Sigurna imovina Zbog Trumpovih carina stvara se nesigurnost, padaju valute, ali raste cijena zlata

Carine predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa – neke kojima prijeti, druge koje su već primijenjene – izazvale su buru na globalnim tržištima, rušeći vrijednost nekoliko valuta.

Neke su stvari i poskupjele, posebno na policama trgovina. No, poskupjelo je i – zlato.

S Trumpovim carinama od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, koje stupaju na snagu ove sedmice, istražili smo zašto je cijena žutog metala skočila posljednjih dana, zašto njegova vrijednost raste tokom perioda nesigurnosti i ima li neko i koristi od Trumpovog haosa.

Šta se dogodilo s cijenom zlata?

Nakon Trumpovih ekonomskih poteza i retorike, vrijednost zlata je porasla na rekordni nivo. Stručnjaci kažu da to ukazuje na želju za sigurnom imovinom.

U ponedjeljak se zlato prvi put probilo iznad 2.900 dolara za uncu (28,35 grama). Rast je nastavljen u utorak i dostigao novi vrhunac u iznosu iznad 2.942 dolara po unci.

Zašto se zlato smatra sigurnom imovinom?

Ljudi trguju ili koriste zlato kao valutu hiljadama godina, a ulagači ga smatraju sigurnim utočištem u vremenima nesigurnosti.

Za razliku od novca, čija vrijednost može pasti zbog inflacije ili prekomjernog štampanja, zlato ima tendenciju da zadrži svoju vrijednost tokom vremena jer je rijedak resurs koji se koristi u materijalnim stvarima. Takođe, za razliku od valuta za pojedine zemlje, univerzalno je upotrebljiv.

“Zlato je vrlo likvidna imovina, koja nije ničija obaveza, ne nosi kreditni rizik i rijetka je, historijski zadržavajući svoju vrijednost tokom vremena”, ističe Svjetsko vijeće za zlato (WGC).

Kada je cijena zlata skakala u prošlosti?

Historija doprinosi percepciji javnosti da je zlato sigurna imovina.

Početkom 2008. godine, kada su cijene zlata prvi put premašile 1.000 dolara za uncu, u SAD-u je nastupila stambena kriza. Cijene zlata su nakratko pale prije nego što su se stabilizovale, a zatim su počele rasti. Do septembra 2011. zlato je doseglo rekordnu vrijednost od gotovo 1.900 dolara po unci, dok se svijet borio s posljedicama finansijskog sloma.

U novije vrijeme, ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu u februaru 2022. stvorila je nesigurnost na globalnim tržištima – pridonoseći rastu cijena nafte i roba – dodatno povećavajući zabrinutost zbog inflacije. Do marta te godine cijena zlata je porasla na 2.070 dolara po unci, sa 1.910 dolara mjesec prije.

Šta je ovog puta okidač?

Trump je kasno u ponedjeljak potpisao proglase, ponovno uspostavljajući carinsku stopu od 25 posto na čelik iz svih država i podižući carine na aluminij na 25 posto s prethodnih deset posto.

Također je ukinuo izuzeća od carina za proizvode koji koriste oba metala, kao i izuzeća za države i dogovore o kvotama.

Prema vladinim podacima, SAD je 2024. uvezao čelika i aluminija u vrijednosti od gotovo 49 milijardi dolara.

“Naša nacija zahtijeva da se čelik i aluminij proizvode u SAD-u, a ne u stranim zemljama. Moramo stvarati kako bismo zaštitili budućnost naše zemlje”, rekao je Trump, koristeći isti jezik kojim je govorio protiv susjedne Kanade i Meksika u svojim prijetnjama da će nametnuti carine na uvoz iz tih zemalja.

Dok će se carine na čelik i aluminij primjenjivati ​​na Kanadu i Meksiko – glavne dobavljače te robe – Trump je trenutno obustavio planove za nametanje širih carina od 25 posto na sav uvoz iz te dvije susjedne zemlje. Međutim, uveo je carine od deset posto na kineski uvoz.

“Vrijeme je da se naše velike industrije vrate u SAD. Želimo ih natrag u SAD-u. Ovo je prva od mnogih.”

Odakle SAD dobiva čelik i aluminij?

Prema Američkoj upravi za međunarodnu trgovinu, najveći dobavljač čelika za SAD je Kanada koja je ujedno i najveći izvoznik aluminija, a slijede Meksiko, Brazil, Južna Koreja, Njemačka i Japan.

Drugi veliki dobavljači aluminija su Ujedinjeni Arapski Emirati, Južna Koreja i Kina.

SAD uvozi gotovo četvrtinu čelika koji koristi.

Kako je svijet reagovao?

Zemlje i stručnjaci ukazali su na ekonomsku nestabilnost uzrokovanu Trumpovim postupcima i riječima.

Na marginama samita o umjetnoj inteligenciji (AI) u Parizu, kanadski premijer Justin Trudeau nazvao je carine “potpuno neopravdanim”.

“Mi smo najbliži saveznik SAD-a. Naše su ekonomije integrisane. Kanadski čelik i aluminij koriste se u brojnim ključnim američkim industrijama, bilo da je riječ o odbrani, brodogradnji, proizvodnji, energetici, automobilskoj industriji”, rekao je Trudeau, dodajući da će odgovor Kanade biti “čvrst i jasan”.

“Zauzet ćemo se za kanadske radnike. Zauzet ćemo se za kanadsku industriju”, rekao je.

Azija je, također, zabrinuta. Kina je uzvratila Trumpovim prethodnim carinama, dodavši svoje na niz američkih uvoza, uključujući ugalj i sirovu naftu.

Novinarka Al Jazeere Katrina Yu, koja izvještava iz Pekinga, kaže da su ove kineske carine upozorenje Washingtonu.

Gabriel Wildau, viši potpredsjednik globalne poslovne savjetodavne firme Teneo, rekao je za Al Jazeeru da ove najnovije carine vjerovatno neće pokrenuti trgovinski rat, ali su korak u tom smjeru.

“Američki trgovinski partneri u Evropi i Aziji gotovo će sigurno uzvratiti, ali ta će odmazda vjerovatno biti u obliku relativno uskih sektorskih carina”, rekao je Wildau.

Koje su se još ekonomske promjene dogodile?

Strahovi da će Trumpove carine, zajedno sa smanjenjem poreza i deregulacijom, ponovno potaći inflaciju i prisiliti Američku centralnu banku da zadrži povišene kamatne stope, podigli su vrijednost dolara u odnosu na većinu konkurentskih tržišta.

Dionice kineskih proizvođača čelika pale su između 0,145 posto i 2,62 posto, dok su terminski ugovori za željeznu rudu, glavni sastojak proizvodnje čelika, zbrisale ranije dobitke kako bi se trgovalo niže jer su zabrinutosti zbog carina nadjačale poremećaje opskrbe u Australiji povezane s vremenskim prilikama.

Azijska tržišta imala su problema nakon uvođenja novih carina, dok trgovci nervozno prate sljedeće poteze Donalda Trumpa.