Bez povratka okupirane teritorije Kako je Zelenski pristao na kompromis u cilju okončanja rata s Rusijom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ovih dana rekao da traži način da rat s Rusijom uskoro bude okončan, dodajući da bi Ukrajina diplomatskim putem, nakon članstva u NATO-u, naknadno mogla vratiti okupiranu teritoriju.

To predstavlja pomak u odnosu na njegov raniji stav, kada je tvrdio da kraj rata ovisi o tome hoće li Rusija vratiti otetu ukrajinsku teritoriju.

Zašto je Zelenski promijenio svoj stav i što je sljedeće?

Šta je Zelenski rekao o kraju rata u Ukrajini?

U intervjuu sa Stuartom Ramsayem, glavnim dopisnikom Sky Newsa, koji je objavljen 29. novembra, Zelenski je rekao da bi “vruća faza” rata mogla biti okončana ukoliko NATO ponudi sigurnosne garancije za dio Ukrajine koji je trenutno pod kontrolom Kijeva.

Rekao je da bi diplomatskim putem naknadno mogli pregovarati o povratku zemlje koju je Rusija okupirala. Ukrajinski čelnik je ponovio svoj stav u intervjuu koji je u ponedjeljak objavila japanska novinska agencija Kyodo News.

“Ako želimo da zaustavimo ‘vruću fazu rata’, treba da bude pod kišobranom NATO teritorija Ukrajine koju imamo pod svojom kontrolom”, rekao je za Sky News.

“Moramo to uraditi brzo. Onda Ukrajina diplomatskim sredstvima može vratiti okupiranu teritoriju”, dodao je.

Za Sky News je rekao da je prekid vatre potreban da bi se garantovalo da se predsjednik Rusije Vladimir Putin neće vratiti kako bi zauzeo još više ukrajinske teritorije.

Rusija je od 2014. godine zauzela gotovo 20 posto ukrajinske teritorije. To uključuje i Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Od februara 2022. godine, kada je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Rusija je zauzela velike dijelove Donjecka, Hersona, Luganska i Zaporožja i u septembru 2022. najavila aneksiju tih regija.

Je li Zelenski promijenio stav o okončanju rata?

Da. Zelenski je u nedavnim intervjuima prvi put iznio plan o okončanju rata u kojima povratak ukrajinske teritorije od Rusije nije uvjet.

“Zelenski je bez sumnje napravio veliki kompromis, ali mislim da on odražava surovu realnost”, rekao je za Al Jazeeru Timothy Ash, saradnik programa za Rusiju i Evroaziju u Chatham Houseu, ekspertskoj organizaciji sa sjedištem u Londonu.

Zelenski je prethodno naglašavao da, ukoliko ruska aneksija ukrajinskih teritorija ne bude poništena, od mirovnog sporazuma nema ništa.

U julu je za francuski list Le Monde rekao da bi otete teritorije mogle biti pripojene Rusiji ako se to izglasa na slobodnom i poštenom referendumu. No, da bi se ti referendumi održali, Kijev bi morao vratiti teritorije pod svoju kontrolu.

Zašto je Zelenski promijenio plan?

Zelenski je u intervjuu za Kyodo News iznio rijetko priznanje da će ukrajinskoj vojsci biti teško da vrati zemlju koju je Rusija zauzela vojnim putem.

“Našoj vojsci nedostaje snage za to. To je istina”, rekao je. “Moramo pronaći diplomatska rješenja.”

Njegove izjave uslijedile su nedugo nakon što je čelnik republikanaca Donald Trump prošlog mjeseca pobijedio na izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Trumpov izbor označava promjenu u američkom pristupu Ukrajini.

SAD je, na čelu sa Josephom Bidenom, bio najveći pružatelj vojne pomoći Ukrajini. Prema američkom State Departmentu, Washington je od februara 2022. godine Ukrajini poslao 64 milijarde dolara vojne pomoći.

SAD je opskrbio Ukrajinu visokopreciznim oružjem poput raketa dugog dometa ATACM, ali joj je tek nedavno dao odobrenje da ih koristi na ruskoj teritoriji.

Trumpov mirovni plan za Ukrajinu je neizvjestan, a u Kijevu postoje strahovi da će on smanjiti pomoć – ili je čak potpuno obustaviti. Bez pomoći SAD-a, ukrajinske snage bi imale brojnih teškoća u ratu koji se rapidno intenzivira, smatraju analitičari. Uz razmjenu napada dronovima, ruske trupe zauzimaju sela na istoku Ukrajine usred napora da zauzmu industrijsku regiju Donbas.

Osim toga, ruske snage su ojačane su sjevernokorejskim trupama koje su im se pridružile na frontu, kažu Ukrajina, SAD i Južna Koreja.

Šta Zelenski želi?

Zelenski je za Sky News rekao da želi raditi i komunicirati direktno sa Trumpom, opisujući njihov sastanak iz septembra kao “topao, dobar i konstruktivan”.

Ash smatra da je ključni problem Ukrajine to što svaki mirovni sporazum treba osigurati teritoriju koja ostaje pod kontrolom Kijeva. “U suprotnom, Putin će to vidjeti kao priliku za ponovnu invaziju.”

Javno mnijenje u Ukrajini također se mijenja. Sve više i više Ukrajinaca želi brzi kraj rata, a ne potpunu pobjedu.

Prema anketi Gallupa, koja je objavljena 19. novembra, 52 posto Ukrajinaca želi bi da rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to podrazumijeva prepuštanje teritorije. Samo 38 posto želi da se Ukrajina “bori do pobjede” – što je dramatičan pad u poređenju sa anketom iz 2022. godine, kada je to željelo 73 posto Ukrajinaca.

Šta je sa ukrajinskom kandidaturom za članstvo u NATO-u?

Posljednjih mjeseci, Ukrajina vrši pritisak za što hitnije članstvo u NATO-u. Članstvo u vojnom savezu ključni je dio “mirovnog plana” Zelenskog.

U nedjelju je pozvao Bidenovu administraciju na odlasku da uvjeri NATO saveznike da na sastanku u Briselu, koji će biti održan ove sedmice, pozovu Ukrajinu da se priključi savezu.

Članice NATO-a uvjeravaju Ukrajinu da je na “nepovratnom” putu prema članstvu.

Međutim, NATO saveznici su skeptični prema članstvu Ukrajine, sve dok je u ratu s Rusijom. Razlog je to što bi to značilo da je odmah kompletan savez u ratu s Rusijom.

Novoizabrani američki potpredsjednik JD Vance je u intervjuu za Shawn Ryan Show, koji je objavljen u septembru, iznio neke detalje Trumpovog potencijalnog plana za okončanje rata u Ukrajini. Vance je rekao da plan podrazumijeva da Rusija od Ukrajine dobije “garanciju neutralnosti”, što znači da Kijev neće ući u NATO.

Keith Kellogg, Trumpov novoimenovani specijalni predstavnik za rusko-ukrajinski rat, još je u aprilu napisao da bi čelnici NATO-a trebali odgoditi članstvo Ukrajine kako bi uvjerili Putina da sudjeluje u mirovnim pregovorima.