Kosti za koje se smatra da pripadaju vojnicima poginulim u bici kod Waterlooa otkrivene su na tavanu u Belgiji.

Naučnici sada analiziraju ljudske ostatke kako bi pokušali saznati više o identitetu.

Bitka je vođena u blizini sela Waterloo, južno od Brisela, 18. juna 1815. godine. Napoleon Bonaparta je ovdje konačno poražen od savezničke vojske vojvode od Wellingtona, uz pomoć 45.000 Prusa pod Gebhardom von Blücherom.

Dok se vjeruje da je više od 10.000 muškaraca poginulo tokom bitke, samo dva tijela su ikada otkrivena, piše CNN.

Historičari su nedavno otkrili da su mnoge od onih koji su pali kod Waterlooa kasnije iskopali farmeri, koji su njihove ostatke prodali industriji šećera za korištenje u industrijskom procesu.

Prošlog novembra, Bernard Wilkin, viši istraživač u Državnom arhivu Belgije, bio je u Waterloou i govorio o tom procesu u kojem su kosti korištene kao vrsta drvenog uglja u prečišćavanju šećera. Tada se dogodilo nešto zapanjujuće.

Nakon razgovora, rekao je za CNN, jedan starac "je došao do mene i rekao 'Dr. Wilkine, na tavanu imam kosti ovih Prusa'".

Čovjek, koji želi ostati anoniman, pokazao je Wilkinu slike kostiju i pozvao ga u svoju kuću u blizini bojnog polja u Plancenoitu, gdje su se Napoleonove snage suočile s Prusima.

Nekoliko dana kasnije, Wilkin je posjetio čovjeka u njegovoj kući i vidio posmrtne ostatke koje je čovjek imao od 1980-ih. Objasnio je da je u to vrijeme vodio "mali privatni muzej" i da mu je ostatke dao na izlaganje prijatelj koji ih je pronašao nekoliko godina ranije.

Uprkos tome što je kolekcionar Napoleonovih suvenira, čovjek je rekao Wilkinu da ne može "etički" sebe natjerati da izloži ostatke, pa ih je pohranio na svom tavanu.

- Jedna od lobanja je duboko oštećena mačem ili bajonetom, tako da je to bio veoma brutalan način umiranja - rekao je Wilkin.

Prvi testovi su otkrili da posmrtni ostaci pripadaju najmanje četverici vojnika. Predmeti pronađeni blizu kostiju, uključujući kožu i dugmad od kosti, kao i lokacija na kojoj su otkriveni, sugeriraju da su neki od mrtvih bili pruski vojnici.

- Na kraju dana mi je dao sve kutije da proučavam. Jedan od njegovih zahtjeva meni je bio da ih sahranim na dostojanstven način - kazao je Wilkin.

To je svakako plan, ali za sada su posmrtni ostaci podvrgnuti opsežnim forenzičkim ispitivanjima u Liegeu, gdje se nalazi Wilkin. Naučnici se nadaju da će izvući DNK u pokušaju da identifikuju mrtve. Također se nadaju da će napraviti rekonstrukciju lica barem jedne od lobanja.

Rob Schafer, njemački vojni historičar, sarađuje s Wilkinom kako bi pokušao saznati više o vojnicima, dok je također u vezi s njemačkom komisijom za ratne grobnice.

Za CNN je rekao da postoji 20 do 30 posto šanse da se izvuče DNK iz ostataka.

Nakon što je naišao na kosti na tavanu, Wilkina je čekalo još jedno iznenađenje.

- Kada sam bio u posjeti, čovjek mi je rekao: "Usput, imam još jednog prijatelja koji ima vjerovatno četiri britanska vojnika koje je otkrio dok je uz pomoć metal detektora detektirao pored Lavlje humke (na bojnom polju)" - rekao je Wilkin.

- Bio sam zatečen - dodao je.

Wilkin je za CNN rekao da je te kosti kasnije pregledao Dominique Bosquet, arheolog iz Valonske agencije za baštinu. Od tada su premješteni u Brisel, gdje ih proučavaju Bosquet i tim iz Prirodnjačkog muzeja i Univerziteta u Briselu.

Nalazi su naveli Wilkina i njegove kolege da posumnjaju da više ljudi koji žive u blizini bojnog polja možda ima kosture u svojim ormarima.

- Sasvim je jasno da moramo razgovarati s ljudima koji tamo žive generacijama. Prilično smo sigurni da još kostiju treba vratiti belgijskim vlastima - istakao je.


Ostaci iz bitke kod Waterlooa(FOTO: Bernard Wilkin/AWAP/CNN)

Faktor/CNN