Nasledila Maltu Finska preuzela predsjedavanje OSCE-om
Finska je danas od Malte, na godinu dana, preuzela predsjedavanje OSCE-om, na 50. godišnjicu usvajanja Helsinškog završnog akta, koji je označio početak Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju.
Helsinški proces je dao ključni doprinos smanjenju tenzija i stvaranju uslova koji su doveli do okončanja Hladnog rata, omogućio prelazak sa sukoba na saradnju i otvorio put Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju, predviđenom Pariskom poveljom, a osnovanoj 1995. godine.
Povodom preuzimanja predsjedavanja, ministarka spoljnih poslova Finske Elina Valtonen istakla je da su tri principa usvojena 1975. na Konferenciji za bezbjednost i saradnju u Evropi (KEBS) imala za cilj završetak ratova u Evropi, ojačavanje granica evropskih država i promovisanje poštovanja ljudskih prava.
„Helsinški akt bio je revolucioniran u vrijeme Hladnog rata, kada je 'gvozdena zavjesa' dijelila Evropu, a ideološka konfrontacija bila na vrhuncu. Konsenzus je postignut pošto Helsinški principi predstavljaju suštinu čovječanstva - čežnju za slobodom, saradnju i mir. Prema riječima ministra Jakoa Iloniemija, cilj je bio da se 'gvozdena zavjesa' malo razmakne, a tada niko nije ozbiljno razmišljao o tome da je sruši. Ipak, to se dogodilo i iskra nade, koja su upalili ljudi iz OSCE-a doprinela je ovom postignuću“, istakla je Valtonen.
Podsjetila je da su države članice u novembru 2021. odlučile da Finska predsjedavava OSCE-om 2025, a da se samo tri mjeseca kasnije evropska bezbjednost suočila sa, kako je rekla, „nepovratnom transformacijom kada je Rusija pokrenula agresiju protiv Ukrajine, kršeći međunarodno pravo i Helsinške principe“.
„Neko bi mogao pomisliti da su ruske akcije Završni akt iz Helsinkija učinile besmislenim, ali dogodilo se suprotno. Ljudi u Evropi sada još više razumeju važnost slobode jasnije nego ranije. Finska kao predsjedavajuća OSCE-om, mora da drži baklju nade visoko, uprkos naporima Rusije i drugih da ugase njen plamen. Naš zadatak je da principi koje dijelimo ne budu sećanje na prošlost, već da nastave da žive i vode nas kroz ove teška vremena“, podvukla je Valtonen.
Naglasila je da građani u državama članicama zaslužuju da žive u slobodi, miru i sigurnosti, radeći zajedno na izgradnji budućnosti Evrope.
„Da Helsinški principi već ne postoje, trebalo bi ih sada napisati“, podvukla je ona.
Valtonen je, na prošlom Savjetu ministara OSCE-a na Malti, najavila da će tokom predsjedavanja Finska naglašavati principe i obaveze te organizacije, koje iako ih je, kako je navela, Rusija očigledno prekršila, ostaju na snazi i čine temelj evropskog bezbjednosnog poretka.
„Podrška Ukrajini će ostati u središtu finskog predsjedavanja, u svim dimenzijama“, istakla je i dodala da će prioritetna tema predsedavanja biti otpornost i država članica i OSCE-a.
Cilj Finske je da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OSCE-u, a u fokusu predsjedavanja biće i pitanja poput sajber bezbjednost, slobode medija i pismenosti, podrške braniocima ljudskih prava i klimatske bezbjednosti, koji su sastavni dijelovi otpornih društava.
Tokom svog mandata, Finska će se, takođe, fokusirati na rodnu ravnopravnost i inkluziju, a to uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.
U međuvremenu, nakon što je u novembru 2021. godine dogovoreno da Finska bude predsjedavajuća 2025. godine, osim rata Rusije i Ukrajine, a upravo zbog tog sukoba, desilo se još nešto – neutralna Finska postala je članica Nato alijanse i oštri kritičar Ruske Federacije.
Upravo to može dodatno da oteža napore da se u OSCE-u dođe do bilo kakvog dogovora, budući da se odluke donose konsenzusom, a posebno imajući u vidu da je organizacija praktično u blokadi, jer su tek krajem 2024. godine popunjene najvažnije funkcije, dok budžet OSCE-a već godinama novi izglasan.
Na osnovu odluke donete na kraju predsjedavanja Malte, poslije Finske, predsjedavanje OSCE-om preuzeće Švicarska, tako da u 2025. godini Trojku OSCE-a čine Finska, Malta i Švicarska.
Izvor: Kosovo Online
Povodom preuzimanja predsjedavanja, ministarka spoljnih poslova Finske Elina Valtonen istakla je da su tri principa usvojena 1975. na Konferenciji za bezbjednost i saradnju u Evropi (KEBS) imala za cilj završetak ratova u Evropi, ojačavanje granica evropskih država i promovisanje poštovanja ljudskih prava.
„Helsinški akt bio je revolucioniran u vrijeme Hladnog rata, kada je 'gvozdena zavjesa' dijelila Evropu, a ideološka konfrontacija bila na vrhuncu. Konsenzus je postignut pošto Helsinški principi predstavljaju suštinu čovječanstva - čežnju za slobodom, saradnju i mir. Prema riječima ministra Jakoa Iloniemija, cilj je bio da se 'gvozdena zavjesa' malo razmakne, a tada niko nije ozbiljno razmišljao o tome da je sruši. Ipak, to se dogodilo i iskra nade, koja su upalili ljudi iz OSCE-a doprinela je ovom postignuću“, istakla je Valtonen.
Podsjetila je da su države članice u novembru 2021. odlučile da Finska predsjedavava OSCE-om 2025, a da se samo tri mjeseca kasnije evropska bezbjednost suočila sa, kako je rekla, „nepovratnom transformacijom kada je Rusija pokrenula agresiju protiv Ukrajine, kršeći međunarodno pravo i Helsinške principe“.
„Neko bi mogao pomisliti da su ruske akcije Završni akt iz Helsinkija učinile besmislenim, ali dogodilo se suprotno. Ljudi u Evropi sada još više razumeju važnost slobode jasnije nego ranije. Finska kao predsjedavajuća OSCE-om, mora da drži baklju nade visoko, uprkos naporima Rusije i drugih da ugase njen plamen. Naš zadatak je da principi koje dijelimo ne budu sećanje na prošlost, već da nastave da žive i vode nas kroz ove teška vremena“, podvukla je Valtonen.
Naglasila je da građani u državama članicama zaslužuju da žive u slobodi, miru i sigurnosti, radeći zajedno na izgradnji budućnosti Evrope.
„Da Helsinški principi već ne postoje, trebalo bi ih sada napisati“, podvukla je ona.
Valtonen je, na prošlom Savjetu ministara OSCE-a na Malti, najavila da će tokom predsjedavanja Finska naglašavati principe i obaveze te organizacije, koje iako ih je, kako je navela, Rusija očigledno prekršila, ostaju na snazi i čine temelj evropskog bezbjednosnog poretka.
„Podrška Ukrajini će ostati u središtu finskog predsjedavanja, u svim dimenzijama“, istakla je i dodala da će prioritetna tema predsedavanja biti otpornost i država članica i OSCE-a.
Cilj Finske je da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OSCE-u, a u fokusu predsjedavanja biće i pitanja poput sajber bezbjednost, slobode medija i pismenosti, podrške braniocima ljudskih prava i klimatske bezbjednosti, koji su sastavni dijelovi otpornih društava.
Tokom svog mandata, Finska će se, takođe, fokusirati na rodnu ravnopravnost i inkluziju, a to uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.
U međuvremenu, nakon što je u novembru 2021. godine dogovoreno da Finska bude predsjedavajuća 2025. godine, osim rata Rusije i Ukrajine, a upravo zbog tog sukoba, desilo se još nešto – neutralna Finska postala je članica Nato alijanse i oštri kritičar Ruske Federacije.
Upravo to može dodatno da oteža napore da se u OSCE-u dođe do bilo kakvog dogovora, budući da se odluke donose konsenzusom, a posebno imajući u vidu da je organizacija praktično u blokadi, jer su tek krajem 2024. godine popunjene najvažnije funkcije, dok budžet OSCE-a već godinama novi izglasan.
Na osnovu odluke donete na kraju predsjedavanja Malte, poslije Finske, predsjedavanje OSCE-om preuzeće Švicarska, tako da u 2025. godini Trojku OSCE-a čine Finska, Malta i Švicarska.
Izvor: Kosovo Online
