Ništa od Hormuškog saveza Trump i Netanyahu prepušteni sami sebi: Saveznici odbili sukob s Iranom, poručili da to "nije njihov rat"
Sve veći broj zapadnih saveznika odbija pridružiti se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u vojnoj eskalaciji protiv Irana, ostavljajući Washington i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua gotovo usamljene u pokušaju formiranja šire međunarodne koalicije.
U jeku treće sedmice sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, Trump je od saveznika zatražio da pošalju ratne brodove u Hormuški moreuz kako bi osigurali prolaz tankera i ponovo otvorili jednu od najvažnijih energetskih arterija na svijetu. Međutim, odgovor iz velikog dijela Evrope i drugih partnerskih država bio je hladan, a u mnogim slučajevima i otvoreno negativan.
Prema procjenama energetskih analitičara, kroz Hormuški moreuz prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte, zbog čega svaka destabilizacija ovog područja odmah izaziva rast cijena energenata i nervozu na globalnim tržištima.
Evropa jasno poručuje: "Ovo nije naš rat"
Najdirektniju poruku iz Evrope uputio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je odbacio ideju slanja evropskih ratnih brodova u ratnu zonu.
“Mi nismo započeli ovaj rat. Šta svijet očekuje, šta Donald Trump očekuje da nekoliko evropskih fregata postigne u Hormuškom moreuzu, što moćna američka mornarica ne može sama? Ovo nije naš rat", poručio je Pistorius.
Sličan ton stiže i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer jasno naglasio da London neće biti uvučen u širi rat na Bliskom istoku.
"Nećemo biti uvučeni u širi rat", rekao je Starmer, ističući da je prioritet deeskalacija sukoba i stabilizacija energetskih tržišta.
Britanska vlada trenutno razmatra mjere pomoći domaćinstvima zbog rasta cijena energenata, što dodatno pokazuje koliko rat u Zaljevu već ima ekonomske posljedice širom Evrope.
Italija: Diplomatija mora preovladati
Otvoreno odbijanje stiglo je i iz Italije. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da se kriza mora rješavati diplomatskim putem.
"Što se tiče Hormuza, vjerujem da diplomatija mora preovladati", rekao je Tajani novinarima u Briselu
On je naglasio da Italija učestvuje u pomorskim misijama u Crvenom moru, ali da ne vidi nikakav razlog da se te operacije prošire na Hormuški moreuz.
Rim se pritom poziva i na ustavne odredbe koje ograničavaju učešće zemlje u ratovima kao sredstvu rješavanja međunarodnih sporova.
Francuska i Grčka odbile vojnu eskalaciju
Sličan stav zauzela je i Francuska, koja je odbila Trumpov zahtjev da pošalje ratne brodove u Hormuški moreuz. Pariz je odlučio zadržati svoju nosačku grupu u istočnom Mediteranu, naglašavajući da je francuska vojna prisutnost u regiji isključivo odbrambena.
Francuski zvaničnici upozorili su političare da izbjegavaju "alarmističku retoriku" koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju.
I Grčka je potvrdila da neće učestvovati u borbenim operacijama u Zaljevu. Odluka Atine dolazi u trenutku kada se u zemlji održavaju veliki antiratni protesti protiv mogućeg učešća u sukobu.
Saveznici iz Azije i Australije također odbijaju poziv
Otpor Trumpovoj inicijativi ne dolazi samo iz Evrope. I u Aziji i Austrliji pokazali su rezervu prema ideji vojne koalicije.
Japan i Australija saopćili su da ne planiraju slati ratne brodove u regiju, uprkos američkom pozivu državama koje zavise od nafte iz Zaljeva da učestvuju u zaštiti pomorskog prometa.
Trump je tokom leta avionom Air Force One poručio da zemlje koje zavise od nafte iz tog regije imaju odgovornost da "štite vlastitu teritoriju", misleći na ključni energetski koridor.
Pukotine u zapadnom savezništvu
Sve veći broj odbijenica ukazuje na ozbiljne pukotine unutar zapadnog savezništva. Dok Washington i Tel Aviv insistiraju na vojnom pritisku na Teheran, mnoge evropske vlade strahuju da bi širenje rata moglo destabilizirati cijeli Bliski istok i izazvati globalni ekonomski šok.
Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, što dodatno povećava politički pritisak na evropske vlade koje se već suočavaju s rastom troškova života.
Za sada se čini da Trump, uprkos pozivima na formiranje "Hormuške koalicije", ostaje bez šire međunarodne podrške, dok se, očigledno, sve više država odlučuje za diplomatiju umjesto novog rata na Bliskom istoku.
Prema procjenama energetskih analitičara, kroz Hormuški moreuz prolazi gotovo 20 posto svjetske nafte, zbog čega svaka destabilizacija ovog područja odmah izaziva rast cijena energenata i nervozu na globalnim tržištima.
Evropa jasno poručuje: "Ovo nije naš rat"
Najdirektniju poruku iz Evrope uputio je njemački ministar odbrane Boris Pistorius, koji je odbacio ideju slanja evropskih ratnih brodova u ratnu zonu.
“Mi nismo započeli ovaj rat. Šta svijet očekuje, šta Donald Trump očekuje da nekoliko evropskih fregata postigne u Hormuškom moreuzu, što moćna američka mornarica ne može sama? Ovo nije naš rat", poručio je Pistorius.
Sličan ton stiže i iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je premijer Keir Starmer jasno naglasio da London neće biti uvučen u širi rat na Bliskom istoku.
"Nećemo biti uvučeni u širi rat", rekao je Starmer, ističući da je prioritet deeskalacija sukoba i stabilizacija energetskih tržišta.
Britanska vlada trenutno razmatra mjere pomoći domaćinstvima zbog rasta cijena energenata, što dodatno pokazuje koliko rat u Zaljevu već ima ekonomske posljedice širom Evrope.
Italija: Diplomatija mora preovladati
Otvoreno odbijanje stiglo je i iz Italije. Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani izjavio je da se kriza mora rješavati diplomatskim putem.
"Što se tiče Hormuza, vjerujem da diplomatija mora preovladati", rekao je Tajani novinarima u Briselu
On je naglasio da Italija učestvuje u pomorskim misijama u Crvenom moru, ali da ne vidi nikakav razlog da se te operacije prošire na Hormuški moreuz.
Rim se pritom poziva i na ustavne odredbe koje ograničavaju učešće zemlje u ratovima kao sredstvu rješavanja međunarodnih sporova.
Francuska i Grčka odbile vojnu eskalaciju
Sličan stav zauzela je i Francuska, koja je odbila Trumpov zahtjev da pošalje ratne brodove u Hormuški moreuz. Pariz je odlučio zadržati svoju nosačku grupu u istočnom Mediteranu, naglašavajući da je francuska vojna prisutnost u regiji isključivo odbrambena.
Francuski zvaničnici upozorili su političare da izbjegavaju "alarmističku retoriku" koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju.
I Grčka je potvrdila da neće učestvovati u borbenim operacijama u Zaljevu. Odluka Atine dolazi u trenutku kada se u zemlji održavaju veliki antiratni protesti protiv mogućeg učešća u sukobu.
Saveznici iz Azije i Australije također odbijaju poziv
Otpor Trumpovoj inicijativi ne dolazi samo iz Evrope. I u Aziji i Austrliji pokazali su rezervu prema ideji vojne koalicije.
Japan i Australija saopćili su da ne planiraju slati ratne brodove u regiju, uprkos američkom pozivu državama koje zavise od nafte iz Zaljeva da učestvuju u zaštiti pomorskog prometa.
Trump je tokom leta avionom Air Force One poručio da zemlje koje zavise od nafte iz tog regije imaju odgovornost da "štite vlastitu teritoriju", misleći na ključni energetski koridor.
Pukotine u zapadnom savezništvu
Sve veći broj odbijenica ukazuje na ozbiljne pukotine unutar zapadnog savezništva. Dok Washington i Tel Aviv insistiraju na vojnom pritisku na Teheran, mnoge evropske vlade strahuju da bi širenje rata moglo destabilizirati cijeli Bliski istok i izazvati globalni ekonomski šok.
Cijena nafte već je premašila 100 dolara po barelu, što dodatno povećava politički pritisak na evropske vlade koje se već suočavaju s rastom troškova života.
Za sada se čini da Trump, uprkos pozivima na formiranje "Hormuške koalicije", ostaje bez šire međunarodne podrške, dok se, očigledno, sve više država odlučuje za diplomatiju umjesto novog rata na Bliskom istoku.
