SAD i EU razgovaraju o formiranju zajedničke zone slobodne trgovine koja bi bila daleko najveća na svijetu.
Visoki predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU) počele su u Washingtonu pregovore o historijskom sporazumu o slobodnoj trgovini.
Washingtonski sastanak se održava u sjeni aktuelnih događanja povezanih s aferom američkog prisluškivanja evropskih saveznika, kao i razlika u tretiranju zaštićenih industrija.
Američki predstavnik za trgovinu Michael Froman na početku je pregovora ukazao na prednosti za privredu koje bi sporazum trebao donijeti ne samo SAD-u i EU-u, nego i globalnom sistemu trgovine.
"Imamo šansu upotpuniti jedan od najvećih saveza svih vremena isto tako uvjerljivim privrednim odnosima", rekao je on u Washingtonu.
Navodi o špijunaži
Američki predsjednik Barack Obama i čelnici EU-a najavili su u februaru razgovore o slobodnoj trgovini, ali su nedavne informacije o američkom nadzoru telefonskih i internetskih veza u Evropi poremetile dinamiku priprema.
Optužbe na račun Washingtona da je špijunirao partnere u EU-u opteretile su međusobne odnose, a Francuska je čak predlagala da se prvi krug pregovora odgodi za dvije sedmice.
Američke firme koje pružaju internetske usluge u međuvremenu su izrazile zabrinutost da bi mjere zaštite privatnosti u EU mogle povećati njihove troškove i smanjiti im konkurentnost na evropskom tržištu, odnosno smanjiti opseg prekograničnog protoka informacija.
"Razlog zbog kojeg smo odlučili održati razgovore sada je što smo se uvjerili da je taj dogovor dobar za Evropu", izjavio je evropski komesar za trgovinu Karel De Gucht u Ženevi.
"Uvjereni smo da će taj trgovinski sporazum dovesti do većeg zapošljavanja i većeg rasta", dodao je.
Reuters prenosi i informaciju iz izvora EU-a, prema kojima će se, usporedo s glavnim pregovorima, također u Washingtonu, susresti stručnjaci EU-a i SAD-a na visokom nivou kako bi razgovarali o obavještajnim pitanjima, privatnosti i zaštiti podataka.
Ambiciozan sporazum
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo, koje je cilj pregovora, trebalo bi stvoriti najveću svjetsku zonu slobodne trgovine, koja obuhvata oko 50 posto svjetske proizvodnje, 30 posto svjetske trgovine i 20 posto svjetskih direkktnih ino ulaganja.
Londonski Centar za privredna istraživanja procjenjuje da bi taj ambiciozni sporazum, kojim se uklanjaju carine i ograničavanju regulatorne prepreke, mogao pojačati evropski i američki prviredni rast za više od 100 milijardi dolara godišnje.
EU i SAD već su jedni drugima najveći trgovinski i investicijski partneri, s razmjenom koja je prošle godine bila veća od 646 milijardi dolara.
Poslovni krugovi s obje strane Atlantika podržavaju sporazum, dok potrošačka udruženja i udruženja koja se brinu za sigurnost hrane i zaštitu okoliša izražavaju zabrinutost da bi sporazum mogao oslabiti važne regulacijske mehanizme vlada.
Očekuje se da će na pregovorima ove sedmice biti najviše riječi o organizacijskim pitanjima, a pregovarači će se podijeliti u 15 tematskih skupina.
