Najviše profitirao Boeing Američke kompanije zaradile milijarde dolara tokom izraelske invazije na Gazu
Firme iz SAD-a koje se bave proizvodnjom i prodajom oružja zaradile su milijarde dolara tokom izraelske invazije na palestinsku teritoriju Gazu, koja je trajala više od dvije godine.
Rat je bio razoran za Palestince i značajno je povećao neprijateljstvo između Izraela i drugih zemalja Bliskog istoka. Borbe širom regiona stvorile su novu priliku za odbrambene kompanije u Americi, a u manjoj mjeri i za tehnološke gigante na zapadnoj obali.
Veći dio troškova snose američki poreski obveznici. Izrael obično godišnje dobija 3,3 milijarde dolara kroz strano vojno finansiranje, a taj iznos je prošle godine više nego udvostručen na 6,8 milijardi dolara. Ovaj iznos ne uključuje oblike pomoći koji nisu u gotovini.
Američka kompanija koja je ostvarila najviše poslovanja s Izraelom od početka rata u Gazi je Boeing. SAD su prošle godine odobrile prodaju borbenih aviona Boeing F-15 u vrijednosti od 18,8 milijardi dolara Izraelu, s isporukom planiranom od 2029. godine.
Ove godine različita partnerstva u kojima Boeing ima vodeću ulogu dobila su odobrenje za prodaju vođenih bombi i pripadajućih setova u vrijednosti od 7,9 milijardi dolara. To je mnogo više od 10 milijardi dolara koje je Izrael obećao kupiti od Boeinga u 2018. tokom narednog desetljeća, i predstavlja značajan dio od 74 milijarde dolara u trenutnim narudžbama kompanije.
Ostale kompanije koje su osigurale odobrene prodaje oružja uključuju Northrop Grumman, koji isporučuje rezervne dijelove za borbene avione; Lockheed Martin, dobavljača visokopreciznih raketa; i General Dynamics, dobavljača 120 mm projektila koje ispaljuju izraelski tenkovi Merkava.
Najveće odbrane prodaje odobrene od Washingtona odnose se na borbene avione i vođene bombe, što odražava ključnu ulogu zračnih bombardovanja u sukobu. Ugovori vezani za kopnene operacije, buldožeri, tenkovski projektili i vozila za transport trupa i tenkova, predstavljaju mnogo manje iznose.
Izraelova oklopna borbena vozila Eitan, koja su široko korištena širom Gaze, opremljena su trupom proizvedenim u Oshkoshu u Wisconsinu i motorom koji proizvodi američka jedinica Rolls-Roycea u Michiganu. Oklopni buldožeri Caterpillar D9, korišteni za raščišćavanje ruševina i uništavanje kuća i drugih objekata, postali su uobičajeni.
U nekim slučajevima, kompanije su se suočile s reakcijom investitora i zaposlenika zbog prodaje izraelskoj vojsci. Tokom prošle godine, tri norveška investicijska fonda prodala su svoje udjele u Oshkoshu, Palantir Technologies, Caterpillaru i Thyssenkruppu zbog korištenja njihovih proizvoda u ratu u Gazi. 1. oktobra, penzioni fond ABP, najveći u Nizozemskoj, s više od 400 milijardi dolara pod upravljanjem, prodao je svoj udio od 448 miliona dolara, u Caterpillaru, navodeći zabrinutost zbog Gaze.
U augustu je Njemačka saopćila da više neće odobravati izvoz oružja u Izrael za korištenje u Pojasu Gaze dok se ne donese nova odluka.
U septembru je Microsoft onemogućio Ministarstvu odbrane Izraela pristup nekim cloud servisima u odgovoru na proteste zaposlenika. Prije početka rata, Microsoft i partnerstvo između Googlea i Amazona imali su ugovore s Izraelom za pružanje usluga vještačke inteligencije i cloud računanja vojsci.
U međuvremenu, AI gigant Palantir, kojeg je suosnivao Trumpov saveznik Peter Thiel, ušao je u partnerstvo s izraelskim Ministarstvom odbrane u januaru 2024. Na konferenciji u maju ove godine, izvršni direktor Palantira Alex Karp odgovorio je na optužbe jednog protestanta da Izrael koristi Palantirovu tehnologiju za ubijanje Palestinaca, rekavši da su oni koji su ubijeni "uglavnom teroristi."
Godišnji izvještaj kompanije za 2024. kaže da trenutne operacije vezane za Izrael nisu značajne za finansijske rezultate.
Američke kompanije također su našle poslovne prilike u odgovoru na humanitarnu krizu izazvanu ratom. State Department SAD je u junu rekao da je dodijelio 30 miliona dolara Gaza Humanitarian Foundation, koju vodi bivši savjetnik Trumpa Johnnie Moore, za nadzor podjele pomoći. Fondacija je angažovala američke izvođače Safe Reach Solutions i UG Solutions za pružanje sigurnosti tokom distribucije, koja je bila pogođena nesposobnošću i nasiljem.
U svom najnovijem godišnjem izvještaju, Lockheed Martin je naveo da je profitirao od povećanog američkog finansiranja odbrane vezanog za Izrael i Ukrajinu, posebno kupovine municije. Prihod u njegovom odjelu za rakete porastao je prošle godine za 13 posto na 12,7 milijardi dolara.
U svom najnovijem kvartalnom izvještaju, italijanski izvođač Leonardo, čija američka jedinica prodaje tanker prikolice Izraelu, rekao je da međunarodna prodaja treba ostati stabilna ove godine zbog kontinuiranih sukoba u Ukrajini i Izraelu.
Za Boeing, koji se suočava s dvije godine problema u lancu snabdijevanja i štrajkovima, međunarodna prodaja oružja bila je rijetko svijetlo mjesto. U izvještaju o prihodima za 2024. godinu, kompanija je navela da je njena odbrambena podružnica dobila poticaj zbog stabilne potražnje jer vlade prioritet daju sigurnosti, odbrambenoj tehnologiji i globalnoj saradnji s obzirom na promjenjive prijetnje.
Administracija Trumpa nastavlja pružati podršku Izraelu te traži odobrenje Kongresa za prodaju oružja Izraelu u vrijednosti od blizu šest milijardi dolara, uključujući ugovor od 3,8 milijardi dolara za Apache helikoptere Boeinga, što bi gotovo udvostručilo trenutni flotni kapacitet Izraela za ove avione.
Veći dio troškova snose američki poreski obveznici. Izrael obično godišnje dobija 3,3 milijarde dolara kroz strano vojno finansiranje, a taj iznos je prošle godine više nego udvostručen na 6,8 milijardi dolara. Ovaj iznos ne uključuje oblike pomoći koji nisu u gotovini.
Američka kompanija koja je ostvarila najviše poslovanja s Izraelom od početka rata u Gazi je Boeing. SAD su prošle godine odobrile prodaju borbenih aviona Boeing F-15 u vrijednosti od 18,8 milijardi dolara Izraelu, s isporukom planiranom od 2029. godine.
Ove godine različita partnerstva u kojima Boeing ima vodeću ulogu dobila su odobrenje za prodaju vođenih bombi i pripadajućih setova u vrijednosti od 7,9 milijardi dolara. To je mnogo više od 10 milijardi dolara koje je Izrael obećao kupiti od Boeinga u 2018. tokom narednog desetljeća, i predstavlja značajan dio od 74 milijarde dolara u trenutnim narudžbama kompanije.
Ostale kompanije koje su osigurale odobrene prodaje oružja uključuju Northrop Grumman, koji isporučuje rezervne dijelove za borbene avione; Lockheed Martin, dobavljača visokopreciznih raketa; i General Dynamics, dobavljača 120 mm projektila koje ispaljuju izraelski tenkovi Merkava.
Najveće odbrane prodaje odobrene od Washingtona odnose se na borbene avione i vođene bombe, što odražava ključnu ulogu zračnih bombardovanja u sukobu. Ugovori vezani za kopnene operacije, buldožeri, tenkovski projektili i vozila za transport trupa i tenkova, predstavljaju mnogo manje iznose.
Izraelova oklopna borbena vozila Eitan, koja su široko korištena širom Gaze, opremljena su trupom proizvedenim u Oshkoshu u Wisconsinu i motorom koji proizvodi američka jedinica Rolls-Roycea u Michiganu. Oklopni buldožeri Caterpillar D9, korišteni za raščišćavanje ruševina i uništavanje kuća i drugih objekata, postali su uobičajeni.
U nekim slučajevima, kompanije su se suočile s reakcijom investitora i zaposlenika zbog prodaje izraelskoj vojsci. Tokom prošle godine, tri norveška investicijska fonda prodala su svoje udjele u Oshkoshu, Palantir Technologies, Caterpillaru i Thyssenkruppu zbog korištenja njihovih proizvoda u ratu u Gazi. 1. oktobra, penzioni fond ABP, najveći u Nizozemskoj, s više od 400 milijardi dolara pod upravljanjem, prodao je svoj udio od 448 miliona dolara, u Caterpillaru, navodeći zabrinutost zbog Gaze.
U augustu je Njemačka saopćila da više neće odobravati izvoz oružja u Izrael za korištenje u Pojasu Gaze dok se ne donese nova odluka.
U septembru je Microsoft onemogućio Ministarstvu odbrane Izraela pristup nekim cloud servisima u odgovoru na proteste zaposlenika. Prije početka rata, Microsoft i partnerstvo između Googlea i Amazona imali su ugovore s Izraelom za pružanje usluga vještačke inteligencije i cloud računanja vojsci.
U međuvremenu, AI gigant Palantir, kojeg je suosnivao Trumpov saveznik Peter Thiel, ušao je u partnerstvo s izraelskim Ministarstvom odbrane u januaru 2024. Na konferenciji u maju ove godine, izvršni direktor Palantira Alex Karp odgovorio je na optužbe jednog protestanta da Izrael koristi Palantirovu tehnologiju za ubijanje Palestinaca, rekavši da su oni koji su ubijeni "uglavnom teroristi."
Godišnji izvještaj kompanije za 2024. kaže da trenutne operacije vezane za Izrael nisu značajne za finansijske rezultate.
Američke kompanije također su našle poslovne prilike u odgovoru na humanitarnu krizu izazvanu ratom. State Department SAD je u junu rekao da je dodijelio 30 miliona dolara Gaza Humanitarian Foundation, koju vodi bivši savjetnik Trumpa Johnnie Moore, za nadzor podjele pomoći. Fondacija je angažovala američke izvođače Safe Reach Solutions i UG Solutions za pružanje sigurnosti tokom distribucije, koja je bila pogođena nesposobnošću i nasiljem.
U svom najnovijem godišnjem izvještaju, Lockheed Martin je naveo da je profitirao od povećanog američkog finansiranja odbrane vezanog za Izrael i Ukrajinu, posebno kupovine municije. Prihod u njegovom odjelu za rakete porastao je prošle godine za 13 posto na 12,7 milijardi dolara.
U svom najnovijem kvartalnom izvještaju, italijanski izvođač Leonardo, čija američka jedinica prodaje tanker prikolice Izraelu, rekao je da međunarodna prodaja treba ostati stabilna ove godine zbog kontinuiranih sukoba u Ukrajini i Izraelu.
Za Boeing, koji se suočava s dvije godine problema u lancu snabdijevanja i štrajkovima, međunarodna prodaja oružja bila je rijetko svijetlo mjesto. U izvještaju o prihodima za 2024. godinu, kompanija je navela da je njena odbrambena podružnica dobila poticaj zbog stabilne potražnje jer vlade prioritet daju sigurnosti, odbrambenoj tehnologiji i globalnoj saradnji s obzirom na promjenjive prijetnje.
Administracija Trumpa nastavlja pružati podršku Izraelu te traži odobrenje Kongresa za prodaju oružja Izraelu u vrijednosti od blizu šest milijardi dolara, uključujući ugovor od 3,8 milijardi dolara za Apache helikoptere Boeinga, što bi gotovo udvostručilo trenutni flotni kapacitet Izraela za ove avione.
