Naučnici su plastične boce pretvorili u aromu vanile koristeći genetski modificirane bakterije, prvi put kada je ta hemikalija proizvedena iz otpadne plastike.
Pretvaranje plastičnih boca u unosnije materijale moglo bi učiniti postupak recikliranja daleko atraktivnijim i efikasnijim. Trenutno plastika gubi oko 95 odsto vrijednosti kao materijal nakon jedne upotrebe. Podsticanje prikupljanja i upotrebe takvog otpada ključno je za rješavanje globalnog problema zagađenja plastikom, piše The Guardian.
Istraživači su već razvili mutirane enzime za razgradnju polietilen tereftalatnog polimera koji se koristi za boce s pićima na njegove osnovne jedinice, tereftalnu kiselinu (TA). Naučnici su sada koristili greške za pretvaranje TA u vanilin.
Vanilin se široko koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji i važna je masovna hemikalija koja se koristi za proizvodnju lijekova, proizvoda za čišćenje i herbicida. Globalna potražnja raste i 2018. godine iznosila je 37.000 tona, što je daleko premašilo ponudu prirodnih zrna vanilije. Oko 85 odsto vanilina trenutno se sintetiše iz hemikalija dobijenih iz fosilnih goriva.
Joanna Sadler sa Univerziteta u Edinburghu, koja je provela ovaj novi posao, rekla je da je ovo prvi primjer korištenja biološkog sistema za preradu plastičnog otpada u vrijednu industrijsku hemikaliju.
- To ima vrlo uzbudljive implikacije na kružnu ekonomiju - dodala je.
Stephen Wallace, također sa Univerziteta u Edinburghu, istakao je da njihov rad osporava percepciju plastike kao problematičnog otpada i umjesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa ugljika od kojeg se mogu proizvoditi proizvodi visoke vrijednosti.
Oko milion plastičnih boca proda se svake minute širom svijeta, a samo 14 odsto se reciklira. Trenutno se čak i one boce koje se recikliraju mogu pretvoriti samo u neprozirna vlakna za odjeću ili tepihe.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Green Chemistry, koristilo je inženjerski razvijene bakterije E coli za transformaciju TA u vanilin. Naučnici su zagrijavali mikrobnu juhu na 37 stepeni Celzijusevih jedan dan, pod istim uvjetima kao i za kuhanje piva, rekao je Wallace. Ovo je pretvorilo 79 odsto TA u vanilin.
Iduće što će uraditi naučnici jeste da će dodatno prilagoditi bakterije kako bi dodatno povećali stopu konverzije. Smatraju da to mogu učiniti prilično brzo.
Navode da se od TA se mogu proizvesti i drugi vrijedni molekuli, poput nekih koji se koriste u parfemima.
Ellis Crawford, iz Kraljevskog hemijskog društva, rekao je kako je ovo zaista zanimljiva upotreba mikrobne nauke za poboljšanje održivosti.
Nedavno istraživanje pokazalo je da su boce druga najčešća vrsta zagađenja plastikom u okeanima, nakon plastičnih vrećica.
2018. godine naučnici su slučajno stvorili mutirani enzim koji razgrađuje plastične boce, a naknadni rad proizveo je super-enzim koji još brže jede plastične boce.
Faktor/The Guardian
Istraživači su već razvili mutirane enzime za razgradnju polietilen tereftalatnog polimera koji se koristi za boce s pićima na njegove osnovne jedinice, tereftalnu kiselinu (TA). Naučnici su sada koristili greške za pretvaranje TA u vanilin.
Vanilin se široko koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji i važna je masovna hemikalija koja se koristi za proizvodnju lijekova, proizvoda za čišćenje i herbicida. Globalna potražnja raste i 2018. godine iznosila je 37.000 tona, što je daleko premašilo ponudu prirodnih zrna vanilije. Oko 85 odsto vanilina trenutno se sintetiše iz hemikalija dobijenih iz fosilnih goriva.
Joanna Sadler sa Univerziteta u Edinburghu, koja je provela ovaj novi posao, rekla je da je ovo prvi primjer korištenja biološkog sistema za preradu plastičnog otpada u vrijednu industrijsku hemikaliju.
- To ima vrlo uzbudljive implikacije na kružnu ekonomiju - dodala je.
Stephen Wallace, također sa Univerziteta u Edinburghu, istakao je da njihov rad osporava percepciju plastike kao problematičnog otpada i umjesto toga pokazuje njenu upotrebu kao novog resursa ugljika od kojeg se mogu proizvoditi proizvodi visoke vrijednosti.
Oko milion plastičnih boca proda se svake minute širom svijeta, a samo 14 odsto se reciklira. Trenutno se čak i one boce koje se recikliraju mogu pretvoriti samo u neprozirna vlakna za odjeću ili tepihe.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Green Chemistry, koristilo je inženjerski razvijene bakterije E coli za transformaciju TA u vanilin. Naučnici su zagrijavali mikrobnu juhu na 37 stepeni Celzijusevih jedan dan, pod istim uvjetima kao i za kuhanje piva, rekao je Wallace. Ovo je pretvorilo 79 odsto TA u vanilin.
Iduće što će uraditi naučnici jeste da će dodatno prilagoditi bakterije kako bi dodatno povećali stopu konverzije. Smatraju da to mogu učiniti prilično brzo.
Navode da se od TA se mogu proizvesti i drugi vrijedni molekuli, poput nekih koji se koriste u parfemima.
Ellis Crawford, iz Kraljevskog hemijskog društva, rekao je kako je ovo zaista zanimljiva upotreba mikrobne nauke za poboljšanje održivosti.
Nedavno istraživanje pokazalo je da su boce druga najčešća vrsta zagađenja plastikom u okeanima, nakon plastičnih vrećica.
2018. godine naučnici su slučajno stvorili mutirani enzim koji razgrađuje plastične boce, a naknadni rad proizveo je super-enzim koji još brže jede plastične boce.
Faktor/The Guardian
