Projekat

Naučnici u Australiji i SAD pokrenuli su ambiciozan projekat vrijedan više miliona dolara da vrate tilacina, koji je izumro tridesetih godina prošlog vijeka i ponovo ga dovedu u rodnu Tasmaniju.

Tilacin, poznat kao tasmanijski tigar, drugi je poduhvat kompanije iz Texasa - Colossal, koja se bavi vraćanjem izumrlih vrsta i koja je prošle godine objavila da planira da koristi tehnike genetskog inženjeringa kako bi ponovo stvorila runastog mamuta i vratila ga na Arktik.

Njihov novi projekat je partnerstvo sa Univerzitetom u Melburnu, koji je ranije ove godine dobio filantropski poklon od pet miliona dolara za otvaranje laboratorije za povratak tilacina.

Tim laboratorije je prethodno sekvencirao genom jednog primjerka koji se čuva u Muzeju Viktorije, pružajući ono što je vođa tima, profesor Andrew Pask, nazvao "kompletnim planom kako da se u suštini stvori tilacin".

Tilacin je bio jedini australijski torbarski predator. Naseljavao je Tasmaniju od prije oko 3.000 godina. Po izgledu je sličan psu, imao je pruge na leđima i bio je aktivan lovac.

Posljednji poznati predstavnik ove vrste uginuo je u zatočeništvu 1936. godine. Uprkos mnogim prijavljenim viđenjima u decenijama koje su uslijedile, i nekim pokušajima da se dokaže da tasmanijski tigar i dalje postoji, zvanično je proglašen izumrlim 1980-ih.

Naučnici imaju za cilj matične ćelije vrste sa sličnom DNK, debelorepog dunarta pretvori u ćelije tilacina - koristeći ekspertizu za uređivanje gena koju je razvio George Cherch, profesor genetike na Harvardskoj medicinskoj školi i suosnivač kompanije Colossal.

Biće potrebne nove tehnologije koje će pomoći u povratu ovih specifičnih torbara, a matične ćelije koristile bi se za stvaranje embriona, koji bi potom bio prebačen ili u vještačku matericu ili u ženku dunarta, kao surogat-majku.

Pask je rekao da je novo partnerstvo najznačajniji doprinos ikada dat očuvanju torbara u Australiji, jer više od 30 naučnika radi na ubrzanju velikog izazova - vraćanja tilacina iz mrtvih.

Naučnici vjeruju da bi prvi tasmanijski tigrovi mogli da se rode za deset godina. Izvršni direktor Kolosala i drugi suosnivač, tehnološki i softverski preduzetnik Ben Lam, smatra da je to moguće za manje od šest godina.

Izazovi sa kojima se projekat suočava su značajni, a ako plan uspije, životinje će biti uvedene u kontrolisano okruženje na privatnom zemljištu

Tasmanije sa konačnim ciljem da se vrati u divljinu. Pask je rekao da istraživači ovaj zadatak ne vide samo kao angažovanje na vraćanju izumrlih vrsta već i kao pomoć u razvoju tehnologije koja bi se mogla primijeniti na rješavanje današnje globalne krize izumiranja, još uvek postojećih vrsta.