Nova studija objavljena u utorak u časopisu Nature Communications pokazala je zašto nije dobro spavati šest ili manje sati tokom noći.
Nakon praćenja gotovo 8.000 ljudi tokom 25 godina, studija je utvrdila veći rizik od demencije za ljude u dobi od 50 i 60 godina koji spavaju šest i manje sati u odnosu na one koji su spavali sedam sati noću.
Osim toga, stalno kratko trajanje sna u dobi između 50, 60 i 70 godina također je povezano sa "30 odsto povećanim rizikom od demencije", neovisno o "sociodemografskim, bihevioralnim, kardiometaboličkim i faktorima mentalnog zdravlja", uključujući depresiju, navodi se u studiji.
- San je važan za normalno funkcioniranje mozga, a smatra se važnim i za uklanjanje toksičnih proteina - rekla je Tara Spiers-Jones, sa Univerziteta u Edinburg u Škotskoj, piše CNN.
Ona nije bila uključena u izradu studije.
Poznato je da ljudi sa Alzheimerovom bolešću imaju problema sa spavanjem. Zapravo nesanica, noćno lutanje i dnevna pospanost uobičajeni su za ljude s Alzheimerovom bolešću, kao i drugi kognitivni poremećaji poput Lewyjeve tjelesne demencije i demencije frontalnog režnja.
Ali dovodi li loš san do demencije - i šta je prvo? Ovo pitanje istraženo je u prethodnim studijama, a istraživanja pokazuju na oba smjera, naveo je neuroznanstvenik Jeffrey Iliff, profesoru psihijatrije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Washingtonu.
Neke nedavne studije, međutim, istražuju štetu koju uskraćivanje sna može prouzrokovati.
Ljudi koji dobiju manje REM faze sna mogu biti u većem riziku od razvoja demencije, pokazalo je jedno istraživanje iz 2017. godine. REM je peta faza sna, kada se oči pomiču, tijelo se zagrijava, disanje i puls ubrzavaju, a um sanja.
Zdrave odrasle osobe srednjih godina koje su loše spavale samo jednu noć proizvele su obilje beta amiloidnih plakova - jednog od obilježja Alzheimerove bolesti, otkrilo je drugo istraživanje objavljeno 2017. godine.
Sedmica poremećenog spavanja povećala je količinu tau proteina odgovornog za "zavrzlame" povezane sa Alzheimerovom bolešću, demencijom frontalnog režnja i Lewyjevom tjelesnom bolešću, pokazalo je istraživanje.
Budući da je nova studija pratila veliku populaciju tokom dužeg vremenskog perioda, dodaje "nove informacije novonastaloj slici" o vezi između nedostatka sna i demencije, rekla je Elizabeth Coulthard, vanredna profesorica neurologije demencije na Univerzitetu u Bristolu.
- To znači da barem neki od ljudi koji su nastavili razvijati demenciju vjerovatno je nisu imali na početku studije kada je njihov san prvi put "procijenjen" - dodala je Coulthard, koja nije bila uključena u studiju.
- Ojačava dokaze da bi loš san u srednjim godinama mogao uzrokovati ili pogoršati demenciju u kasnijem životu - istakla je.
Trenutno nauka nema "siguran način za sprečavanje demencije", ali ljudi mogu promijeniti određeno ponašanje kako bi smanjili rizik, rekla je Sara Imarisio, koja je na čelu strateških inicijativa u Alzheimer's Research.
- Najbolji dokazi sugeriraju da nepušenje, umjereno pijenje, održavanje mentalne i fizičke aktivnosti, uravnotežena prehrana i održavanje nivoa holesterola i krvnog pritiska mogu pomoći da naš mozak ostane zdrav kako starimo - istakla je ona.
Faktor/CNN
Osim toga, stalno kratko trajanje sna u dobi između 50, 60 i 70 godina također je povezano sa "30 odsto povećanim rizikom od demencije", neovisno o "sociodemografskim, bihevioralnim, kardiometaboličkim i faktorima mentalnog zdravlja", uključujući depresiju, navodi se u studiji.
- San je važan za normalno funkcioniranje mozga, a smatra se važnim i za uklanjanje toksičnih proteina - rekla je Tara Spiers-Jones, sa Univerziteta u Edinburg u Škotskoj, piše CNN.
Ona nije bila uključena u izradu studije.
Poznato je da ljudi sa Alzheimerovom bolešću imaju problema sa spavanjem. Zapravo nesanica, noćno lutanje i dnevna pospanost uobičajeni su za ljude s Alzheimerovom bolešću, kao i drugi kognitivni poremećaji poput Lewyjeve tjelesne demencije i demencije frontalnog režnja.
Ali dovodi li loš san do demencije - i šta je prvo? Ovo pitanje istraženo je u prethodnim studijama, a istraživanja pokazuju na oba smjera, naveo je neuroznanstvenik Jeffrey Iliff, profesoru psihijatrije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Washingtonu.
Neke nedavne studije, međutim, istražuju štetu koju uskraćivanje sna može prouzrokovati.
Ljudi koji dobiju manje REM faze sna mogu biti u većem riziku od razvoja demencije, pokazalo je jedno istraživanje iz 2017. godine. REM je peta faza sna, kada se oči pomiču, tijelo se zagrijava, disanje i puls ubrzavaju, a um sanja.
Zdrave odrasle osobe srednjih godina koje su loše spavale samo jednu noć proizvele su obilje beta amiloidnih plakova - jednog od obilježja Alzheimerove bolesti, otkrilo je drugo istraživanje objavljeno 2017. godine.
Sedmica poremećenog spavanja povećala je količinu tau proteina odgovornog za "zavrzlame" povezane sa Alzheimerovom bolešću, demencijom frontalnog režnja i Lewyjevom tjelesnom bolešću, pokazalo je istraživanje.
Budući da je nova studija pratila veliku populaciju tokom dužeg vremenskog perioda, dodaje "nove informacije novonastaloj slici" o vezi između nedostatka sna i demencije, rekla je Elizabeth Coulthard, vanredna profesorica neurologije demencije na Univerzitetu u Bristolu.
- To znači da barem neki od ljudi koji su nastavili razvijati demenciju vjerovatno je nisu imali na početku studije kada je njihov san prvi put "procijenjen" - dodala je Coulthard, koja nije bila uključena u studiju.
- Ojačava dokaze da bi loš san u srednjim godinama mogao uzrokovati ili pogoršati demenciju u kasnijem životu - istakla je.
Trenutno nauka nema "siguran način za sprečavanje demencije", ali ljudi mogu promijeniti određeno ponašanje kako bi smanjili rizik, rekla je Sara Imarisio, koja je na čelu strateških inicijativa u Alzheimer's Research.
- Najbolji dokazi sugeriraju da nepušenje, umjereno pijenje, održavanje mentalne i fizičke aktivnosti, uravnotežena prehrana i održavanje nivoa holesterola i krvnog pritiska mogu pomoći da naš mozak ostane zdrav kako starimo - istakla je ona.
Faktor/CNN
