
Nakon što su iscrpljujući, 21-satni pregovori u Islamabadu završeni bez konačnog dogovora o iranskom nuklearnom programu, Pakistan ne odustaje od uloge ključnog mirovnog posrednika.
Dok sat otkucava, pakistanski zvaničnici predložili su hitnu drugu rundu pregovora između SAD-a i Irana, koja bi se trebala održati prije isteka aktuelnog prekida vatre.
Kako su za medije potvrdila dva pakistanska zvaničnika, govoreći pod uslovom anonimnosti za AP, Islamabad je spreman ugostiti američke i iranske delegacije u narednim danima. Ipak, realizacija ovog prijedloga zavisit će od toga da li će sukobljene strane tražiti drugu lokaciju za nastavak dijaloga.
Uprkos tome što je prva runda pregovora, u kojoj su učestvovali američki potpredsjednik JD Vance i predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, završena bez onog najvažnijeg, nuklearnog sporazuma, pakistanski izvori tvrde da to nije bio uzaludan trud. Jedan od zvaničnika je istakao da su ovi pregovori dio kontinuiranog diplomatskog procesa, a ne samo jednokratni pokušaj.
Ovo se poklapa s ranijim analizama iz Washingtona, koje sugerišu da američki tim vidi Ghalibafa kao pragmatičnog pregovarača i potencijalnog lidera s kojim bi Sjedinjene Američke Države mogle sklopiti sveobuhvatni "Tiffany dogovor" – ukidanje sankcija u zamjenu za potpuno odricanje Irana od nuklearnog oružja i finansiranja proxy grupa.
Dok diplomatija pokušava pronaći izlaz, na terenu se situacija dodatno zaoštrava. Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak da je američka vojska započela blokadu svih iranskih luka i obalnih područja. Ovim potezom Trump je donekle ublažio svoju raniju, radikalniju prijetnju o potpunoj blokadi strateškog Hormuškog moreuza, ali je istovremeno postavio scenu za direktan obračun. Iran je na ovu blokadu odmah odgovorio prijetnjama usmjerenim na luke u Perzijskom i Omanskom zaljevu.
Nedugo nakon što je blokada trebala stupiti na snagu, Trump je putem društvenih mreža poslao oštro upozorenje: svaki iranski ratni brod koji se "imalo približi" američkoj blokadi bit će uništen "brzim i brutalnim" udarom.
Ova taktika je dio američke "Operacije ekonomska razornost", čiji je cilj da se Iran, iscrpljen nakon 40 dana rata, ekonomski uguši i natjera na kapitulaciju. Međutim, ostavljajući vrata za pregovore otvorenim, Trump je samo nekoliko sati nakon prijetnji izjavio da je razgovarao sa "drugom stranom", jasno signalizirajući da je i dalje spreman na diplomatski angažman kako bi izbjegao dugotrajan kopneni rat.
Dok SAD i Iran preko Pakistana opipavaju puls za nastavak pregovora, izraelska vojska nastavlja svoju zračnu i kopnenu ofanzivu u južnom Libanu. U toku su žestoke borbe sa militantima Hezbolaha oko jednog strateški važnog grada, dok ova grupa istovremeno ispaljuje rakete i dronove na sjeverni Izrael.
Koliko je situacija kompleksna pokazuje i izjava visokog zvaničnika Hezbolaha, koji je kategorično poručio da ova libanska militantna grupa neće poštovati nikakve sporazume koji bi mogli proizaći iz direktnih pregovora između Libana i Izraela, a koji upravo danas počinju u Washingtonu.
Kako su za medije potvrdila dva pakistanska zvaničnika, govoreći pod uslovom anonimnosti za AP, Islamabad je spreman ugostiti američke i iranske delegacije u narednim danima. Ipak, realizacija ovog prijedloga zavisit će od toga da li će sukobljene strane tražiti drugu lokaciju za nastavak dijaloga.
Uprkos tome što je prva runda pregovora, u kojoj su učestvovali američki potpredsjednik JD Vance i predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf, završena bez onog najvažnijeg, nuklearnog sporazuma, pakistanski izvori tvrde da to nije bio uzaludan trud. Jedan od zvaničnika je istakao da su ovi pregovori dio kontinuiranog diplomatskog procesa, a ne samo jednokratni pokušaj.
Ovo se poklapa s ranijim analizama iz Washingtona, koje sugerišu da američki tim vidi Ghalibafa kao pragmatičnog pregovarača i potencijalnog lidera s kojim bi Sjedinjene Američke Države mogle sklopiti sveobuhvatni "Tiffany dogovor" – ukidanje sankcija u zamjenu za potpuno odricanje Irana od nuklearnog oružja i finansiranja proxy grupa.
Trumpov pomorski obruč i "brutalni" udari
Dok diplomatija pokušava pronaći izlaz, na terenu se situacija dodatno zaoštrava. Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak da je američka vojska započela blokadu svih iranskih luka i obalnih područja. Ovim potezom Trump je donekle ublažio svoju raniju, radikalniju prijetnju o potpunoj blokadi strateškog Hormuškog moreuza, ali je istovremeno postavio scenu za direktan obračun. Iran je na ovu blokadu odmah odgovorio prijetnjama usmjerenim na luke u Perzijskom i Omanskom zaljevu.
Nedugo nakon što je blokada trebala stupiti na snagu, Trump je putem društvenih mreža poslao oštro upozorenje: svaki iranski ratni brod koji se "imalo približi" američkoj blokadi bit će uništen "brzim i brutalnim" udarom.
Ova taktika je dio američke "Operacije ekonomska razornost", čiji je cilj da se Iran, iscrpljen nakon 40 dana rata, ekonomski uguši i natjera na kapitulaciju. Međutim, ostavljajući vrata za pregovore otvorenim, Trump je samo nekoliko sati nakon prijetnji izjavio da je razgovarao sa "drugom stranom", jasno signalizirajući da je i dalje spreman na diplomatski angažman kako bi izbjegao dugotrajan kopneni rat.
Dok SAD i Iran preko Pakistana opipavaju puls za nastavak pregovora, izraelska vojska nastavlja svoju zračnu i kopnenu ofanzivu u južnom Libanu. U toku su žestoke borbe sa militantima Hezbolaha oko jednog strateški važnog grada, dok ova grupa istovremeno ispaljuje rakete i dronove na sjeverni Izrael.
Koliko je situacija kompleksna pokazuje i izjava visokog zvaničnika Hezbolaha, koji je kategorično poručio da ova libanska militantna grupa neće poštovati nikakve sporazume koji bi mogli proizaći iz direktnih pregovora između Libana i Izraela, a koji upravo danas počinju u Washingtonu.


