Atmosfera Zemlje trenutno je vrlo bogata kisikom, no nije uvijek bilo tako niti će ostati tako.
Novo istraživanje pokazuje da će kroz milijardu godina kisika biti toliko malo da će većina višestaničnih aerobnih organizama, ovisnih o njemu, izumrijeti.
Kisik danas čini oko 21 posto Zemljine atmosfere. Takva atmosfera idealna je za velike i složene organizme, poput ljudi, kojima je kisik neophodan za život.
No, rano u Zemljinoj historiji nivoi kisika bili su mnogo niži i vjerovatno će opet biti niske u dalekoj budućnosti.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature Geoscience, Kazumi Ozaki sa Univerziteta Toho u Funabashiju u Japanu i Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia u Atlanti modelirali su klimatske, biološke i geološke sisteme na Zemlji kako bi predvidjeli kako će se atmosferski uvjeti mijenjati.
Istraživači kažu da će Zemljina atmosfera održavati visok nivo kisika još sljedećih milijardu godina prije nego što će se dramatično brzo vratiti na niske nivoe koje podsjećaju na one koje su postojale prije perioda poznatog kao Veliki događaj oksidacije od prije oko 2,4 milijarde godina.
- Otkrili smo da atmosfera bogata kisikom neće biti trajna odrednica Zemlje - rekao je za New Scientist Ozaki.
Jedan od glavnih razloga za promjenu bit će porast toplotne energije koju će oslobađati Sunce. Istraživači smatraju da će to dovesti do smanjenja količine ugljen dioksida u atmosferi jer CO2 upija toplinu i potom se razgrađuje.
Ozaki i Reinhard procjenjuju da će za milijardu godina nivo ugljen dioksida postati toliko nizak da organizmi koji ovise o njemu za fotosintezu, među kojima i biljke, neće moći preživjeti ni proizvoditi kisik. Masovno izumiranje ovih fotosintetskih organizama bit će primarni uzrok ogromnog smanjenja količina kisika u atmosferi.
Izvor: Faktor
Kisik danas čini oko 21 posto Zemljine atmosfere. Takva atmosfera idealna je za velike i složene organizme, poput ljudi, kojima je kisik neophodan za život.
No, rano u Zemljinoj historiji nivoi kisika bili su mnogo niži i vjerovatno će opet biti niske u dalekoj budućnosti.
U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Nature Geoscience, Kazumi Ozaki sa Univerziteta Toho u Funabashiju u Japanu i Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia u Atlanti modelirali su klimatske, biološke i geološke sisteme na Zemlji kako bi predvidjeli kako će se atmosferski uvjeti mijenjati.
Istraživači kažu da će Zemljina atmosfera održavati visok nivo kisika još sljedećih milijardu godina prije nego što će se dramatično brzo vratiti na niske nivoe koje podsjećaju na one koje su postojale prije perioda poznatog kao Veliki događaj oksidacije od prije oko 2,4 milijarde godina.
- Otkrili smo da atmosfera bogata kisikom neće biti trajna odrednica Zemlje - rekao je za New Scientist Ozaki.
Jedan od glavnih razloga za promjenu bit će porast toplotne energije koju će oslobađati Sunce. Istraživači smatraju da će to dovesti do smanjenja količine ugljen dioksida u atmosferi jer CO2 upija toplinu i potom se razgrađuje.
Ozaki i Reinhard procjenjuju da će za milijardu godina nivo ugljen dioksida postati toliko nizak da organizmi koji ovise o njemu za fotosintezu, među kojima i biljke, neće moći preživjeti ni proizvoditi kisik. Masovno izumiranje ovih fotosintetskih organizama bit će primarni uzrok ogromnog smanjenja količina kisika u atmosferi.
Izvor: Faktor
