velikom Cezaru) i on je napravio januar mjesecom numero uno (latinski: "broj jedan").
4. Ali Nova godina je nekada bila 20. marta
Prva naznaka proslave Nove godine pojavila se oko 2000. godine prije Krista na Bliskom istoku. Ili, kako je poznato na času historije u 9. razredu, "Mezopotamija". U to vrijeme (2000. pne), svaka godina je počinjala 20. marta. To je onda kada sunce prelazi direktno iznad ekvatora. Danas je proslava Nove godine nezakonita u većem dijelu istog regiona (npr. Saudijska Arabija).
5. Januar je dobio ime po bogu sa dva lica
Moramo zahvaliti starom Rimu za našu godinu koja počinje u januaru. Rimski bog po kojem je mjesec dobio ime, Janus, opisan je sa dva lica. Kada je prikazano u starorimskoj umjetnosti, jedno Janusovo lice gleda naprijed, dok drugo gleda unazad. Ludo, ali metaforički rečeno, za Novu godinu to isto radimo i mi. Gledamo u staru godinu, dok ulazimo u Novu.
6. Južnjaci u SAD-u jedu crnooki grašak na Novu godinu za sreću
Smatra se da ova tradicija potiče iz običaja jevrejske Nove godine (Rosh Hashanah). Većina južnjaka (i mnogi historičari) drže da se tradicija počela primenjivati u državi kada su se prvi Jevreji Šepari preselili u Gruziju 1730-ih. Do kraja građanskog rata, Roš Hašana tradicija je evoluirala u široko rasprostranjenu praksu na jugu, koju su uživali i Jevreji i nejevreji.
7. Novogodišnji poljubac postoji još od srednjeg vijeka
Historičari smatraju da je novogodišnji poljubac izveden iz njemačkog i engleskog folklora (to je bila tradicija). Oba običaja su bila takva: prva osoba koju sretnete u novoj godini dat će značenje i utjecat će na dešavanja u novoj godini.
Thrillist.com
