Izmet kitova "zlata je vrijedan" jer igra važnu ulogu u proizvodnji fitoplanktona čime malo pridonosi borbi protiv klimatskih promjena, pokazala je norveška studija.
Naučnici s Norveškog instituta za istraživanja mora usredotočili su se na koncentraciju hranjivih sastojaka u izmetu kitova prije nego što se rastope u morskoj vodi.
- Može se činiti odbojno, no za ekosistem njihov je izmet zlata vrijedan – navodi se iz ovog Instituta u saopćenju koje je objavljeno u četvrtak, prenosi rfi.fr.
- Ideja je jednostavna - kitov izmet đubri okeane baš kao što kravlja balega i ovčiji brabonjci gnoje zemlju – navode.
Naučnici su analizirali fekalije kitova usmrćenih harpunom jer Norveška je jedna od rijetkih država koja dopušta komercijalni lov kitova.
Oko 15.000 kitova koji svakog ljeta migriraju prema norveškom arhipelagu Svalbard u Arktiku, tamo svaki dan ostave oko 600 tona izmeta na površini vode, što znači oko 40 kilograma po jedinici.
Prema studiji, tim se izmetom ispušta 10 tona fosfora i sedam tona dušika, elemenata bitnih za rast fitoplanktona, mikroskopskih algi koje fotosintezom apsorbiraju ugljen dioksid i pretvaraju ga u kisik.
Naučnici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do četiri posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji fitoplanktona u području Svalbarda.
- Stvarni doprinos kitova je bez dvojbe i veći jer te procjene ne uključuju i urin koji je bogat dušikom - kazao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen.
No postoji i jedno "ali", a to je "da ne znamo koliko kitovi povećavaju količinu stakleničkih plinova" jer disanjem ispuštaju metan, jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju Zemlje.
To je pitanje još neistraženo i o tome će se provesti evropska studija koja će početi u junu 2023. i trajati četiri godine.
Faktor/rfi.fr
- Može se činiti odbojno, no za ekosistem njihov je izmet zlata vrijedan – navodi se iz ovog Instituta u saopćenju koje je objavljeno u četvrtak, prenosi rfi.fr.
- Ideja je jednostavna - kitov izmet đubri okeane baš kao što kravlja balega i ovčiji brabonjci gnoje zemlju – navode.
Naučnici su analizirali fekalije kitova usmrćenih harpunom jer Norveška je jedna od rijetkih država koja dopušta komercijalni lov kitova.
Oko 15.000 kitova koji svakog ljeta migriraju prema norveškom arhipelagu Svalbard u Arktiku, tamo svaki dan ostave oko 600 tona izmeta na površini vode, što znači oko 40 kilograma po jedinici.
Prema studiji, tim se izmetom ispušta 10 tona fosfora i sedam tona dušika, elemenata bitnih za rast fitoplanktona, mikroskopskih algi koje fotosintezom apsorbiraju ugljen dioksid i pretvaraju ga u kisik.
Naučnici su zaključili da kitov izmet pridonosi od 0,2 do četiri posto primarnoj svakodnevnoj proizvodnji fitoplanktona u području Svalbarda.
- Stvarni doprinos kitova je bez dvojbe i veći jer te procjene ne uključuju i urin koji je bogat dušikom - kazao je voditelj istraživanja Kjell Gundersen.
No postoji i jedno "ali", a to je "da ne znamo koliko kitovi povećavaju količinu stakleničkih plinova" jer disanjem ispuštaju metan, jedan od štetnih plinova s učinkom staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju Zemlje.
To je pitanje još neistraženo i o tome će se provesti evropska studija koja će početi u junu 2023. i trajati četiri godine.
Faktor/rfi.fr
