Već desetljećima znamo u kolikoj su mjeri dizel i nafta štetni za okolinu i ljudsko zdravlje, no odnedavno stručnjaci za zaštitu okoliša upozoravaju na novi problem - negativan utjecaj onečišćenja saobraćajnom bukom na ptice.
Na buku sa saobraćajnica posebno su osjetljivi mladunci ptica pjevica, baš poput ljudske novorođenčadi, kažu ornitolozi upozoravajući na to da buka s autocesta i cesta napučenih automobilima i kamionima negativno utječe na učenje ptičijeg pjeva.
Novo istraživanje naučnika s njemačkog Instituta za ornitologiju Max Planck pokazalo je da neprekidna saobraćajna buka utječe na to da mlade ptice pjevice kasnije nauče pjevati i da je njihov pjev narušen, a istodobno im oslabljuje imunološki sistem.
- Naša otkrića pokazuju da su mlade ptice pjevice, baš poput ljudske novorođenčadi, posebno osjetljive na posljedice buke jer ih ona ometa u učenju pjeva u ključnoj razvojnoj fazi - rekao je Henrik Brumm, voditelj međunarodnoga istraživačkog projekta.
Brumm i kolege vjeruju i da saobraćajna buka dugoročno može izmijeniti ptičiji pjev, jer će se greške koje mladunci prave učeći pjevati i pritom imitirajući roditelje i ostale starije ptice u bučnom okruženju vjerovatno uvišestručiti.
Za potrebe istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u maju, istraživački tim redovno je muškim mladuncima zebrastih zeba puštao snimke pjeva odraslih mužjaka, a mladunčad je istodobno bila izložena snimkama buke sa ceste.
Naučnici su otkrili da su mladunci iz gnijezda izloženih buci imali slabiji imunitet te su zaključili da je upravo buka izvor hroničnog stresa u mladih ptica.
Uz sve to naučnici su primijetili da su ti mladunci propjevali kasnije od onih koji nisu bili izloženi buci te da je tačnost kojom su imitirali pjev odraslih ptica bila znatno lošija u odnosu na one na čiji razvoj nije utjecalo onečišćenje saobraćajnom bukom.
Ornitolozi s Maxa Plancka već neko vrijeme prate razvoj zebrastih zeba.
Krajem 2019. objavili su rezultate istraživanja koji ukazuju na to da su mladunci koji su se razvijali uz buku sa cesta i fizički manji od onih koji su odrasli na mirnom mjestu gniježđenja.
Kasnije su rastom uspijevali sustići ostale, no naučnici ipak nisu isključili dugoročne negativne posljedice.
Ostale studije pokazale su da ptice okružene saobraćajnom bukom pjevaju sve glasnije i u drugo vrijeme nego što je dosad bilo uobičajeno da bi prigušile buku sa cesta.
Saobraćajna buka kao logična posljedica razvijenosti cestovne i željezničke saobraćajne mreže nije na vrhu popisa važnijih onečišćivača među ekolozima 20. i 21. stoljeća.
Tek se posljednjih dvadesetak godina uočava porast interesa za istraživanja i pisanje radova na ovu temu te se empirijski dokazuje njen negativan utjecaj na zdravlje i kvalitet života modernog čovjeka, ali i životinja.
Faktor
Novo istraživanje naučnika s njemačkog Instituta za ornitologiju Max Planck pokazalo je da neprekidna saobraćajna buka utječe na to da mlade ptice pjevice kasnije nauče pjevati i da je njihov pjev narušen, a istodobno im oslabljuje imunološki sistem.
- Naša otkrića pokazuju da su mlade ptice pjevice, baš poput ljudske novorođenčadi, posebno osjetljive na posljedice buke jer ih ona ometa u učenju pjeva u ključnoj razvojnoj fazi - rekao je Henrik Brumm, voditelj međunarodnoga istraživačkog projekta.
Brumm i kolege vjeruju i da saobraćajna buka dugoročno može izmijeniti ptičiji pjev, jer će se greške koje mladunci prave učeći pjevati i pritom imitirajući roditelje i ostale starije ptice u bučnom okruženju vjerovatno uvišestručiti.
Za potrebe istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u maju, istraživački tim redovno je muškim mladuncima zebrastih zeba puštao snimke pjeva odraslih mužjaka, a mladunčad je istodobno bila izložena snimkama buke sa ceste.
Naučnici su otkrili da su mladunci iz gnijezda izloženih buci imali slabiji imunitet te su zaključili da je upravo buka izvor hroničnog stresa u mladih ptica.
Uz sve to naučnici su primijetili da su ti mladunci propjevali kasnije od onih koji nisu bili izloženi buci te da je tačnost kojom su imitirali pjev odraslih ptica bila znatno lošija u odnosu na one na čiji razvoj nije utjecalo onečišćenje saobraćajnom bukom.
Ornitolozi s Maxa Plancka već neko vrijeme prate razvoj zebrastih zeba.
Krajem 2019. objavili su rezultate istraživanja koji ukazuju na to da su mladunci koji su se razvijali uz buku sa cesta i fizički manji od onih koji su odrasli na mirnom mjestu gniježđenja.
Kasnije su rastom uspijevali sustići ostale, no naučnici ipak nisu isključili dugoročne negativne posljedice.
Ostale studije pokazale su da ptice okružene saobraćajnom bukom pjevaju sve glasnije i u drugo vrijeme nego što je dosad bilo uobičajeno da bi prigušile buku sa cesta.
Saobraćajna buka kao logična posljedica razvijenosti cestovne i željezničke saobraćajne mreže nije na vrhu popisa važnijih onečišćivača među ekolozima 20. i 21. stoljeća.
Tek se posljednjih dvadesetak godina uočava porast interesa za istraživanja i pisanje radova na ovu temu te se empirijski dokazuje njen negativan utjecaj na zdravlje i kvalitet života modernog čovjeka, ali i životinja.
Faktor
