Među ozbiljnim kandidatima spominju se muftije Husein ef. Kavazović, Nusret ef. Abdibegović, Nedžad ef. Grabus.
Iako je do isteka sedmogodišnjeg mandata aktuelnog reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića ostalo još nešto više od pola godine, uveliko se prave kombinacije ko bi mogao biti njegov nasljednik na poziciji duhovnog lidera Bošnjaka.
Energični reis
Cerić je reizabran za reisu-l-ulemu IZBiH na sjednici izbornog tijela 25. septembra 2005. godine, kada je profesora Fakulteta islamskih nauka (FIN) Enesa Karića pobijedio sa 180 glasova od 300 prisutnih članova izbornog tijela.
Istina, unutar Islamske zajednice (IZ) u BiH sve više sazrijeva mišljenje da će se teško naći zamjena za energičnog reisa Cerića, koji je bio angažira na brojnim društvenim poljima i poznat diljem svijeta.
No, prema provjerenim saznanjima, posve je izvjesno da izmjene Ustava IZBiH neće ići u pravcu da Cerić bude imenovan za doživotnog poglavara IZBiH, kako se to svojevremeno špekulirano u bh. javnosti. Počesto i zlonamjerno.
Muftija Kavazović: Najozbiljniji kandidat
Znakovit je u tom smislu jedan od amandmana na Ustav IZBiH iz nacrta koji je proteklih sedmica bio na javnoj raspravi, a prema kojem budući reisu-l-ulema ne smije biti "mlađi od 40 i stariji od 60 godina". Također, jedan drugi amandman predviđa da se "reisu-l-ulemi kojem istekne mandat, a nije stekao uvjete za starosnu penziju, osiguravaju kabinet i drugi uvjeti za rad na poslovima koji će biti utvrđeni posebnom odlukom Rijaseta". Reis Cerić ove godine puni 60 godina i nije stekao starosne uvjete za penziju.
Također, prema predloženim izmjenama Ustava IZBiH, Sabor IZBiH "utvrdit će kandidaturu i predložiti najmanje dva kandidata za reisu-l-ulemu". Sudeći prema informacijama do kojih je došao istraživački tim "Dnevnog avaza", za sada postoje najmanje dva bloka kandidata zainteresiranih za izbor reisu-l-uleme. Blok onih koji su na ovaj ili onaj način bliski vladajućoj SDA i blok uleme koja afirmira "slobodarski duh", odnosno autonomnu ulogu Islamske zajednice u BiH, koja je ne bi bila satelit neke političke partije ili režima.
Muftija Abdibegović: Kandidat iz srednje Bosne
Predstavnici "slobodarskog bloka", koji, navodno, podržava i sam reis Cerić, planiraju isturiti jednog kandidata. Za sada najviše šansi za to ima muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović. On se, inače, smatra najozbiljnijim kandidatom za poziciju budućeg reisu-l-uleme.
Ljevaković i Bistrić
U ovom krugu spominje se i glavni muftija IZ u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, ali on još nije odlučio hoće li se kandidirati. Šanse da to učini su 50:50. Istovremeno, muftiju Zukorlića u dijelu Islamske zajednice u Sarajevu nastoje predstaviti kao kandidata koji je, ako se i odluči kandidirati, u aktuelnim odnosima praktično bez ikakvih šansi.
Među ozbiljnim kandidatima u posljednje vrijeme sve se više spominje i muftija travnički Nusret ef. Abdibegović, koji je, prema našim izvorima, zainteresiran za najvišu poziciju. Šanse ima i aktuelni direktor Gazi Husrev-begove medrese Zijad ef. Ljevaković, kao i Senahid Bistrić, bivši direktor Gazi Husrev-begove medrese i ambasador u Iranu, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji, inače blizak porodici Izetbegović. Tu je i muftija ljubljanski Nedžad ef. Grabus, koji uživa podršku dijela profesorsko-intelektualnog kadra u Zajednici.
Muftija Grabus: Podrška dijela intelektualne zajednice
Napadi na reisa Cerića
Kako je "Avazu" potvrđeno iz više izvora, reisu Ceriću pojedinci (neki naivno, a neki zlonamjerno) sugerirali su da razmisli o poziciji doživotnog reisu-l-uleme. No, uzimajući u obzir i amandmane na Ustav IZBiH, on je već odlučio odbiti tu mogućnost. Osim toga, očito je i reisu Ceriću jasno da bi ponovnom kandidaturom bio predmet žestokih napada, koji traju već godinama.
- Smatra se da javnosti, jednostavno, ne bi mogao objasniti da je odlučio ostati duhovni lider Bošnjaka iz interesa naroda, a ne radi svojih ličnih interesa. To bi mu zlonamjerni odmah prigovorili i iskoristili kao povod za nove napade na njega - kazao je za "Avaz" sagovornik iz vrha IZ.
Javnost podržala izmjene Ustava
Krajem protekle sedmice završena je javna rasprava o amandmanima na Ustav Islamske zajednice u BiH, čime su stvorene pretpostavke za nastavak procedure vezane uz izmjenu postojećeg Ustava.
- U narednih nekoliko dana bit će održana sjednica Ustavne komisije Sabora IZBiH, na kojoj će biti prezenitrani rezultati javne rasprave. Nakon što ta komisija uradi svoj dio posla, bit će zakazana sjednica Sabora, gdje će se sabornici izjašnjavati o predloženim ustavnim izmjenama. Cijeli proces za sada protječe po utvrđenoj proceduri - kazao nam je Jusuf Zahiragić, predsjednik Ustavne komisije Sabora IZBiH.
Prema informacijama s terena, predloženi amandmani naišli su na podršku javnosti.
Sjednica Sabora IZBiH na kojoj će se raspravljati o predloženim izmjenama Ustava IZBiH bit će održana u prvoj polovini aprila. Nakon što Sabor usvoji izmjene Ustava, počinje proces kandidiranja za izbor reisu-l-uleme IZBiH.
Izvor: Dnevniavaz.ba
