
Bosna i Hercegovina prednjači s 96 posto građana koji redovito peru ruke, a Kosovo ima takođe jednako veliki rezultat od 85 odsto.
Nedavno istraživanje objavljeno na platformi Statista donosi zanimljive i pomalo iznenađujuće rezultate o higijenskim navikama Evropljana, posebno u vezi s pranjem ruku nakon korišćenja toaleta.
Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom lične higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među evropskim zemljama u učestalosti pranja ruku i opštem shvatanju važnosti ove prakse.
Francuzi i Španci pri dnu, a Kosovo?
Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači s 96 odsto građana koji redovno peru ruke sapunom nakon korišćenja toaleta, što je najviši postotak u Evropi.
Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94 odsto. Rumunija, Kosovo i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85 odsto, dok u Srbiji ruke pere 83 odsto ljudi.
S druge strane, Holandija bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opštu razvijenost zemlje.
Francuska i Španija takođe imaju niske rezultate, s oko 38 odsto, odnosno 39 odsto stanovnika koji ne peru ruke redovno.
Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice, sa 70 odsto stanovnika koji peru ruke nakon korišćenja toaleta.
Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proliv, respiratorne infekcije i grip. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20 odsto, a rizik od proliva i do 50 odsto.
Potrebna je edukacija
Važno je napomenuti da pravilno pranje ruku uključuje ne samo ispiranje ruku vodom već i korištenje sapuna te trljanje svih dijelova ruku najmanje 20 sekundi. WHO preporučuje temeljito pranje dlanova, nadlanica, područja između prstiju i ispod noktiju kako bi se osigurala učinkovitost. Ovaj jednostavan čin higijene može imati dalekosežne pozitivne učinke ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini.
Ovo istraživanje podsjeća nas da pranje ruku, koliko god se činilo osnovnim, predstavlja jednu od najvažnijih navika za očuvanje zdravlja. Edukacija, dostupnost resursa i prilagodba kulturnim normama ključni su elementi za podizanje higijenskih standarda na globalnom nivou.
Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom lične higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među evropskim zemljama u učestalosti pranja ruku i opštem shvatanju važnosti ove prakse.
Francuzi i Španci pri dnu, a Kosovo?
Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači s 96 odsto građana koji redovno peru ruke sapunom nakon korišćenja toaleta, što je najviši postotak u Evropi.
Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94 odsto. Rumunija, Kosovo i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85 odsto, dok u Srbiji ruke pere 83 odsto ljudi.
S druge strane, Holandija bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opštu razvijenost zemlje.
Francuska i Španija takođe imaju niske rezultate, s oko 38 odsto, odnosno 39 odsto stanovnika koji ne peru ruke redovno.
Hrvatska se nalazi na sredini ljestvice, sa 70 odsto stanovnika koji peru ruke nakon korišćenja toaleta.
Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proliv, respiratorne infekcije i grip. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20 odsto, a rizik od proliva i do 50 odsto.
Potrebna je edukacija
Važno je napomenuti da pravilno pranje ruku uključuje ne samo ispiranje ruku vodom već i korištenje sapuna te trljanje svih dijelova ruku najmanje 20 sekundi. WHO preporučuje temeljito pranje dlanova, nadlanica, područja između prstiju i ispod noktiju kako bi se osigurala učinkovitost. Ovaj jednostavan čin higijene može imati dalekosežne pozitivne učinke ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini.
Ovo istraživanje podsjeća nas da pranje ruku, koliko god se činilo osnovnim, predstavlja jednu od najvažnijih navika za očuvanje zdravlja. Edukacija, dostupnost resursa i prilagodba kulturnim normama ključni su elementi za podizanje higijenskih standarda na globalnom nivou.