Odbačena savezništva Trump je uništio veze koje su SAD s Evropom gradile decenijama: Ko god da dođe poslije njega, teško će ih popraviti
Već mjesec dana nakon stupanja na dužnost, tadašnji američki predsjednik Joe Biden uputio je poruku Evropi. "Amerika se vratila", poručio je Biden na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji 2021. godine. "Vratio se i transatlantski savez."
Bila je to poruka koju je Biden često ponavljao, nastojeći poremećaje iz mandata svog prethodnika Donalda Trumpa predstaviti kao izuzetak. Međutim, gotovo pet godina kasnije, pokazalo se da su ta uvjeravanja bila kratkog daha.
U svom drugom mandatu, Trump je odbacio savezništva s Evropom građena više od sedam decenija, koja su doprinijela ujedinjenju Njemačke i raspadu Sovjetskog Saveza. Umjesto partnerskog tona, Trump je evropske lidere javno prozivao, postavljao ultimatume i iznosio optužbe koje su se ranije vezivale za odnose s protivnicima, a ne saveznicima. Time je ozbiljno uzdrmao stabilnost transatlantskih odnosa i natjerao mnoge države da traže vlastiti put bez američkog vodstva.
Najdrastičniji primjer tog zaokreta bila je Trumpova prijetnja preuzimanjem Grenlanda, koji je opisao kao veliki "komad leda", zahtijevajući od Danske da ga prepusti Sjedinjenim Američkim Državama. Takav potez prijetio je ozbiljnim potresom unutar NATO-a.
Trump je Dansku, zemlju s najvećim brojem poginulih vojnika po glavi stanovnika među saveznicima u Afganistanu, nazvao "nezahvalnom" zbog američke zaštite tokom Drugog svjetskog rata. Objavljivao je privatne poruke koje su pokazivale kako ga evropski lideri pokušavaju pridobiti, dijelio fotografije na kojima zabija američku zastavu na Grenlandu, a u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio je da Evropa "ne ide u dobrom pravcu". U jednom trenutku rekao je i da "ponekad treba diktator".
Samo nekoliko sati kasnije, Trump je objavio da postoji "okvir budućeg dogovora" o sigurnosti Arktika, ali bez ikakvih konkretnih detalja, što je već postalo prepoznatljiv obrazac njegove politike.
Iako se Trump za sada povukao od najdirektnijih prijetnji vezanih za Grenland, ova epizoda ostavila je ozbiljne sumnje u globalni kredibilitet Sjedinjenih Američkih Država.
Lideri NATO-a već su počeli razmatrati strategije koje ne uključuju SAD, što bi budućim američkim predsjednicima, bez obzira na stranačku pripadnost, moglo znatno otežati obnavljanje povjerenja kakvo je Biden pokušavao uspostaviti.
"Do određene mjere stvari se mogu popraviti", rekao je Jon Finer, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji. "Ali one nikada neće biti iste, jer će svaka racionalna država shvatiti da se na SAD može računati samo u četverogodišnjim intervalima, ako uopće."
Kanadski premijer Mark Carney, koji je odbio Trumpovu ideju da Kanada postane 51. američka savezna država, već je krenuo putem veće nezavisnosti. U Davosu je otvoreno rekao da je dugogodišnji poredak zasnovan na pravilima bio "iluzija".
"Budimo jasni: nalazimo se usred pukotina, a ne tranzicije", poručio je Carney, pozivajući srednje sile da "djeluju zajedno".
Nakon što nije uspio postići dogovor s Trumpom o smanjenju carina, Carney je prošle sedmice boravio u Pekingu, gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i dogovorio smanjenje carina na kineska električna vozila, uz niže namete na određene kanadske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Tom prilikom je izjavio da su odnosi Ottawe i Washingtona "složeniji" nego s Pekingom, ali da su odnosi s Kinom u posljednje vrijeme "predvidljiviji".
U međuvremenu, Evropska unija i blok Mercosur iz Južne Amerike formalno su potpisali dugo očekivani sporazum o slobodnoj trgovini, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila kao svojevrsnu zaštitu od Trumpove administracije, iako su evropski zastupnici privremeno odgodili njegovu ratifikaciju.
Uoči Trumpovog nastupa u Davosu, evropski lideri koristili su oštru retoriku kakva je do nedavno bila nezamisliva u odnosima sa SAD-om. Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na kolonijalne avanture i "klizanje prema svijetu bez pravila".
Belgijski premijer Bart De Wever poručio je da je "pređeno previše crvenih linija".
"Biti sretan vazal je jedno. Biti bijedni rob je nešto sasvim drugo. Ako sada uzmaknete, izgubit ćete dostojanstvo", rekao je.
Kritike Trumpa stigle su i od njegovih dugogodišnjih saveznika s evropske desnice. Britanski političar Nigel Farage ocijenio je da Trumpov pristup predstavlja "najveći lom" transatlantskih odnosa u posljednjim decenijama.
"Američki predsjednik prijeti carinama dok istovremeno zahtijeva preuzimanje Grenlanda, bez saglasnosti njegovih stanovnika. To je vrlo neprijateljski čin", rekao je Farage.
Predsjednik francuskog krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella pozvao je EU da suspenduje trgovinski sporazum sa SAD-om, nazivajući Trumpove prijetnje "trgovinskom ucjenom".
Dok republikanci u Kongresu uglavnom podržavaju Trumpa ili šute, pojedini članovi stranke izrazili su zabrinutost. Republikanski kongresmen Don Bacon ocijenio je da je "sve ovo bilo potpuno nepotrebno".
"Prijetiti Grenlandu silom bilo je apsurdno", poručio je.
Demokrate, s druge strane, pozivaju na snažniji odgovor i Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Guverner Kalifornije Gavin Newsom, potencijalni predsjednički kandidat 2028. godine, poručio je u Davosu da diplomatija s Trumpom nema smisla.
"Diplomatija s Donaldom Trumpom? On je T-Rex. Ili se spariš s njim ili te proždere", rekao je Newsom.
Demokratski kongresmen Gregory Meeks upozorio je da će obnova povjerenja saveznika potrajati.
"Svi će zadržavati dah dok ne vide dvije uzastopne administracije koje će se držati institucija", rekao je. "Svijet sada samo posmatra i pokušava shvatiti kuda Amerika ide."
U svom drugom mandatu, Trump je odbacio savezništva s Evropom građena više od sedam decenija, koja su doprinijela ujedinjenju Njemačke i raspadu Sovjetskog Saveza. Umjesto partnerskog tona, Trump je evropske lidere javno prozivao, postavljao ultimatume i iznosio optužbe koje su se ranije vezivale za odnose s protivnicima, a ne saveznicima. Time je ozbiljno uzdrmao stabilnost transatlantskih odnosa i natjerao mnoge države da traže vlastiti put bez američkog vodstva.
Najdrastičniji primjer tog zaokreta bila je Trumpova prijetnja preuzimanjem Grenlanda, koji je opisao kao veliki "komad leda", zahtijevajući od Danske da ga prepusti Sjedinjenim Američkim Državama. Takav potez prijetio je ozbiljnim potresom unutar NATO-a.
Trump je Dansku, zemlju s najvećim brojem poginulih vojnika po glavi stanovnika među saveznicima u Afganistanu, nazvao "nezahvalnom" zbog američke zaštite tokom Drugog svjetskog rata. Objavljivao je privatne poruke koje su pokazivale kako ga evropski lideri pokušavaju pridobiti, dijelio fotografije na kojima zabija američku zastavu na Grenlandu, a u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio je da Evropa "ne ide u dobrom pravcu". U jednom trenutku rekao je i da "ponekad treba diktator".
Samo nekoliko sati kasnije, Trump je objavio da postoji "okvir budućeg dogovora" o sigurnosti Arktika, ali bez ikakvih konkretnih detalja, što je već postalo prepoznatljiv obrazac njegove politike.
Iako se Trump za sada povukao od najdirektnijih prijetnji vezanih za Grenland, ova epizoda ostavila je ozbiljne sumnje u globalni kredibilitet Sjedinjenih Američkih Država.
Lideri NATO-a već su počeli razmatrati strategije koje ne uključuju SAD, što bi budućim američkim predsjednicima, bez obzira na stranačku pripadnost, moglo znatno otežati obnavljanje povjerenja kakvo je Biden pokušavao uspostaviti.
"Do određene mjere stvari se mogu popraviti", rekao je Jon Finer, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji. "Ali one nikada neće biti iste, jer će svaka racionalna država shvatiti da se na SAD može računati samo u četverogodišnjim intervalima, ako uopće."
Kanadski premijer Mark Carney, koji je odbio Trumpovu ideju da Kanada postane 51. američka savezna država, već je krenuo putem veće nezavisnosti. U Davosu je otvoreno rekao da je dugogodišnji poredak zasnovan na pravilima bio "iluzija".
"Budimo jasni: nalazimo se usred pukotina, a ne tranzicije", poručio je Carney, pozivajući srednje sile da "djeluju zajedno".
Nakon što nije uspio postići dogovor s Trumpom o smanjenju carina, Carney je prošle sedmice boravio u Pekingu, gdje se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i dogovorio smanjenje carina na kineska električna vozila, uz niže namete na određene kanadske poljoprivredne i prehrambene proizvode. Tom prilikom je izjavio da su odnosi Ottawe i Washingtona "složeniji" nego s Pekingom, ali da su odnosi s Kinom u posljednje vrijeme "predvidljiviji".
U međuvremenu, Evropska unija i blok Mercosur iz Južne Amerike formalno su potpisali dugo očekivani sporazum o slobodnoj trgovini, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila kao svojevrsnu zaštitu od Trumpove administracije, iako su evropski zastupnici privremeno odgodili njegovu ratifikaciju.
Uoči Trumpovog nastupa u Davosu, evropski lideri koristili su oštru retoriku kakva je do nedavno bila nezamisliva u odnosima sa SAD-om. Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na kolonijalne avanture i "klizanje prema svijetu bez pravila".
Belgijski premijer Bart De Wever poručio je da je "pređeno previše crvenih linija".
"Biti sretan vazal je jedno. Biti bijedni rob je nešto sasvim drugo. Ako sada uzmaknete, izgubit ćete dostojanstvo", rekao je.
Kritike Trumpa stigle su i od njegovih dugogodišnjih saveznika s evropske desnice. Britanski političar Nigel Farage ocijenio je da Trumpov pristup predstavlja "najveći lom" transatlantskih odnosa u posljednjim decenijama.
"Američki predsjednik prijeti carinama dok istovremeno zahtijeva preuzimanje Grenlanda, bez saglasnosti njegovih stanovnika. To je vrlo neprijateljski čin", rekao je Farage.
Predsjednik francuskog krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella pozvao je EU da suspenduje trgovinski sporazum sa SAD-om, nazivajući Trumpove prijetnje "trgovinskom ucjenom".
Dok republikanci u Kongresu uglavnom podržavaju Trumpa ili šute, pojedini članovi stranke izrazili su zabrinutost. Republikanski kongresmen Don Bacon ocijenio je da je "sve ovo bilo potpuno nepotrebno".
"Prijetiti Grenlandu silom bilo je apsurdno", poručio je.
Demokrate, s druge strane, pozivaju na snažniji odgovor i Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Guverner Kalifornije Gavin Newsom, potencijalni predsjednički kandidat 2028. godine, poručio je u Davosu da diplomatija s Trumpom nema smisla.
"Diplomatija s Donaldom Trumpom? On je T-Rex. Ili se spariš s njim ili te proždere", rekao je Newsom.
Demokratski kongresmen Gregory Meeks upozorio je da će obnova povjerenja saveznika potrajati.
"Svi će zadržavati dah dok ne vide dvije uzastopne administracije koje će se držati institucija", rekao je. "Svijet sada samo posmatra i pokušava shvatiti kuda Amerika ide."
